Centar za istraživačko novinarstvo je dobio 12. presudu protiv institucija koje ne poštuju zakon o slobodi pristupa informacijama.
Kantonalni sud u Sarajevu je polovinom septembra ove godine poništio rješenje Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica kojim je Centru za istraživačko novinarstvo (CIN) odbijen pristup podacima o korisnicima grantova.
Novinari CIN-a su 2017. godine, pozivajući se na Zakon o slobodi pristupa informacijama Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), tražili podatke o novčanoj pomoći koju je Ministarstvo dijelilo izbjeglicama i raseljenim osobama. Ministarstvo je odbilo dostaviti kompletnu informaciju, odlučivši sakriti imena korisnika pomoći jer su izbjeglice i raseljene osobe osjetljiva kategorija koja zahtijeva „poseban pristup“.
Međutim, Sud je ocijenio da rješenje Ministarstva nije doneseno na pravilan i zakonit način: “Tuženi organ (…) nije dokazao zašto je šteta da javnost sazna koja su lica korisnici pomoći”.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Ministarstvo će zbog toga morati ponovo razmotriti zahtjev za dostavljanje traženih podataka.
Ovo je 12. put da sudovi u BiH donesu presudu u korist CIN-a po tužbama za nedostavljanje podataka i ograničavanje slobode pristupa informacijama. Institucije i ustanove su odbijale zahtjeve zbog ignorisanja ili pogrešnog tumačenja zakona.
Do sada je CIN tužio: sudove, državne institucije, ministarstva i bolnice, a presude su u svakom slučaju bile u korist medijske organizacije. U prosjeku, sudovima je za donošenje odluke bilo potrebno 18 mjeseci.
„Princip maksimalnog objelodanjivanja informacija predstavlja jedan od fundamentalnih principa svakog demokratskog društva“, navedeno je u jednoj od presuda.
Građani imaju pravo tražiti, a institucije su dužne omogućiti im pristup informacijama kojima raspolažu, osim ako je riječ o podacima čije bi objavljivanje moglo štetiti sigurnosti države ili ugroziti pravo na zaštitu ličnih i povjerljivih komercijalnih podataka. U tom slučaju institucije moraju sprovesti tzv. test javnog interesa kojim dokazuju da je informacija zaštićena. Ova prava i obaveze su propisane državnim i entitetskim zakonima o slobodi pristupa informacijama.
Zahvaljujući ovim zakonima novinari CIN-a svake godine prikupljaju podatke na osnovu kojih dokazuju zloupotrebu javnih sredstava, a objavljena istraživanja često budu osnov za pokretanje istraga, podizanje optužnica i izmjene propisa. Institucije godinama nedosljedno primjenjuju zakone i dok jedne pružaju sve informacije, druge nalaze različite razloge da zahtjeve odbiju.
