Uprkos zakonu koji ga štiti, magistralni put prijeti pravoslavnoj enklavi Dečani, manastiru sa 25 monaha zaštićenom od strane Uneska. Italijanski vojnici u okviru kontingenta KFOR su na oprezu, ali buldožeri u blizini manastira znak su krhke ravnoteže na Kosovu (sa albansko-muslimanskom većinom) koje nikada nije stvarno izašlo iz rata, navodi se u tekstu objavljenom u italijanskom listu Corriere della Sera.
Dok obavljaju svoje svakodnevne zadaće, monasi strahuju da li će i dalje moći raditi u polju, ići u šumu i upražnjavati duhovne aktivnosti kao prije.
“Za nekoliko sedmica ćemo biti opkoljeni”, uzdiše otac Sava, iguman manastira Visoki Dečani, dodajući da će im biti sve teže da izađu napolje. Pravu prijetnju predstavlja gradonačelnik Dečana Baškim Ramosaj koji najavljuje da će probiti blokadu, dovesti mješalice cementa i otvoriti gradilište novog puta. Naglašava da će ih asfaltni put u dužini od pet kilometara povezati sa autoputem do Plava i da će služiti svim narodima Kosova. U tekstu se iznosi zanimljiva činjenica je da je albanska administracija početak novih radova isplanirala upravo sada, kada je na Kosovu vrhunac epidemije i kada su se međunarodni zvaničnici vratili u svoje zemlje.
Upozoravajući na opasnost od uništavanja viševjekovne, ne samo pravoslavne, nego uopšte hrišćanske baštine, Corriere della Sera naglašava da su Visoki Dečani preživjeli period turske vlasti, kao i komuniste, da su izbjegli vandalizam devedesetih godina prošlog vijeka i tokom pogroma na Kosmetu, ali da su sada u rukama nefleksibilnog gradonačelnika Ramosaja, koji monasima sarkastično poručuje: “Ovo je napredak i tu ne možete ništa učiniti, put se mora izgraditi, i ja ću ga izgraditi bez obzira na cijenu”.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
U tekstu se ističe da su Dečani najljepši i najpoštovaniji od srpskih manastira na Kosmetu. Dečani su prije svega posebno područje spašeno od divlje urbanizacije, zaštićeno međunarodnim mirovnim sporazumima, pod nadzorom ad hoc zakona koji je donio prištinski parlament. Enklava od 60.000 pravoslavnih hrišćana pod opsadom je 20 godina. Od 2.000 bogomolja uništeno je 130. Kada je 2004. bio pogrom srpskog stanovništva na Kosmetu, Albanci su pokušali spaliti Dečane kao što su to učinili sa prizrenskom crkvom Bogorodice Ljeviške, i još petnaestak drevnih crkava. Prije šest godina na spoljašnjim zidovima manastira ispisani su grafiti koji veličaju terorističku organizaciju ISIL. Prije četiri godine ispred manastira su uhapšena četiri naoružana islamista sa automobilom punim eksploziva.
Gradonačelnik koji prijeti bagerima je iz stranke Ramuša Haradinaja, bivšeg premijera koji je morao podnijeti ostavku jer je optužen za ratne zločine pred Haškim sudom. Srpski mediji ga upoređuju sa Redžepom Tajipom Erdoganom koji je islamizirao Aja Sofiju u Istanbulu. Ramosaj ignoriše sve zahtjeve da se obustave radovi. Pitajući se ko ga podržava, Corriere della Sera ističe da je u pitanju cijela stara garda OVK, čiji bi lider Hašim Tači uskoro mogao odgovarati za stotinjak ubistava.
U tekstu se naglašava da Srbi neće stajati po strani i gledati. U Briselu se teški pregovori vuku mjesecima. Prošle su dvije decenije, a još uvijek nije utvrđeno da li će prognani biti definisani kao izbjeglice (kako Beograd želi) ili raseljena lica (kako Priština traži). Postavlja se i pitanje preko 1.500 nestalih osoba. Corriere della Sera ističe da pola svijeta nikada nije priznalo nezavisno Kosovo.
Međunarodna zajednica podržava monahe, ističe se u tekstu. Iako se nikad nisu u potpunosti distancirali od zločina koji su počinile srpske snage, monasi su tokom sukoba na Kosovu sakrivali 150 Albanaca koje su proganjali Miloševićevi vojnici.
Otac Sava ističe da su kao građani osjetljivi na ekonomski razvoj Dečana i znaju da putevi ujedinjuju ljude. “Ali zakon je zakon. A zakon zabranjuje izgradnju puteva na ovom području. Presuda Ustavnog suda Kosova, izrečena prije četiri godine, kojom se priznaju naša prava na 24 hektara šume, nikada nije izvršena”, ističe otac Sava.
Nekada su manastiri posjedovali ogromna prostranstva, šume kestena od Kosova do Crne Gore. Bili su na prvoj liniji fronta, ali mržnja nikad nije zakopana. Kosovo je na banketu svjetskih sila sada neprobavljiva i trnovita artičoka. A Dečani su samo tamna mrlja u snijegu Prokletija, sićušni dragulj koji 24 sata dnevno čuvaju italijanski vojnici, ističe se u tekstu.
Dok su danas svi zaokupljeni pandemijom virusa korona, ljude nije briga ni za umjetnost u Italiji, a kamoli za vizantijsku umjetnost na Kosovu, upozorava se u tekstu. U Dečanima i ostalim srpskim manastirima na Kosovu postoje apsolutne ljepote, umjetnost koja seže čak do Venecije i italijanske istorije. Zapad mora razumjeti da su na dečanskim freskama u pitanju evropski korjeni, naglašava Corriere della Sera.
Italijanski general Mikele Rizi je posjetom Visokim Dečanima poslao jasnu poruku Albancima da se mora poštovati zakon o manastirima. Isto je uradio i italijanski ambasador u Prištini, Nikola Orlando, u zajedničkoj posjeti sa kolegama iz Francuske, Njemačke, Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država. Međutim, ambasadori znaju da NATO vojska neće moći zauvijek da patrolira Kosovom. Najbolje rješenje za srpske manastire na Kosovu bilo bi dodjeljivanje posebnog statusa autonomne monaške republike po uzoru na Svetu Goru u Grčkoj, zaključuje se na kraju teksta.
[pdf-embedder url=”http://www.gerila.info/wp-content/uploads/2020/09/Corriere_della_Sera_La_Lettura_-_06_09_2020-tekst.pdf” title=”Corriere_della_Sera_La_Lettura_-_06_09_2020 tekst”]
