Branko Petrić, bio je jedan od najdugovječnijih članova Centralne izborne komisije BiH. Bivši ministar pravde Republike Srpske, skoro 16 godina je bio isključivo u funkciji izbora, ali je prije nekoliko dana smijenjen na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Uz Petrića, smijenjen je i Novak Božičković.
Novi članovi Centralne izborne komisije su Jovan Kalaba i Vanja Bjelica Prutina. Naredne sedmice trebalo bi da bude održan sastanak članova Centralne izborne komisije BiH kako bi bio izabran predsjednik ove komisije između novoizabranih članova, jer je dosadašnji predsjednik Branko Petrić smijenjen sa ove pozicije.
Agencija SRNA je objavila da su se Kalaba i Prutina, koji su izabrani na posljednjoj sjednici Predstavničkog doma parlamenta BiH, u petak kratko javili na posao i razgovarali sa ostalim članovima CIK-a.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Petrić i Božičković pod stranačkom odbranom
Smjena Branka Petrića i Novaka Božičkovića veliki je udarac za SNSD. Ovako bi se u najkraćem mogla tumačiti trenutna politička situacija. Samo sat i po vremena od izglasavanja ove odluke u Predstavničkog domu trebalo je srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku da ovaj čin proglasi novom izdajom u režiji SDS-a i PDP-a, jer je smjenu inicirao poslanik SDS-a Dragan Mektić.
“Ovo je neiznenađujuća odluka predsjednika SDS-a Mirka Šarovića i predsjednika PDP-a Branislava Borenovića u Predstavničkom domu parlamenta BiH”, rekao je Dodik još iste večeri za RTRS.
Dodik je naglasio da je ta odluka, koju je predložio Dragan Mektić, usmjerena protiv zaključaka Narodne skupštine i interesa Republike Srpske, te po običaju, za odluku optužio saradnju SDS-a i SDA.
“To je odluka koja je tipično potrebna Bošnjacima, da oni biraju čitav izborni proces i da eliminišu kroz svoje podanike u izbornoj komisiji svakog ko njima ne odgovara kako bi kreirali većine, koje možemo da vidimo kako izgledaju pogubno, kada tamo sjede Šarović i Borenović”, naveo je Dodik.
Srpski član Predsjedništva i lider SNSD-a se nije tu zadržao, nego je i nastavio još oštrijim tonovima, koje je posebno usmjerio na lidera SDS-a Mirka Šarovića, kojeg je direktno optužio i da stoji iza određenih kriminalnih radnji.
“Ova skupštinska većina ostaje pri stavovima Narodne skupštine i zaključcima koji su donešeni, vezanim za rad u zajedničkim institucijama. Ovo govori da produžena izdaja Šarovića je usmjerena ka plaćanju njegove slobode koju je stekao imajući za određena djela koje je učinio još za ubistvo Riste Jugovića na Palama i da u tom pogledu obustava tog procesa i njegovo uključivanje iz tog procesa svakako je sada kupovanje odnosno plaćanje te cijene. Što se tiče ovih iz PDP-a Borenovića, on ništa ne razumije, oni se ni ne znaju baviti politikom ovo je antipolitika, imajući u vidu da sa Osmanovićem oni prave većinu, kako je zovu entitetsku i da Osmanović viđeni član SDA koji zajedno sa dva poslanika iz PDP-a i SDS-a čini tzv. entitetsku većinu, što govori da su oni spremni da učine sve i sa svakim”, rekao je Dodik.
Iako Centralna izborna komisija predstavlja još jednu „mrsku tvorevinu“ i nametnuto tijelo na nivou BiH, u posljednje vrijeme nije viđena tolika mobilizacija kadrova iz SNSD-a i koalicije predvođene ovom strankom, odnosno udar po opozicionim strankama „svim raspoloživim sredstvima“.
Mediji su preplavljeni izjavama skoro svih poslanika SNSD-a i Srpskog bloka u PD Parlamentarne skupštine BiH.
U „ATV vijestima“,televizije bliske vlasti u Republici Srpskoj u samo jednom prilogu svoje stavove je dalo čak pet poslanika iz tog bloka: Nebojša Radmanović (SNSD), Snježana Novaković Bursać (SNSD), Nenad Nešić (DNS), Dragan Bogdanić (SNSD), Obren Petrović (SNSD), dok je za mišljenje druge strane priliku dobio samo jedan predstavnik opozicije, i to Igor Crnadak, poslanik PDP u NSRS.
Da je riječ o veoma bolnoj temi za SNSD, pokazala je i sjednica Izvršnog odbora te stranke. Iako je u fokusu bila priča o virusu korona, lider te stranke Milorad Dodik se sa govornice ponovo obrušio na predstavnike opozicije, baš zbog smjena u CIK-u.
“Ovo je politika koja ide za tim da se srpskom narodu i hrvatskom onemogući adekvatno predstavljanje SDS i PDP nisu adekvatni predstvanici srpskog naroda na nivou BiH. Četiri poslanika sa njihovim šefom Adilom Osmanovićem predstavljaju ono što se pokušava predstaviti kao predstavnici Republike Srpske”, istakao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.
Vrijedi li odbrana članova CIK-a?
Centralna izborna komisija BiH formirana je 2001 godine, a članove prvog saziva komisije odredio je visoki predstavnik.Tri godine kasnije u CIK je imenovan Branko Petrić, kao i Suad Arnautović. Prema nepotvrđenim informacijama, bruto plata članova CIK-a je oko 7.600 KM, što znači da sunjih dvojica za ovih 16 godina samo po ovom osnovu građane BiH koštali oko 2,9 miliona KM, to jeste 1,45 miliona svaki.
Međutim, postavlja se pitanje svrsishodnosti i kvaliteta rada CIK-a.
Jedan od bivših članova komisije Vehid Šehić podigao je prašinu pred izbore 2018.kada je rekao da U BiH izbori nikada nisu bili pošteni i slobodni.
„Nažalost, nijedni izbori u BiH nisu zadovoljili kriterij da su oni bili pošteni i da su rezultati bili istinska volja birača. Za ovakvu ocjenu izbora u BiH najveću odgovornost snose politički subjekti koji učestvuju u izbornom procesu, jer su oni najveći generatori nezakonitosti i povreda izbornog zakonodavstva.
Nijedan pokušaj izmjene Izbornog zakona BiH ne nailazi na podršku predstavnika političkih stranaka jer su upravo oni najodgovorniji za nezakonitosti u izbornom procesu, jer preko svojih članova biračkih odbora utiču na nepravilnosti. Dok se Izbornim zakonom ne predvidi odgovornost političkih subjekata, uz istovremeno drastično povećanje novčanih kazne za one članove izborne administracije koji krše zakon, teško ćemo doći u situaciju da naše izbore proglasimo poštenim i slobodnim”, rekao je tom prilikom Šehić.
Da je tako, pokazali su i izbori 2018. Prijavljeno je više od 370 nepravilnosti na sam dan izbora, pa su predstavnici civilnog sektora u svom završnom izvještaju izbore proglasili djelimično neregularnim.
I sami građani BiH imalju veoma negativan stav prema izbornom procesu.U anketi „Mediji i građani na izborima“, dvije trećine ispitanika je odgovorilo ne vjeruje da su izbori u našoj zemlji slobodni i pošteni.
Nestanak papira za štampanje listića
A osim nepravilnosti u izbornom procesu, Centralnu izbornu komisiju u prethodnih nekoliko godina tresli su brojni skandali, a sami članovi komisije su povezani sa brojnim aferama.
Prema pisanju magazina Žurnal, smijenjeni Branko Petrić, je u periodu dok je bio ambasador BiH u Sloveniji (1999-2001.), bio u centru skandala, kada su slovenački carinici otkrili da bh. ambasador u svom službenom automobilu šverca suho meso i rakiju. Afera je, međutim, zataškana, Branko Petrić se 2001. godine vratio u BiH, a tri godine kasnije postao je član Centralne izborne komisije BiH.
I za vrijeme službovanja u CIK-u, navodi dalje Žurnal, Petrić je imao brojne nepravilnosti. Tako je, sudeći prema putnim nalozima, Petrić posljednjih godina u rodnu Derventu putovao preko Vlasenice, kako bi na taj način pokrio troškove za svoja privatna putovanja. Sporna su bila i njegova imenovanja na mjesto predsjednika CIK-a 2009. i 2018.
Njegov protivkandidat, član CIK-a iz reda srpskog naroda Novak Božičković rekao je nakon izbora u CIK-u 2018.godine da je izborom Petrića za predsjednika prekršen Izborni zakon BiH, zbog čega se žalio i Sudu BiH.
Ipak, najveći udar integritetu Centralne izborne komisije bio je slučaj neposredno pred izbore 2018.kada je pokrenuta istraga Tužilaštva BiH i SIPA zbog nestanka najmanje 10 tona papira za štampanje glasačkih listića iz skladišta komisije.
Istraga je pokrenuta nakon objave revizorskog izvještaja o radu CIK-a, a u kojem su revizori utvrdili da je popisna komisija konstatovala da je prilikom popisa koristila podatke o težinama i dimenzijama sa naljepnica na originalno zapakovanim paletama, dok je na 14 paleta, koje su otvorene i gdje su korišteni papiri, stanje papira evidentirano na osnovu postojeće skladišne evidencije i propratne skladišne dokumentacije, te zaključili da se na ovaj način ne može pouzdano utvrditi tačna težina (količina papira) na paletama.
Mediji su ranije objavili i izvještaj Komisije za popis iz 2014. prema kome je najmanje 35,8 tona papira nabavljenog za štampanje glasačkih listića nestalo iz skladišta Centralne izborne komisije BiH.
Tadašnja predsjednica Irena Hadžiabdić izjavila je da manjak od35 tona papira u skladištu CIK-a uzrokovan „kaliranjem papira“, a optuživana je i za nepotizam jer je za vrijeme njenog predsjedničkog mandata sekretar CIK-a bila Jasmina Hadžiabdić, rodica njenog supruga.
S nepravilnostima u radu i netransparentnom trošenju sredstava CIK-a povezivani su i još neki bivši i sadašnji članovi Komisije.
Gerila.info
