Ono što je postalo poznato kao Kovid-19, odnosno koronavirus, počelo je krajem 2019. i početkom 2020. u kineskom gradu Vuhanu kao skup slučajeva upale pluća s nepoznatim uzrokom. Ustanovljeno je da je uzrok upale pluća novi virus – teški akutni respiratorni sindrom koronavirus 2 ili Sars-KoV-2. Bolest koju uzrokuje virus zove se Kovid-19.
Većina ljudi koja oboli od ove bolesti ima samo blage simptome, slične prehladi. Svjetska zdravstvena organizacija ističe da se oko 80% ljudi koji se zaraze virusom korona oporavlja bez potrebe za bilo kakvim specijalističkim tretmanom. Samo oko jedne šestine oboljelih osoba ozbiljno se razboli i ima poteškoće u disanju.
Odgovore na pitanja kako se Kovid-19 može razviti u ozbiljniju bolest sa upalom pluća i šta može uraditi plućima i ostatku tijela, pokušao je pružiti poznati dnevni list The Guardian.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Kako virus utiče na ljude?
Profesor Džon Vilson sa Kraljevskog fakulteta ljekara kaže da je kod skoro svih oboljelih s ozbiljnim simptomima bolesti Kovid-19 prisutna upala pluća. On smatra da se svi oboljeli od novog koronavirusa mogu svrstati u četiri kategorije.
Najmanje ozbiljni slučajevi su ljudi koji imaju virus, ali nemaju simptome. Nakon njih dolaze oni s infekcijom gornjeg respiratornog sistema, to jest oni koji imaju temperaturu i kašalj i blage simptome kao što su glavobolja i konjunktivitis. Ovi ljudi sa blažim simptomima i dalje mogu prenijeti virus, ali mnogi toga nisu svjesni.
U najčešću kategoriju spadaju oni koji su pozitivni na Kovid-19 i koji u najvećem broju slučajeva završavaju u bolnici, a koji imaju simptome slične jačoj prehladi.
U četvrtoj kategoriji su oni koji imaju ozbiljne simptome sa upalom pluća. U Vuhanu se ispostavilo da je od onih koji su bili pozitivni na virus i koji su tražili medicinsku pomoć samo 6% imalo ozbiljne simptome.
Svjetska zdravstvena organizacija tvrdi da su pod većim rizikom da razviju ozbiljne simptome stariji ljudi i oni sa zdravstvenim problemima kao što su visok krvni pritisak, srčane bolesti i bolesti pluća ili dijabetes.
Kako se razvija upala pluća?
Kada ljudi koji imaju Kovid-19 počnu kašljati i imaju temperaturu, to je znak da je infekcija dospjela do respiratornog sistema – do vazdušnih otvora koji provode vazduh izvana u tijelo.
Zaštitni sloj ovih respiratornih organa se oštećuje što dovodi do upala. Ovo izaziva iritaciju nerava pa čak i neznatna količina prašine može prouzrokovati kašalj. Ako se kašalj pogorša, iritacija se širi do jedinica za razmjenu gasova, koje se nalaze na kraju disajnih puteva. Ako se one inficiraju, reaguju tako što izbacuju materijal nastao uslijed upale u vazdušne kese, koje se nalaze na dnu pluća.
Vilson ističe da ako se vazdušne kese upale, dolazi do prekomjernog izlijevanja materijala nastalog uslijed upale u pluća i razvija se upala pluća. Prema njegovim riječima, pluća puna materijala nastalog uslijed upale ne uspijevaju dostaviti dovoljno kiseonika u krvotok, što smanjuje sposobnost tijela da prima kiseonik i da se oslobađa ugljen dioksid. To je najčešći uzrok smrti u slučaju ozbiljne upale pluća.
Kako se upala pluća može liječiti?
Profesorica Kristin Dženkins, predsjedavajuća Australijske fondacije za pluća, ističe da za sada ne postoji ništa što može spriječiti upalu pluća koju izaziva Kovid-19. Ljudi isprobavaju veliki broj lijekova u nadi da će neka njihova kombinacija biti djelotvorna. Za sada ne postoji ustanovljeni tretman za liječenje, osim brige o bolesnicima koja se pruža na odjelu intenzivne njege.
Ljudi se povezuju na mehanički ventilator (respirator) koji održava nivo kiseonika u njihovim plućima sve dok se ona ne oporave dovoljno da ponovno funkcionišu normalno.
Vilson ističe da su pacijenti s virusnom upalom pluća pod rizikom da razviju i sekundarne infekcije pa preporučuje da se oni liječe i antibioticima i antivirusnim lijekovima. Ipak, u nekim slučajevima to nije dovoljno i upala pluća na kraju ima fatalan ishod.
Razlikuje li se upala pluća koju izaziva Kovid-19 od obične upale?
Profesorica Dženkins kaže da se upala pluća prouzrokovana virusom korona razlikuje od najčešćih slučajeva zbog kojih su ljudi primljeni u bolnice. Većina vrsta upale pluća za koje znamo i za koje primamo ljude u bolnicu jesu bakterijske i one reaguju na antibiotik.
Džon Vilson tvrdi da postoje dokazi da bi upala pluća koju izaziva Kovid-19 mogla biti posebno ozbiljna jer ona pogađa cijela pluća, a ne samo dijelove pluća.
Kada imamo infekciju i u plućima i u vazdušnim kesama, tijelo prvo reaguje tako što pokušava uništiti virus i ograničiti njegovo razmnožavanje, objašnjava Vilson, dodajući da bi ova prva reakcija mogla biti slabija kod nekih grupa ljudi, uključujući one s bolestima srca i pluća i dijabetesom, kao i kod starijih osoba.
Prema riječima profesorice Dženkins, ljudi stariji od 65 godina generalno su pod većim rizikom od upale pluća, kao i oni sa hroničnim bolestima pluća, srca, bubrega i jetre i oni koji imaju rak ili dijabetes, a pod rizikom su i pušači. Bez obzira na to koliko zdrav život vodili, rizik od upale pluća povećava se s brojem godina jer naš imunološki sistem postaje slabiji pa se tijelo teže bori s infekcijama i bolestima.
