Nakon što je, krajem prošle godine, smijenjen sa mjesta izvršnog direktora za opšte i pravne poslove u „Elektro-Hercegovini“, SNSD-ov Dalibor Rajković nije mnogo čekao da ponovo sjedne u direktorsku fotelju. Njega je, već u januaru, „udomila“ Hidroelektrana „Dabar“ i to tako što mu je promjenom statuta kreirala radno mjesto vršioca dužnosti izvršnog direktora za pravne poslove.
Ovo je za portal „Direkt“ potvrdio direktor HE „Dabar“ Slaviša Stajić.
„Ranije smo imali izvršnog direktora za ekonomsko-pravne poslove, a tu funkciju je obavljala Milenka Vujović kojoj sada pripada samo resor za ekonomske poslove. Statutom smo razdvojili te direktorske pozicije krajem prošle godine“, kazao je Stajić.
Direktor HE „Dabar“ tvrdi da je Rajković primljen zbog povećanog obima posla oko eksproprijacije zemljišta koje ovo zavisno preduzeće vodi pred sudom.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
„Svi objekti koji se eksproprišu trenutno se nalaze na sudu i, iako Pravobranilaštvo vodi sve te postupke, od nas zahtijevaju i traže mišljenja sa tog pravnog aspekta. Jednostavno, javila se potreba za formiranjem pravnog sektora, bez obzira na ove neke redovne aktivnosti u toku poslovanja. Do tada su se, uglavnom, svi ti poslovi oko eksproprijacije završavali na sporazumu i, iako su sporovi dolazili, nisu bili pred okončanjima, a sada smo u poodmakloj fazi. Radi se o nekih devet domaćinstava koja se izmještaju i poprilično smo odmakli u tom pogledu, a Pravobranilaštvo insistira na dostavljanju mišljenja po tom osnovu, tako da se u ovom trenutku javila potreba za formiranjem tog sektora, pa smo, eto, to i uradili“, tvrdi Stajić.
Sa druge strane, naš sagovornik koji je dobro upućen u poslove eksproprijacije HE „Dabar“ kaže da nije riječ o poslovima tolikog obima da bi za njih bilo potrebno formiranje posebnog pravnog sektora.
„To može biti veliki posao samo za nekoga ko nije dovoljno stručan i ko nema iskustvo, ali ne i za pravnike sa završenim državnim fakultetom te položenim stručnim i državnim ispitom. To otvara pitanje kakve su to oni pravnike do sada tamo zapošljavali, pa im je potreban novi direktor koji bi se time bavio“, kaže naš sagovornik koji nije želio da mu spominjemo ime.
Direktor Stajić negira da je riječ o „udomljavanju“ SNSD-ovog kadra na direktorsku poziciju u ovom zavisnom preduzeću. Budući da u ovom slučaju nadzorni odbor v.d. direktore postavlja bez javnog konkursa, Stajić tvrdi da je Rajković imenovan „na osnovu referenci, kao najkvalifikovaniji za to radno mjesto“.
„Mi smo društvo koje se tek razvija i tek se gradi, pa bi bilp baš nezahvalno rizikovati sa takvim izborom. Vjerujte, imamo problema sa kvalifikovanim ljudima generalno u Republici Srpskoj, ne samo u ovom društvu, tako da, igrati na tu kartu (stranačkog imenovanja, prim. aut.) bi bio rizik. Nema osnove za takvom tvrdnjom, ali svako ima pravo na svoje mišljenje“, kaže Stajić za „Direkt“.
Na mjesto v.d. izvršnog direktora za pravne poslove Rajković je imenovan do okončanja procedure po javnom konkursu. Od predsjednika nadzornog odbora HE „Dabar“ Gordana Mišeljića nismo uspjeli da dobijemo odgovore kada će biti raspisan javni konkurs i zbog čega su imenovali baš Rajkovića.
Inače, zahvaljujući pravilu da v.d. direktore imenuju do okončanja procedure po javnom konkursu, većina direktora u Elektroprivredi RS i njenim zavisnim preduzećima mjesecima, pa i godinama ima status vršioca dužnosti. Među njima je i generalni direktor ERS-a RS Luka Petrović koji je više od dvije godine v.d.
Traljić: Javna preduzeća politizovana, imamo samo gubitke
Srđan Traljić iz Transparensi internešnala BiH za „Direkt“ kaže da oni godinama ukazuju na problem politizacije uprave u javnim preduzećima koja zbog toga ne ostvaruju ni svoju osnovnu ulogu.
„Iako smo i u zakon unijeli odredbu da za člana uprave preduzeća ne može biti imenovano lice koje obavlja izvršnu funkciju u političkoj stranci, mi na čelu Elektroprivrede RS imamo generalnog sekretara političke stranke. Zakon se očigledno selektivno primjenjuje i mi nemamo nikakvu mogućnost da se takve pojave sankcionišu. Rezultati poslovanja, koji su sve lošiji, najbolje govore koliko su stranke i njihovi kadrovi efikasno upravljali javnim preduzećima, a imamo i brojne primjere gdje se novac iz javnih preduzeća izvlači za finansiranje stranka i podobnih udruženja i medija“, kaže Traljić.
On dodaje da MMF procjenjuje da bi BDP Bosne i Hercegovine mogao rasti dodatnih 3 posto godišnje kada bi se reformisala ključna javna preduzeća.
„Međutim, sa ovakvim pristupom, gdje ta preduzeća služe prvenstveno za udomljavanje stranačkih kadrova i finansiranje nečije kampanje, mi od javnih preduzeća imamo samo gubitke i fiskalne rizike, jer mnoga od njih u perspektivi neće moći vraćati ni kredite za koje im je garant bila država“, kazao je Traljić.
Podsjećamo, prema ranijim najavama, Hidroelektrana „Dabar“ trebalo je da počne sa radom još 2016. godine, ali do danas nije proizveden nijedan kilovat struje, a kao novi rok za završetak izgradnje navodi se kraj 2024. godine. Bez obzira na to, preduzeće “HE Dabar” isplaćuje plate i naknade radnicima kojih je iz godine u godinu sve više. Tako je 2011. bilo zaposleno svega tri radnika da bi se 2019. godine taj broj popeo na 45. Pored toga, vrijednost ovog projekta u samo nekoliko godina porasla je za 300 miliona maraka. Nakon što je sredinom 2019. godine cijena izgradnje hidroelektrane skočila sa prvobitno planiranih 352 na 488 miliona KM, prema novim procjenama ovaj projekat će koštati 661 milion maraka.
Jelena Denda Borjan / Direkt
