Piše: InfoRadar
Poruka koju političari šalju građanima je skandalozna i znači samo jedno. Da za njih, zbog funkcija koje obavljaju i stranaka iz kojih dolaze, ne važe ista pravila kao za ostale. Da mogu kršiti zakonske odredbe o zabrani javnih okupljanja u cilju neširenja pandemije koronavirusa
„U vrijeme kad nam je obavezno nošenje maski, rekla bih da su maske pale i ogoljena je ovdašnja realnost političkog ponašanja – bahata, primitivna i ponižavajuća za građanina. To nam govori da većina političkih aktera i kad postoje jasni dokaza da su kršili zakon, da su zloupotrijebili položaj, da su izigrali građane, ostaju zacementirani uglavnom zbog viših interesa (tobože nacionalnih i patriotskih) u svojim foteljama“, komentar je Tanje Topić, političke analitičarke, na niz afera koje su potresle političku scenu BiH tokom pandemije Covid-19.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Posljednja u nizu afera, pravilnije rečeno skandala, desio se u sarajevskom Golf klubu na rođendanskoj proslavi doktora Jusufa Šabanovića kojoj su, uz ostale, prisustvovali ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac, Mladen Stanić, visoki funkcioner DEMOS-a (partija predsjednika Narodne skupštine RS Nedeljka Čubrilovića), te Nihad Fejzić, član naučnog tijela Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo za praćenje i analizu situacije izazvane koronavirusom.
KORONA DERNECI ŠIROM BiH
Poruka koju su okupljeni javnosti poslali i više je nego skandalozna. I značila je samo jedno. Da za njih, zbog funkcija koje obavljaju i stranaka iz kojih dolaze, ne važe ista pravila kao za ostale građane. Dakle, da mogu kršiti zakonske odredbe o zabrani javnih okupljanja u cilju neširenja pandemije koronavirusa.
Gotovo u isto vrijeme “dernečilo” se i u Bijeljini. Tokom trajanja policijskog sata probrano društvo iz vrha gradske vlasti okupilo se u prostorijama tvornice za izradu stolarije a među njima je bio i potpredsjednik PDP-a Slaviša Marković.
Sve to dešavalo se dok se čeka odgovor na pitanje hoće li sudski epilog doživjeti afera za nabavku respiratora koju je Fahrudin Solak, direktor Federalne uprave civilne zaštite i načelnik Federalnog štaba CZ, povjerio srebreničkoj poljoprivrednoj zadruzi Srebrena malina, iako ova firma u vrijeme sklapanja ugovora nije bila registrirana za djelatnost nabavke medicinske opreme.
Javne nabavke neophodne za preventivno djelovanje i liječenje Covid–19 uzduž i poprijeko se zlouptrebljavaju. I više nije u pitanju o kojoj svoti novca je riječ. Jer oni koji su na funkcije postavljeni po stranačkoj liniji, poput v.d. direktora Studentskog doma Nikola Tesla u Banja Luci, koji je za prenamjenu tog objekta u covid- karantin za dobavljača dušeka i posteljine odabrao firmu koja je registrovana za nabavku aditiva za dizel goriva, za svoje odluke do sada nikome nisu polagali odgovornost.
Tanja Topić naglašava da ti i takvi i ne pomišljaju da podnesu ostavku „kako to rade civilizovani u odgovorni političari u drugim državama“.
„Oni se rijetko izvinjavaju, i kad to čine, njihova izvinjenja su nesuvisla. Uvijek sadrže notu opravdanja zašto su to uradili, ili čak krivicu prebace na nekog drugog. To je posljedica sto mi nismo naučili samokritički da se suočimo sa samima sobom, jer se kritika doživljava kao slabost. Također smo vidjeli da među akterima svih ovih afera, a čini mi se da su se nizale kao biseri na ogrlici, ne postoji ni osjećaj za moralnom odgovornošću, osjećaj da su počinili nešto krivo i jako loše, jer znaju da u ovoj državi već decenijama nisu za to kažnjavani“, ističe Topić.
Njene riječi potvrđuje činjenica da su mediji bili ti koji su otkrivali, i prije izbijanja pandemije, brojne afere vezane za zloupotrebu političkih funkcija i moći, i da je dovoljno pogledati način na koji se odvijaju postupci javnih nabavki, revizorski izvještaji koji nedvojbeno govore o kršenju zakona.
Akteri tih i takvih radnji za zakon su nedodirljivi i njihova budućnost ne ovisi od funkcioniranja pravne države, nego od odluka partijskih šefova.
Tako je direktorica KCUS-a Sebija Izetbegović s funkcije šefa Klinike za opštu i abdominalnu hirurgiju razriješila Jusufa Šabanovića, dok je Fejzića dužnosti razriješio ministar zdravstva Kantona Sarajevo Rusmir Mesihović. No, i ove odluke iznuđene su pod pritiskom javnosti, i da se pitalo Izetbegović i Mesihovića cijela afera bi se okončala s javno izrečenom osudom „neodgovornog ponašanja pojedinaca“.
DODIK IMAGINARNO „ZAVRŠIO“ SA KOŠARCEM
Javnost poslednjih dana pomno prati i način na koji će biti „nastavljena ili okončana“ politička karijera Staše Košarca. Lider SNSD-a Milorad Dodik saopštio je da je Košarac, „prisustvom na privatnoj zabavi u Sarajevu, na kojoj nisu ispoštovane važeće zaštitne mjere i preporuke tokom epidemije virusa korona, napisao kraj svog političkog puta, te da u tom pogledu nema nikakve dileme“.
Ustvrdio je i da Košarac „nije i više ne može biti njegov najbliži saradnik, te da se SNSD ograđuje od njegovog postupka, koji snažno odbacuje i ne prihvata“. Dodik je naveo i da je Košarac „završio što se tiče politike SNSD-a i da će se u tom pogledu ponašati u budućnosti.“
No, istovremeno javnosti je dao do znanja da su male šanse i da bude smijenjen s ministarske pozicije u Vijeću ministara BiH „jer bi to moglo „dovesti do gubljenja pozicija same RS“!?
Odluku partijskog šefa potvrdio je Izvršni komitet SNSD-a, koji je Košarcu izrekao ukor, ne dovodeći u pitanje njegov angažman na ministarskoji poziciji u Vijeću ministara BiH.
Tanja Topić, komentarišući aferu u kojoj je Košarac bio učesnik, podsjeća da u tom činu, prema Krivičnom zakonu FBiH, postoje i elementi za krivičnu odgovornost.
„Kakva poruka se šalje građanima? Da su političari zaštićeni poput medvjeda i da im je najveći zaštitnik partijski šef? On je taj koji smjenjuje, grdi, izbacuje, nisu stranački organi, nisu ni institucije pravne države. Zapravo, ovo je jedna ružna ilustracija našeg života, naših politika kojima smo izloženi zadnjih deceniju. Nije iznenađenje da ni opasnost od pandemije nije uspjela da ukroti bahatost, javašluk, korupciju, namještanje poslova svojim bliskim drugovima, prijateljima i rodbini“, poručuje Topić.
Aleksandar Žolja iz Helsinškog parlamenta građana Banja Luka (HCA) podsjeća da pravna država u BiH „odavno ne postoji, a posebno u vanrednim okolnostima koje su ustavno upitne same po sebi“. Prema njegovim riječima, najviše institucije u našoj državi se ne poštuju jer se odluke Ustavnog suda BiH ne provode.
„Prosto gledano, neki ljudi u ovoj državi su iznad zakona i ono što je porazno da su političari najbitniji sami sebi, u smislu da možemo bez doktora, bez stručnjaka jer su svi smenjivi -osim političara. Sve to suprotno je temeljima na kojima počivaju pravne države u kojima su političari ti koji su smjenjivi, jer je to suština demokratije“, zaključuje Žolja.
