Prema listi Indeksa percepcije korupcije, BiH je pala za 11 mjesta, i dobila najgoru ocjenu u posljednjih osam godina, te je svrstana među zemlje koje najviše nazaduju u borbi protiv korupcije.
Prema Indeksu percepcije korupcije, Bosna i Hercegovina je ove godine ocijenjena sa 36 (na skali: 0 – 100), što predstavlja najlošiju ocjenu od 2012. godine od kada se Indeks percepcije korupcije (Corruption Perception Index – CPI) temelji na postojećoj metodologiji, svrstavajući se tako u red zemalja koje globalno u kontinuitetu najviše nazaduju.
Na rang listi Indeksa koju je objavio Transparency international, BiH je pala za 11 mjesta u odnosu na prošlu godinu i zajedno sa Kosovom zauzela 101. poziciju od 180 država. Od zemalja regiona, najbolje je plasirana Hrvatska, koja je nazadovala za tri mjesta i zauzima 63. poziciju, Crna Gora i Srbija dobile su istu ocjenu kao i prethodnih godina i zauzimaju 66, odnosno 91. poziciju, a Sjeverna Makedonija je sa 93. pala na 106. mjesto i drži najgoru poziciju u regionu.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Ovako velikom padu BiH, kako je navedeno u izvještaju, najviše su doprinijele nepravilnosti u provođenju izbora, zakona iz oblasti finansiranja političkih partija i predizbornih kampanja, čime građanima nije omogućeno pravo na slobodne i fer izbore, na šta je TI BiH ukazivao u okviru monitoringa izborne kampanje. BiH time spada u red država koje zbog stalnog porasta najtežih oblika političke korupcije nisu u stanju da svojim građanima omoguće osnovna ljudska prava.
Brutalna represija i prijetnje biračima, manipulacija biračkim spiskovima i rezultatima izbora, uz potpuno mobilisanje državnih resursa u službu vladajućih partija zemlju udaljava od političke odgovornosti i demokratizacije. Kao posljedica neregularnih izbora, vlasti BiH imaju vrlo upitan legitimitet, koji dodatno kompromituju imenovanjem presuđenih kriminalaca na najviše funkcije izvršne vlasti. Parlamenti, lišeni bilo kakve funkcije parlamentarnog nadzora, parlamentarce svode na puke portparole partijskih lidera, bez mogućnosti da se bilo koji od antikorupcijskih zakona, kao što su zakoni o sukobu interesa, finansiranju političkih partija ili Visokom sudskom i tužilačkom vijeću nađu u iole izglednoj situaciji da budu usvojeni.
[pdf-embedder url=”https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2020/01/CPI-2019-final.pdf” title=”CPI 2019 final”]
Potpuna politička i kontrola organizovanog kriminala nad pravosuđem zahtijeva prioritetno djelovanje. Nažalost, inicijativa organizacija civilnog društva za provođenjem detaljnih provjera (vetting) svih nosilaca pravosudnih funkcija bila je ignorisana od strane BiH vlasti, ali i od strane EU. To je ujedno i dio šireg problema izostanka implementacije EU Strategije za zapadni Balkan.
“BiH je u situaciji u kojoj je korupcija postala zvanična državna, entitetska i kantonalna politika, i to je moguće vidjeti u svakom pojedinačnom potezu institucija – ukoliko analizirate bilo koje imenovanje, tender, propis, vidjećete da se radi o vrlo jasnom partikularnom interesu koji stoji iza njih”, istakao je predsjedavajući Upravnog odbora TI BiH Srđan Blagovčanin, komentarišući nalaze Indeksa percepcije korupcije.
TI BiH je na osnovu detaljnih i sveobuhvatnih analiza pripremio prijedlog mjera koje bi trebale na sistemski način da adresiraju uzroke korupcije, a odnose se na unapređenje izbornog procesa, reformisanje pravosuđa s fokusom na vetting, detaljne sistemske preglede i reviziju javnog sektora i javnih preduzeća koji treba da rezultira njihovom racionalizacijom i depolitizacijom.
