Da bi proces energetske tranzicije u Bosni i Hercegovini bio što efikasniji i pravedniji, potrebno je pod hitno početi sa planiranjem dekarbonizacije energetskog sektora, poruka je stručnjaka iz Centra za održivu energetsku tranziciju RESET na panel diskusiji “Energetska tranzicija – Kuda ide BiH?” koju je u Banjaluci sinoć organizovao Centar za životnu sredinu. Da bi ostvarila pristup evropskim fondovima, neophodno je da BiH prilagodi svoju energetsku strategiju klimatskoj politici EU, Pariškom sporazumu i Sofijskoj deklaraciji, čija je potpisnica.
“Strategije treba usvajati sa jasnom vizijom kakvu energetsku budućnost želimo, što treba biti podržano od donosilaca odluka, privrede i građana, a ne tek pod pritiskom međunarodne zajednice. Građani i privreda trebaju vidjeti svoju korist u energetskoj tranziciji i okrenuti se ka investicijama u održiva i pametna rješenja” ističe Nihad Harbaš iz RESET-a.
Postojećom energetskom strategijom nije predviđen održivi scenario koji uključuje dekarbonizaciju energetskog sektora, odnosno postepeno smanjenje do potpunog ukidanja korištenja fosilnih goriva. Naprotiv, BiH većinu svoje proizvodnje i dalje planira iz termoelektrana na ugalj, a takav scenario nas neminovno vodi ka uvođenju carine na ugljen dioksid za izvoz električne energije i svih drugih proizvoda u zemlje EU. To će za posljedicu imati više cijene proizvoda, uništavanje naše prirode i veće zagađenje koje vodi ka dodatnim zdravstvenim troškovima.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
“Kako će građani i privreda proći kroz energetsku tranziciju u prvom redu zavisi od informisanja, razumijevanja i prihvatanja da imaju aktivnu ulogu i istoj. U suprotnom će isto proći kao i u prethodnim tranzicijama u posljednjih 20 godina”, poručio je Damir Miljević iz RESET-a.
Međunarodni panel za klimatske promjene (IPCC) jasno je poručio da imamo najviše 10 godina da spriječimo katastrofalne posljedice klimatske krize.
“Uloga moje generacije je da otvorimo vrata pravednoj energetskoj tranziciji a želio bih da se u BiH dogodi ono što se desilo i u zemljama EU, gdje su mladi protestima jasno pokazali političarima kakvu budućnost žele. Tek pod pritiskom mlađih generacija političari EU su shvatili da je najgore zakasniti. Nadam se da će se takav zaokret desiti u Bosni i Hercegovini, i to ne samo izlaskom na ulice, nego i preuzimanjem inicijative u cilju izgradnje budućnosti koju žele.” kazao je Mirza Kušljugić, predsjednik RESET-a.
U Centru za životnu sredinu smatraju da moramo postepeno ukidati finansiranje odnosno subvencionisanje štetnih energetskih projekata, koji nas pritom vuku u duboko siromaštvo. To se u prvom redu odnosi na subvencije za sektor uglja, kao i na podsticanje hidroenergetskih projekata.“Sve ovo možemo,prije svega, zaustaviti demokratizacijom, decentralizacijom i digitalizacijom energetskog sektora, te preusmjeravanjem podsticaja za nekomercijalnu proizvodnju i građansku energiju. Na taj način ćemo sačuvati životnu sredinu, a koristi će u konačnici imati građani i privreda BiH.”, kazala je Majda Ibraković iz Centra za životnu sredinu.
Za više detalja pogledajte analize Centra za životnu sredinu: Energetska tranzicija –teret ili razvojna šansa u BiH? i Analiza ekonomske opravdanosti koncesionih naknada i podsticaja za male hidroelektrane u BiH.
