O ozbiljnosti ovdašnjih političara, sem kad govorimo o posvećenosti “proučavanja” tendera javnih ustanova, odavno je izlišno govoriti.
Tako je Bisera Turković, ministrica vanjskih poslova BiH prije tri dana rekla da, prema njenim informacijama, hrvatski Sabor nije donio odluku o odlaganju radioaktivnog otpada u blizini Novog Grada, odnosno u kasarni Čerkezovac u hrvatskoj opštini Dvor. Turković je to rekla dan nakon informacije koja se pojavila u javnosti, a odnosi se na odluku Ministarstva zaštite okoline i energetike Hrvatske da lokaciju bivšeg vojnog skladišta Čerkezovac ustupi na upotrebu Fondu za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada NE Krško.
“Ja sam razgovarala s našim ambasadorom Aleksandrom Vranješom u Republici Hrvatskoj i on me obavijestio da nikakva takva odluka nije donesena u Saboru. BiH se 2016. godine obratila nadležnim tjelima Hrvatske vezano za strategiju Fonda za razvoj, u kojoj se spominje perspektivna lokacija. Po osnovu ESPO konvencije, čiji smo potpisnici, Bosna i Hercegovina je trebala dobiti zvaničan odgovor čime je prekršena konvencija. Konvencija predviđa proces konsultacija koje nisu izvršene”, rekla je Turković.
Vranješ, po navodima Turkovićeve, nije uspio uspostaviti komunikaciju sa Tomislavom Ćorićem, hrvatskim ministrom zaštite okoline i energetike, ali je na zvaničan zahtjev da se održi sastanak njih dvojice na ovu temu, susret ipak zakazan za 1. juli 2020. godine.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Postavlja se pitanje šta je Vranješ do sada radio po ovom pitanju, kada je na dužnost ambasadora BiH stupio još 10. juna 2019. godine. Posebno je pitanje zašto nije reagovao nakon sastanka predstavnika Hrvatske i Slovenije 30. septembra prošle godine na Bledu kada je u kameru portala Gerila.info Tomislav Ćorić jasno i glasno rekao koliko drži do mišljenja iz BiH, kao i da Hrvatska svoje nuklearno smeće može, samo ako to hoće, da nam smjesti tik uz granicu.
Posebna je priča zašto je Vranješ čekao sve ovo vrijeme pa tražio sastanak sa Ćorićem u ovom trenutku kada je doba svjetske pandemije virusa korone i vrijeme totalne izolacije.
Pitanje o djelovanju ambasade BiH u Hrvatskoj po pitanju problema “Čerkezovac” smo uputili ambasadoru Vranješu, a odgovor ćemo objaviti naknadno.
Još jedan BiH zvaničnik, Staša Košarac, ministar trgovine i ekonomskih odnosa BiH, zatražio je da nadležne institucije provjere tačnost posljednjih informacija koje se odnose na izgradnju odlagališta radioaktivnog i nuklearnog otpada na Trgovskoj gori u Hrvatskoj.
U posjedu portal GERILA.info je dokument koji jasno i nedvosmileno potvrđuje šta je Tomislav Ćorić već rekao nama, ali i mnogim drugim medijima, u kameru. U pitanju je Program rada i finansijski plan za 2020. godinu Fonda za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nukelarne elektrane Krško, a u njemu jasno stoji da “nacionalni program kao preferentnu lokaciju za uspostavljanje Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada navodi lokaciju Vojno skladišnog kompleksa Čerkezovac, smještenoj u Opštini Dvor na južnim obroncima masiva Trgovske gore”.
U Programu rada i finansijskog plana stoji da se na toj lokaciji već dugi niz godina nalazi vojni kompleks, koji je okarakterisan kao neperspektivna lokacija za hrvatsko Ministarstvo odbrane.
“Fond je u julu 2018. godine predao Zahtjev za izradu Državnog plana prostornog razvoja (DPPR) za određivanje namjene prostora i lokacije/građevinskog područja za građevinu za gospodarenje otpadom od državnog značaja u sklopu izrade DPPR (temeljem Odluke o izradi DPPR, “Narodne novine”, br. 39/18)”, navodi se u ovom dokumentu.
Kao važna prekretnica u ovom procesu navodi se 13. sjednica Međudržavnog povjerenstva za praćenje provođenja Ugovora između Vlada Hrvatske i Slovenije o uređenju odnosa u vezi sa ulaganjem, korištenjem i razgradnjom Nuklearne elektrane Krško održanoj 30. septembra 2019. godine, gdje je zaključeno da nije moguće zajedničko rješenje vezano uz odlaganje nisko i srednje radioaktivnog otpada te da svaka država mora nastaviti sa razvojem i implementacijom vlastitog rješenja zbrinjavanja svoje polovine nisko i srednje radioaktivnog otpada nastalog radom i razgradnjom Nuklearne elektrane Krško.
Pitanje koje smo postavili ambasadi BiH u Hrvatskoj jeste – da li su znali za ovaj sastanak i ako jesu zašto nisu pokušali da prisustvuju ovom sastanku te i hrvatskoj javnosti ukažu na ovu problematiku. Redakcija portala Gerila se uvjerila da i mediji u Hrvatskoj i Sloveniji koji su prisustvovali sastanku u Bledu nisu upućeni u problematiku plana smještanja nuklearnog otpada uz samu granicu sa BiH. Niko od njih nije znao da samo dva kilometra dijele Čerkezovac od rijeke Une i granice sa BiH.
Koliko su, ipak, hrvatske vlasti itekako svjesne koliko je priča oko smještanja nuklearnog otpada uz granicu BiH problematična svjedoči i Plan nabave za 2020. godinu Fonda za finansiranje razgradnje NE Krško, objavljen 29. januara ove godine u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske, a koji je u posjedu portala Gerila.
Samo za angažovanje agencije za odnose s javnošću, odnosno za PR, ovaj fond će da odvoji 3.650.000 kuna, odnosno vrtoglavih 935.287 KM!
Primjera radi, u istom dokumentu, Rješavanje imovinsko pravnih odnosa, Čišćenje i razminiranje lokacije Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, Izrada studije potresne opasnosti i Uspostava postaje za trajno mjerenje ambijentalne doze zajedno koštaju tek malo preko million kuna.
Pametnom dosta…
“Hrvatski sabor je praktično donošenjem Nacionalnog programa provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva se opredjelio za Trgovsku goru kao preferiranu lokaciju (9. novembar 2018). Nakon toga rađena je druga, pa i treća revizija (28.2.2020), koju je sabor potvrđivao i ostajao pri tome da “PREFERIRA” Trgovsku goru kao lokaciju. Savršeno je jasno u ovoj situaciji, gdje se vojna imovina ustupa NEK-u koji u svom programu rada ima definisanu kao jedinu lokaciju Trgovsku goru, gdje se naglašava da odlaganje sa Slovenijom više nije opcija, gdje hrvatski Sabor tri puta potvrđuje dokument gdje se Trgovska gora targetira kao lokacija za odlaganje pomenutih otpada, ostaje nejasno, iz kog razloga su čeonim ljudima ministarstva vanjskih poslova BiH predočene informacije koje umanjuju značaj ovog problema”, ogorčen je Mario Crnković iz NVO Green Team, u izjavi za naš portal.
Umjesto zaključka…
“Imamo i mi radioaktivnog otpada. Ako smatraju da trebaju naš narod trovati, stavićemo skladište iznad Dubovnika i pozvaću da svi tamo odlažu ukoliko je to način i ako uvodimo mjere reciprociteta. Ali, to nije način rješavanja problema”, upozorila je 5. marta 2019. godine Srebrenka Golić, ministarka za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.
Srebrenka Golić je 1. aprila ove godine izjavila skoro identičnu prijetnju: “Ima i Bosna i Herecegovina, oba njena entiteta, radioaktivnog, posebno medicinskog otpada, pa ukoliko je to bezopasno i mi ćemo ga odlagati uz granicu sa Republikom Hrvatskom, ako oni istraju u namjeri da svoj nuklearni otpad skladište u blizini bh. granice”.
Izlišno je i govoriti koliko je realno da u Trebinju pravimo još jednu ogromnu deponiju, samo da bi “vratili” Hrvatskoj za Čerkezovac.
Ovakve i slične aktivnosti i izjave zvaničnika RS i BiH, naspram million KM koje će Hrvatska da investira samo u PR po pitanju “peglanja ugleda u javnosti” nakon najave a vrlo vjerovatno i realizacije njihovih poteza da skladište nuklearni otpad uz jednu od najljepših rijeka u Republici Srpskoj i BiH, ali i šire, kao i ugrožavanja više stotina hiljada stanovnika te kompletne regije, stvarno na kraju liče na datum kada je ministarka Golić dala svoju izjavu ove godine.
Simbolično i prikladno.
GERILA.info
