Drugi novembar se u cijelom svijetu obilježava kao Dan borbe protiv nekažnjivosti napada na novinare, a u Bosni i Hercegovini se taj datum dočekuje sa nepromijenjenom situacijom u odnosu na prethodne godine. Učestalo ugrožavanje medijskih sloboda, pritisci, prijetnje i otvoreni napadi na novinare i ostale medijske radnike prisutni su u bosanskohercegovačkoj svakodnevnici, a konkretniji pomaci po pitanju adekvatnog procesuiranja, sankcionisanja ili prevencije tih pojava nisu napravljeni, navode u Udruženju BH novinari.
Novinarska i medijska zajednica Bosne i Hercegovine dočekuje Dan borbe protiv nekažnjivosti zločina prema novinarima sa nedovoljnom efikasnosnošću i posvećenošću pravosuđa u procesuiranju prijetnji i napada na novinare, te kažnjavanju počinilaca.
Od početka 2018. do danas, Udruženje BH novinari je evidentiralo 143 krivična djela prema novinarima, među kojima su pokušaj ubistva, fizički napadi i prijetnje smrću, kao i drugi teški oblici ugrožavanja prava i sigurnosti novinara. Prema dostupnim podacima, tek trećina navedenih krivičnih djela je adekvatno istražena i riješena u korist novinara, ističe se u saopštenju BH novinara.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Preko Linije za pomoć novinarima u okviru Udruženja BH Novinari zabilježeno je 58 slučajeva kršenja prava novinara u 2018. godini, uključujući šest slučajeva fizičkog napada, 17 slučajeva prijetnji i devet slučajeva političkog pritiska.
U 2019. godini je Udruženje BH novinari zabilježilo 56 slučajeva kršenja prava novinara, uključujući devet slučajeva fizičkih napada, 21 prijetnju, od čega osam prijetnji smrću i deset slučajeva političkih pritisaka.
Od početka 2020. registrovano je 29 novih slučajeva. Institucija ombudsmena za ljudska prava je u 2019. godini zaprimila 18 žalbi novinara, u odnosu na devet iz 2018. godine. Dosadašnja sudska praksa, kada je u pitanju procesuiranje napada, rezultirala je osjećajem nesigurnosti i nezaštićenosti kod novinara i medijskih radnika u BiH.
Predstavnike struke naročito zabrinjava sve učestalija pojava online nasilja, te rast broja prijetnji koje novinari dobijaju putem društvenih mreža i u komentarima na internet portalima. Autori takvih prijetnji uglavnom ostaju nekažnjeni, čak i kad se radi o eksplicitnim prijetnjama smrću i pozivima na nasilje.
Nedovoljnom efikasnošću, pravosuđe i druge nadležne institucije države BiH ohrabruju napadače na novinare i šalju poruku javnosti da je to prihvatljiv način ponašanja. Istražni organi, tužilaštva i sudovi moraju prihvatiti dio odgovornosti za stvorenu atmosferu i percepciju da je dozvoljeno udariti, vrijeđati i prijetiti novinarima, te da takvi postupci neće biti sankcionisani.
BH novinari posebno skreću pažnju na činjenicu da dvije i po decenije od završetka rata, niko od najviših zvaničnika u BiH, kao ni nosilaca javnih i političkih funkcija, koji prednjače u nasilju nad novinarima, nije pravosnažno osuđen za vrijeđanje, cenzuru ili prijetnje novinarima. Zbog toga značajan broj novinara smatra da se pravosuđe svrstalo na jednu stranu, a to nije strana pravde.
Iako su novinari, medijski radnici i strukovna udruženja zahtijevali izmjene krivičnih zakona kako bi se procesuiranje odgovornih za prijetnje i napade na novinare učinilo bržim i učinkovitijim, izostala je reakcija nadležnih zakonodavnih i izvršnih tijela – parlamenata, ministarstava pravde, te vlada države, entiteta i Brčko Distrikta. Bez potrebne posvećenosti nadležnih državnih i pravosudnih institucija neće biti moguće zaustaviti nasilje nad novinarima u BiH, niti stvoriti okruženje koje će uvažavati medijske slobode i štititi svakog novinara od napada i prijetnji.
Zbog sveg navedenog, BH novinari zahtijevaju oštrije kazne za počinioce krivičnih djela prema novinarima, kao i bržu i nepristrasniju pravdu.
