Internetom kruži ogromna količina sumnjivih informacija o korona virusu – od nepouzdanih zdravstvenih savjeta do spekulacija o planovima vlade. BBC donosi tekst o tome kako je jedan post postao viralan.
Pišu: Olga Robinson i Marijana Spring
Riječ je o obavještenjima i savjetima – nekim istinitim, nekim bezazlenim, a nekim potencijalno opasnim – koji kruže Fejsbukom, Vocapom, Tviterom i drugim mjestima.
Post nazvan „Ujak sa diplomom mastera”, zbog navodnog izvora tih informacija, prošao je put od Fejsbuk naloga 84-godišnjeg Britanca preko Instagram naloga televizijskog voditelja iz Gane i Fejsbuk grupa za katolike iz Indije do foruma, Vocap grupa i Tviter naloga posvećenih korona virusu.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Na prvi pogled djeluje legitimno zato što je informacija pripisana povjerljivom izvoru – doktoru, instituciji ili tom visokoobrazovanom „ujaku”.
Nulti postavljač
Najraniju verziju koju smo uspjeli da nađemo postavila je korisnica Fejsbuka 7. februara. Postavljena je u grupu nazvanu „Srećni ljudi”, koja ima skoro 2.000 članova. Ovo je pisalo:
„Ujak mog školskog druga, koji ima diplomu mastera, radi u Šenzenskoj bolnici. Prebacuju ga da proučava virus upale pluća iz Vuhana. Upravo me je zvao i rekao mi da poručim mojim prijateljima…”
Savjeti koji slijede dovode u zabludu ili su neistiniti. Jedan glasi da nemate virus „ukoliko vam curi nos”.
Prema organizacijama za provjeru činjenica Ful fekt (Full Fact) i Snoups (Snopes), koje se pozivaju na zdravstvene autoritete kao što su američki Centar za kontrolu bolesti (CDC) i medicinski časopis Lanset, nos koji curi nije uobičajen simptom – ali se dešavao među pacijentima korona virusa.
Post takođe podstiče ljude da „piju više tople vode” i da se „trude da ne piju ništa hladno”, a trenutno ne postoje medicinski dokazi da bilo šta od toga može da pomogne u liječenju od korona virusa ili u njegovom sprečavanju.
„To nema nikakvo utemeljenje”, kaže Aleks Kasprak iz Snoupsa. „Ludo je vidjeti to tamo, to je odmah jedno veliko zvono za uzbunu.”
Pokušali smo da kontaktiramo osobu koja je postavila ove informacije; ona nam nije odgovorila.
Post se širi
Lista je dobila zamajac nekoliko dana kasnije kad ju je podijelio čovjek po imenu Glen u Indiji. On ju je okačio u nekoliko različitih Fejsbuk grupa, uključujući i onu za katolike.
Novi post nadovezao se na onaj od 7. februara dodatnim informacijama. Iako je novi post tvrdio: „Ujak mog školskog druga, koji ima diplomu mastera… upravo me je zvao i rekao mi da poručim mojim prijateljima…”, Glen nije zapravo dobio telefonski poziv od tog ujaka. On kaže da je post bio samo „poruka koji je on dobio i proslijedio dalje”.
Dodatna obavještenja sadržala su neke tačne savjete – na primjer, ljudima se poručuje da peru ruke, što je ključna preventivna mjera.
Međutim, nova verzija dodala je i neke nepotvrđene i informacije koje dovode u zabludu. Na primjer, do detalja je opisala na koji način bolest napreduje, a ljekari kažu da su simptomi i težina korona virusa veoma promjenjivi i da ne postoji jedan tačan obrazac njegovog napredovanja.
Post postaje viralan
Nekoliko nedelja post je bio sveden na relativno male kutke na mreži. Onda je došao 27. februar, kada ga je 84-godišnji bivši vlasnik umjetničke galerije po imenu Piter načinio viralnim.
Piterov post bio je sličan Glenovom, ali je ponovo sadržao neke nove informacije – od kojih su neke bile pogrešne ili su dovodile u zabludu. Njegov post se raširio brzo, skrenuvši pažnju fekt čekera kao što su Ful fekt i Snoups.
Obe ove organizacije napisale su detaljne članke u kojima su opovrgle tvrdnje, pozvavši se na pouzdane medicinske izvore uključujući SZO, američki CDC, britansku Nacionalnu zdravstvenu službu (NHS) i druge.
Jedna tvrdnja iz posta, na primjer, navela je da virus „ne voli Sunce”, ali do sada ne postoji nijedan dokaz da sunčeva svjetlost ubija virus, a prijavljeni su slučajevi u mnogim zemljama sa sunčanom i vrelom klimom. Druge tvrdnje iz posta bile su provjerene. Na primjer, ponovljen je savjet o pranju ruku.
Piter, koji živi u južnoj Engleskoj, izbacio je dijelove posta koji dovode u zabludu nakon što su fektčekeri objavili članke. Ali do tada su ga ljudi podijelili već 350.000 puta.
Kad ga je kontaktirao BBC, Piter nije želio konkretno da kaže odakle mu informacije iz posta, ali je samo rekao da je u ono vrijeme vjerovao izvoru.
„Povjerovao sam mu da je rođak tog naučnika, zdravstvenog radnika koji mu je prenio sve te činjenice i brojke”, rekao je u telefonskom intervjuu.
Piter kaže da je želio da pomogne ljudima da se zaštite. „Trudim se da širim onoliko provjerene informacije koliko mogu. I ukoliko me isprave ili ako sam otkrijem da sam rekao nešto netačno, ja se izvinim i ispravim to”, kaže on.
Post mutira
Uprkos njegovima izmjenama zasnovanim na činjenicama, tvrdnje iz originalne verzije Piterovog posta brzo su se raširile i mutirale. Neke verzije počele su da dodaju još informacija koje dovode u zabludu. A i izvor se promijenio.
U nekim verzijama, koje su stigle dalje od Fejsbuka, Vocapa i Tvitera, „ujak sa diplomom mastera” postao je „član odbora Stenfordske bolnice”, pa čak i „brat prijateljice prijateljeve sestre koji je u odboru Stenfordske bolnice”.
Bile su tu i informacije pripisane „japanskim ljekarima” i „tajvanskim ekspertima” – među mnogim drugim modifikacijama.
Postovi koji pominju Stenford – samo na Fejsbuku pojavilo se najmanje stotinu njih – raširili su se toliko brzo da je univerzitet morao da izda saopštenje negirajući da ima bilo kakve veze s tim.
Post preskače jezičku barijeru
Post se potom raširio – potpomognut javnim ličnostima, uključujući televizijskog voditelja iz Gane i američkog glumca, ali i gomilu drugih, običnih ljudi.
Jedna Amerikanka postavila je verziju u grupu na Fejsbuku po imenu „Vijesti o korona virusu” – jednu od na hiljade grupa posvećenih virusu koje su buknule na ovoj društvenoj mreži.
Ejprilin post pripisan je „prijateljičinom sinovcu koji je u vojsci”.
Ona je objasnila kad smo je kontaktirala preko Fejsbuk mesindžera da je vidjela informaciju kad ju je podijelila njena prijateljica, ali je tek kasnije shvatila da je „njena prijateljica samo kopirala i pejstovala kao što sam i ja to uradila. Čini se da je većina toga tamo netačno.”
„Koristim Fejsbuk po čitav dan, svaki dan”, kaže Ejpril. „Pronašla sam na njemu mnogo korisnih informacija… Ne gledam vijesti.”
Istovremeno, post je preveden na nekoliko jezika uključujući arapski, amharski, vijetnamski, francuski španski i italijanski.
Ponovo, neki od postova sadržali su tačne ili u najgorem slučaju bezazlene informacije koje dovode u zabludu – dok su druge navodne „činjenice” imale potencijal da budu štetne.
Jedan savjet predložio je da radite „samoprovjeru” na korona virus svako jutro tako što ćete zadržati dah duže od 10 sekundi. Ali nema dokaza koji potvrđuju da ukoliko možete to da uradite nemate virus.
Kopipasta
„Ujak sa diplomom mastera” specifična je vrsta viralnog posta – u slengu se naziva „kopipasta”. To je materijal koji neko kopira i pejstuje umesto da upotrebi „dijeljenje” ili „retvitovanje”, druge alate za podjelu u ponudi na društvenim mrežama.
Zbog toga svaki post izgleda originalno – on djeluje kao da ga je napisao neko koga poznajete, možda prijatelj ili rođak, tako povećavajući šansu da mu povjerujete.
Zato što ima toliko mnogo „originalnih” postova, to otežava društvenim mrežama i ljudima koji ih proučavaju da prate koliko su se daleko takvi postovi proširili.
Mi znamo da je taj Piterov post podijeljen stotinama hiljada puta – ali kolosalan je, možda i nemoguć, zadatak izračunati koliko je ljudi vidjelo razne kopirane varijante „ujaka sa diplomom mastera” na Fejsbuku ili bilo kojoj drugoj većoj društvenoj mreži. Očigledno je, međutim, da su ga vidjeli milioni.
Šta preduzima Fejsbuk
O postovima koji dovode u zabludu a u međuvremenu iz njih nisu izbačene dezinformacije, portparol Fejsbuka nam je rekao: „Ti postovi krše našu politiku i uklonjeni su.”
„Mi non-stop radimo na tome da uklonimo štetne dezinformacije o korona virusu”, rekao je portparol.
„Fejsbuk se udružio i sa britanskom Nacionalnom zdravstvenom službom kako bi povezao ljude sa najnovijim zvaničnim vodičem NHS-a oko korona virusa – i stavio ga direktno u njihove njuz fidove i kad ljudi pretražuju ovu temu.”
Ova kompanija ubacuje i tekst iz tih postova u automatizovane sisteme kako bi pronašla slične sadržaje. Tehnološki giganti – Fejsbuk, Majkrosoft, Gugl, Linkdin, Redit, Tviter i Jutjub – zarekli su se da će sarađivati na borbi protiv dezinformacija o virusu.
Fektčekeri kažu da svi možemo da učestvujemo u tome – tako što ćemo prvo razmisliti prije nego što nešto podijelimo. „Zastanite na sekund. Bacite malo pogled. Vidite da li možete da nađete više informacija o tome”, kaže Kler Milne iz Ful fekta. „Razlučite da li je to tačno ili dijelite nešto sa prijateljima i porodicom što bi moglo da ih dovede u zabludu i naškodi im.”
Ukoliko djeluje da je nejasno ko je izvor ili je post dugi spisak ili niz krcat informacijama, uporedite te navode sa poznatim, pouzdanim izvorima.
Spoj istine i gluposti
Ljudi koji dijele post o „ujaku sa diplomom mastera” – koji se u raznim verzijama još uvijek dijeli preko interneta – generalno gledano nisu zlonamjerni: oni obično misle da prosljeđuju činjenice. Ili možda nisu sigurni u autentičnost informacija, ali vjeruju da ipak pomažu, „u slučaju” da je navedeno istina.
Generalno gledano, ti ljudi nisu luckasti ili glupi. Lako vas je preveslati kad ste zabrinuti. Post sa „ujakom” još je i spoj istine i gluposti, što ga čini pogubnim i lakšim za širenje.
„Kad se neistinite stvari pomiješaju sa stvarima koje zvuče razumno ili istinito, to zbuni ljude, a u nekim slučajevima ih navede da pomisle kako je ostatak savjeta takođe legitiman”, kaže Kasprak iz Snoupsa.
Tri pitanja koje treba sebi da postavite pre nego što nešto podijelite
- Da li izvor informacije djeluje neodređeno ili kao da potiče od prijateljevog prijatelja kog ne možete da identifikujete?
- Da li sve informacije djeluju istinito?
- Da li ovaj sadržaj u vama budi emocije – sreću, bijes ili strah?
Izvori: Full Fact, Snopes, BBC Monitoring
