Od danas u Njemačkoj stupa na snagu novi zakon o useljavanju koji nudi niz olakšica u odnosu na stari zakon. Ako su se građani Bosne i Hercegovine do sada “u talasima” iseljavali zbog nezaposlenosti, siromaštva, straha od novih sukoba, sveprisutne mržnje koja razjeda ovo društvo, liberalizacijom njemačkog zakona o useljavanju moglo bi doći do “cunamija”. Krizu, referendum, secesiju, rat, korupciju, kriminal, strah, mržnju, sve će to građani BiH rado ostaviti iza sebe i pohrliti u “novi svijet” koji im pruža realne i ravnopravne uslove za bolji život. Bez pripadanja stranci. Bez pripadanja naciji. Samo po zaslugama, vještini i znanju.
Novi zakon o useljavanju je, inače, ustupak njemačke vlade Udruženju poslodavaca, kako bi se u Njemačku brzo i nebirokratski mogla dovoditi kvalifikovana radna snaga, prenosi DW. U mnogim branšama postoji manjak stručnog kadra i mnoge firme zbog nedostatka radnika ne mogu preuzimati nove narudžbe i trpe ogromnu finansijsku štetu.
Novi zakon ukida barijeru po kojoj je u traženju posla prednost imao Nijemac ili građanin Evropske unije u odnosu na građanina zemlje koja nije članice Evropske unije. Procedura dolaska radnika iz zemalja van EU je trajala veoma dugo i zbog toga se na odgovor Njemačke ambasade, odnosno konzulata, čekalo i po godinu dana.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Sada njemačka ambasada, nakon što na primjer jedan građanin iz BiH postavi molbu za vizu, ima rok od tri sedmice da pošalje upit Saveznoj kancelariji za rad i zapošljavanje, koja onda, po novom zakonu, više ne vrši provjere ima li na birou neko iz Njemačke koji je podesan za taj posao, već u roku od tri sedmice mora da odgovori na upit ambasade.
Ako ne odgovori, onda se smatra da je saglasnost izdata. Dakle, cijela procedura sada traje najviše šest sedmica.
Zakon, koji je danas stupio na snagu, podrazumijeva i ubrzanu proceduru, po kojoj budući njemački poslodavac, uz punomoć radnika, može zastupati njegove interese i pregovarati sa nadležnom Kancelarijom za strance. Kada se prikupe sve potrebne dozvole, Kancelarija za strance mora informisati Njemačku ambasadu koja onda u roku od tri dana mora izdati ulaznu vizu.
Stranci mogu u Njemačkoj izučavati zanat ali i dolaziti da traže posao
Strana radna snaga, po novom zakonu, može dolaziti i na izučavanje zanata u Njemačku – na najmanje dvije godine. Za to moraju imati saglasnost Agencije za rad i zapošljavanje. Strani radnici mogu dobiti i boravak u Njemačkoj na šest mjeseci radi traženja posla ili mjesta za studij. Za to je potrebna potvrda o znanju jezika, ali i dokaz da se osoba može finansirati iz sopstvenog džepa.
Međutim, i pored toga što je novi zakon danas stupio na snagu, stari zakon za zemlje Balkana važi do kraja godine. Po starom zakonu za dolazak u Njemačku nije bila potrebna diploma, niti položen ispit o znanju jezika, a mogli su dolaziti i nekvalifikovani radnici. Preporuka pravnika je da stare zahtjeve ne treba povlačiti, mada njihova obrada može trajati i duže od isteka važenja starog zakona 31. decembra 2020. godine.
Još jedan korak u otklanjanju barijera za nesmetan dolazak radne snage napravljen je proteklog ponedjeljka u Bonu, gdje je otvorena Centralna kancelarija za priznavanje svjedočanstava i diploma. Do sada je proces priznavanja diploma trajao puno duže nego u SAD, Kanadi ili skandinavskim zemljama.
Pored toga, to je bila nadležnost svake pokrajine ponaosob i time se bavilo čak 1.400 službi, a kriterijumi su bili neujednačeni. Na istoku Njemačke se najlakše dobijalo priznanje diplome, a u Bavarskoj najteže. Sada će i ta procedura biti pojednostavljena.
Ljekari, medicinsko osoblje, inženjeri i informatičari su i prije olakšano ili preko tzv. plave karte mogli dolaziti na rad u Njemačku, ali je uslov za to bila dosta visoka plata. Nerijetko su i menadžeri njemačkih bolnica i staračkih domova dolazili u region da vrbuju medicinske sestre i njegovatelje.
Njemački poslodavci jako cijene radnu snagu iz zemalja nastalih raspadom bivše Jugoslavije. Radnici sa Balkana su za njih sposobni, vrijedni i obrazovani, a mnogi imaju i dobro znanje njemačkoj jezika, zaključuje se na kraju teksta na portalu DW.
Šta našim političarima preostaje? Kako da spriječe odlazak, prije svega, mladih ljudi? Možda da sve građane BiH učlane u političke partije i intenziviraju stranačka zapošljavanja? Možda da pojačaju buku oko referenduma, secesije, rata, zločina pa da građani ogluve i više ne čuju kako se širi strah i mržnja? Možda da institucionalizuju korpuciju i kriminal pa da svima bude dobro? A možda da oni odu “preko grane” i ovu zemlju ostave nama, a oni, “sposobni” kakvi jesu, neka razvijaju svoja carstva negdje drugo, a nas neka ostave u miru, pa kako se snađemo.
