Akcijom usmjerenom na klimatske promjene u nekadašnjem rudarskom području Kamengrada – opština Sanski Most, ekološki aktivisti Centra za životnu sredinu su poručili da je krajnje vrijeme za dekarbonizaciju Bosne i Hercegovine kroz ukidanje prljavih izvora energije, te pronalaženje prihvatljivih i obnovljivih klimatskih rješenja.
Akcija je održana u sklopu obilježavanja Svjetskog dana klimatskih promjena, kojim se navršavaju četiri godine od istorijskog momenta kada je na snagu stupio Pariški sporazum u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (UNFCCC).
“U proteklom periodu nismo se mnogo pomakli sa tačke rješavanja problema zagađenja i emisija, posebno iz energetskog sektora koji je među najzaslužnijim i najodgovornijim za klimatsku i ekološku krizu. Pod ovim naročito mislim na prljave izvore energije i fosilna goriva kao što je ugalj, koji BiH i dalje uporno favorizuje kao svoj prirodni resurs, iako on zapravo postaje sve štetniji i skuplji za cjelokupno stanovništvo i planetu”, kazala je Majda Ibraković iz Centra za životnu sredinu.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Istakla je da BiH i dalje planira nove termoelektrane na ugalj ne uviđajući da region, Evropa i svijet idu u potpuno drugom pravcu – ka dekarbonizaciji i gašenju termoelektrana paralelno sa energetskom efikasnošću i intenzivnim ulaganjem u sve povoljnije obnovljive izvore energije kao što su solarna i vjetroenergija.
Akcija je simbolično održana u neposrednoj blizini površinskog kopa Zlauša u Kamengradu, gdje je prije godinu dana lokalna zajednica još jednom odlučno ponovila da ne želi projekte prljave energije kao što je termoelektrana Kamengrad.
“Poruke smo poslali sa starog objekta koji je bio dio nekadašnjeg rudnika mrkog uglja u Kamengradu i tako ukazali da je ugalj energent prošlosti i da što više odlažemo odustajanje od novih ulaganja u ugalj – to se više “ukopavamo” u zagađenje. S druge strane, Sanski Most, kao i Bosna i Hercegovina uostalom, imaju potencijala za dobijanje energije iz obnovljivih izvora, prije svega sunca, ali i za razvoj alternativnih djelatnosti kao što su poljoprivreda i turizam. Ovom akcijom željeli smo da pružimo podršku lokalnoj zajednici i njihovom oštrom protivljenju eksploataciji uglja i zagađenju životne sredine tog mjesta”, kazala je Ivana Čulić, aktivistica i asistentica na programu Energija i klimatske promjene.
BiH bi trebala nastaviti provoditi usvojenu klimatsku strategiju u skladu s Okvirom EU o klimatskim i energetskim politikama do 2030. godine, uključujući i prateće zakonodavstvo. To znači da trebamo što prije uskladiti klimatsku i energetsku politiku sa ciljevima Pariškog sporazuma, koji naposljetku rezultiraju smanjenjem emisija gasova staklene bašte i ublažavanju posljedica klimatske krize. Obnovljiva rješenja su tu, iznad i oko nas, ukoliko ih ne počnemo adekvatno koristiti, vrlo brzo bismo mogli osjetiti stvarne štetne posljedice klimatske krize i to “u našem dvorištu” – ako već i nismo.
