Dejtonskom sporazumu, koji je doveo do stvaranja Bosne i Hercegovine, hitno su potrebne reforme. Ali to se neće dogoditi dok se ne slože oni koji su bili uključeni u stvaranje mirovnog sporazuma prije 25 godina, navodi bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Švarc Šiling u autorskom tekstu za Dojče Vele.
Vodeći političari u Bosni i Hercegovini i susjednoj Hrvatskoj moraju prihvatiti da narod sada odbacuje njihove nacionalno-šovinističke politike, smatra Švarc Šiling. Na izborima 2018. u Bosni i Hercegovini HDZ je pretrpio težak poraz. Ne lider HDZ-a Dragan Čović, već umjereni Željko Komšić, izabran je u tročlano predsjedništvo BiH.
Početkom godine HDZ je dobio još jedan šamar u susjednoj Hrvatskoj. Nacionalističko-populistička predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, poput Čovića u BiH, izgubila je protiv socijaldemokratskog kandidata Zorana Milanovića.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Ustav BiH bio je dio Dejtonskog sporazuma
Uprkos tome, HDZ očigledno nije shvatio da je u obe zemlje njegova šovinistička politika zastarila i više ne ide u prilog narodu. Ipak, svi su na Balkanu sigurno primijetili da su porazi hrvatskih nacionalista već imali političke posljedice.
Na primjer, odmah nakon pobjede na izborima, Milanović je razgovarao s turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom, koji se smatra velikim pristalicom BiH. Jedno od pitanja o kojima se razgovaralo bila je reforma Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je okončan rat prije 25 godina.
Sadašnji ustav BiH, koji je u američkom gradu Dejtonu napisan pod pritiskom američkog specijalnog izaslanika Ričarda Holbruka, bio je dio sporazuma. Dejtonski ustav dijeli Bosnu i Hercegovinu na dva entiteta: Republiku Srpsku u kojoj žive uglavnom pravoslavni Srbi, i Federaciju Bosne i Hercegovine, gdje su muslimani Bošnjaci i Hrvati katolici u većini.
Dejton je Bosnu i Hercegovinu učinio neupravljivom
Ova vrlo složena državna struktura, s nekoliko nivoa vlasti, trebala je zaštititi interese tri najveće etničke grupe u zemlji. U praksi je, međutim, Dejton Bosnu i Hercegovinu pretvorio u neupravljivu državu. I sam Holbruk je više puta naglašavao da Dejtonski sporazum nije napravljen s namjerom da ostavi nepromijenjenu lošu situaciju u BiH; trebao je biti osnova za postepeni napredak, s dugoročnom perspektivom ulaska zemlje u EU.
Legitimnost Dejtonskog ustava danas se dovodi u pitanje iz tri glavna razloga. Prvo, nije stvoren na demokratski način i sadrži brojne odredbe koje su u suprotnosti s međunarodnim pravom. Na primjer, samo se članovi tri glavne etničke grupe mogu kandidovati za člana Predsjedništva BiH; pripadnici mnogih manjina zemlje, poput Roma i Jevreja, isključeni su kao kandidati. Prije svega, Dejton se mora promijeniti jer je očigledno nefunkcionalan.
Do sada se, međutim, pokazalo da je to nemoguće. Nijedan prijedlog amandmana nije upućen u parlament od 2006. godine, jer se predstavnici tri najveće etničke grupe ne mogu složiti. Danas mnogi građani BiH, posebno u Federaciji BiH, pozivaju na međunarodnu pomoć u uspostavljanju “Dejtona 2”.
Ustav BiH je unutrašnja stvar
Spominjanje “Dejtona 2” u Republici Srpskoj obično će naići na negodovanje. Lideri Srba u BiH se boje te ideje jer je Republika Srpska, stvorena tokom rata protjerivanjem Hrvata i Muslimana, bila priznata u originalnom Dejtonskom sporazumu kao politički entitet. Ni pod kojim uslovima ne žele rizikovati da njeno postojanje bude dovedeno u pitanje.
Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, takođe naglašava da bez prihvatanja Srbije neće biti promjena Dejtonskog sporazuma. Ne zanima ga ideja da bi ustav neke države trebao biti njena unutrašnja stvar. Umjesto toga, on se poziva na činjenicu da je Srbija 1995. potpisala Dejton kao garant.
Švarc Šiling se pita zar Bosni i Hercegovini nije dopušteno da promijeni ustav bez traženja dopuštenje od Srbije i Hrvatske? Smatra da se konačno mora očistiti put da se to učini, a za to je potrebna podrška međunarodne zajednice, posebno EU.
Reforma je pitanje političke volje
U Briselu se pažljivo prati razvoj Bosne i Hercegovine. U decembru prošle godine ugledni njemački advokat Rajnhard Pribe objavio je izvještaj koji je naručila EU o stanju vladavine zakona u BiH. Izvještaj naglašava potrebu za reformom bosanskohercegovačkih pravosudnih vlasti, provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava i jačanje vladavine zakona u cjelini. Ali sve to može uspjeti samo ako postoji ustavna reforma. Za to se treba dogoditi vrlo dobro pripremljena međunarodna konferencija.
Novi hrvatski predsjednik Milanović tvrdi da se to ne može učiniti, jer bi sve strane rata u BiH morale biti okupljene za “Dejton 2”, što je, kako kaže, nemoguće. Naravno, moguće je. Sve je to moguće. Potrebna je politička volja da se to učini, zaključuje Švarc Šiling.
