Zbog političkih igara ponovo ispaštaju djeca

Čini se da početak nove školske godine u Republici Srpskoj nikada pompeznije nije najavljivan.

Unazad nekoliko mjeseci priča o školstvu nije imala skoro nikakve veze sa obrazovnim sistemom, kvalitetom nastavnog plana i programa, učeničkim postignućima i znanjem, nego su, po starom oprobanom receptu, školarci bili sredstvo i žrtve političkog života.

Školovanje u doba korone

Posljednjih godinu i po dana, tokom trajanja pandemije koju je izazvao korona virus, nesumnjivo su najviše trpila djeca.

Roditelji su se prilagođavali radu od kuće, dežurstvima, kao i čestim izmjenama mjera Republičkog štaba za vanredne situacije.

S druge strane, stroge mjere su zadržane u školama, klinci su preko noći morali da prekinu druženja sa svojim drugarima, da ograniče svoja kretanja, žive u policijskom času…

Đaci su prethodnu školsku godinu proveli u razdvojenim odjeljenjima, noseći tokom nastave maske, a časovi su trajali samo 20 minuta. Nastava je nekoliko puta bila prekidana, između ostalog i zbog organizovanja lokalnih izbora u novembru 2020.godine.

Školarci su se morali prilagođavati i nastavi od kuće, časovi su održavani online i putem televizijskih kanala, sve vrijeme je potencirano odgovorno ponašanje, održavanje fizičke distance, korištenje dezinfekcijskih sredstava prilikom ulaska u škole, kao i suspendovanje časova fizičke aktivnosti.

Prema posljednjim najavama, u novu školsku godinu će se ipak ući sa klasičnom nastavom u trajanju časova od 45 minuta. Međutim, u školama će ipak biti zadržane neke mjere.

„Učenici osnovnih i srednjih škola moraju nositi maske prilikom ulaska u školu, kretanja po hodniku, te izlaska iz učionice“, riječi su ministarke prosvjete i kulture Srpske Natalija Trivić, koja je tokom gostovanja na javnom servisu pojasnila i mjere koje važe tokom odvijanja nastave.

„Imamo i preporuku da se maske nose i prilikom nastave, a isključiva obaveza je da se maske nose prilikom odgovaranja“, pojasnila je Trivićeva.

Djeca će nositi maske i prilikom kretanja kroz školu, odlaska u toalet, moraju nositi i rezervnu masku, ne preporučuje im se izlazak prilikom odmora…

Sve ovo se nalazi u preporukama koje je propisao Institut za javno zdravstvo, a koji se nije oglašavao prilikom organizovanja masovnih skupova tokom posljednjih dva mjeseca u Republici Srpskoj.

Tako su pred očima javnosti organizovani koncerti i politički skupovi na kojima su glavni akteri bili čak i članovi Republičkog štaba za vanredne situacije. Ministar zdravlja i socijalne zaštite Alen Šeranić, kao i cijeli vrh SNSD-a, otišao je na politički skup koji je organizovan na Mrakovici, a prema fotografijama sa skupa, o epidemiološkim mjerama niko nije ni razmišljao.

I  direktor UKC-a RS, Vlado Đajić, bio je rado viđen gost na koncertima regionalnih muzičkih zvijezda, o njegovom prisnom odnosu sa Halidom Bešlićem punili su se stupci u novinama i trošili minuti u elektronskim medijima, a političari su posjećivali i šatore i zborove.

Ko je počeo rat udžbenicima

Tokom prethodnih mjeseci desilo se i ono što je do skora bilo nezamislivo. Političko pitanje postali su i udžbenici.

Vlada Republike Srpske do sada je imala sredstva da obezbijedi besplatne knjige učenicima prvog i drugog razreda osnovnih škola. Za one starije, do sada je nedostajalo novca.

“Za sada nema ništa od besplatnih udžbenika za sve učenike osnovnih škola u Republici Srpskoj. Tako nešto trenutno prosto nije moguće, jer sredstva za to nisu predviđena ovogodišnjim budžetom“, rekla je ministarka prosvjete Republike Srpske Natalija Trivić“ prije samo dvije godine.

To je bio njen odgovor na  Inicijativu koju je  sa 4.600 potpisa predao Banjalučanin Duško Tadić. O inicijativi je raspravljala i Narodna skupština Republike Srpske, donesen je Zaključak koji u cjelosti prihvata prijedlog građanske inicijative. ali je stav Vlade odnosno resornog ministarstva bio jasan. Novca za to nije bilo u budžetu.

Dugogodišnju trakavicu prekinuo je gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković, koji je objavio da je Grad Banjaluka obezbijedio udžbenike za sve osnovce iz ovog grada.

„Grad je donio odluku o pokretanju javne nabavke udžbenika za učenike od 3. do 9. razreda, čime će Banja Luka postati jedini grad u regionu u kojem osnovci ne plaćaju udžbenike i već sutra će biti objavljena tenderska dokumentacija“, izjavio je još prije četiri mjeseca Stanivuković na konferenciji za novinare.

Kako je naveo, ponosan je što može usrećiti preko 10.000 porodica i reći im da više neće morati da izdvajaju stotine KM za udžbenike i da će tim novcem moći da kupe nešto drugo svojim đacima.

„Svi znamo da je septembar za mnoge porodice predstavljao stresan period, da roditelji koji imaju troje djece trebaju izdvojiti preko 400 KM za tri paketa knjiga što za većinu predstavlja veliki udar na kućni budžet“, naveo je on.

Promptno je reagovala i Vlada Republike Srpske sa odlukom o besplatnim udžbenicima i za učenike trećeg i četvrtog razreda u svim osnovnim školama. Za više, kako kažu, nisu imali sredstava.

Udžbenici su u posljednjih nekoliko dana dijeljeni đacima, a gradonačelnik Banjaluke nije propustio priliku da se uslika, kako sa knjigama, tako i sa djecom.

Pokretač inicijative za besplatne udžbenike Duško Tadić u razgovoru za Gerilu kaže da se  politike konačno takmiče u konkretnim parametrima.

„Znao sam da je moguće i da ima novca. Dobro je da i druge opštine slijede praksu besplatnih udžbenika. Konačno, sve udžbenike će morati obezbijediti država jer je mnogo opština koje to neće biti u stanju iz različitih razloga. Uglavnom, manje vozanja službenih auta, manje službenih ručkova i više ušteda na mnogim stvarima znači više novca za našu djecu“, izjavio je Tadić.

Prema njegovim riječima, ovo je prva istinska demografska mjera koja ima smisao i koju svi roditelji osjete.

„Zajedno sa inicijatorima, prijateljima, potpisnicima inicijative i medijima,  zavrtili smo točak na putu prema besplatnim udžbenicima i danas smo pred ciljem. Konačno dobre vijesti za sve roditelje i našu djecu, a ko će na  kraju pokupiti poene za ovu priču više uopšte nije ni bitno, bitno je samo da su Grad Banjaluka, Vlada Republike Srpske, kao i mnoge druge opštine na putu da ovu ideju realizuju do kraja. Danas su to udžbenici, a sutra ko zna“, zaključio je Tadić.

Manjak učenika, višak nastavnika

Besplatni udžbenici ipak neće biti dovoljni da se demografski proces preokrene- đaka je sve manje.

U prvi razred osnovne škole u Republici Srpskoj ove godine upisana su, prema dosadašnjim podacima, 173 učenika manje nego lani, što znači da će, ako se uzme da prosječno u razredu bude 25 učenika, u školskim klupama u septembru biti sedam razreda manje.

Prema podacima koje su resornom ministarstvu dostavile škole, upisano je, dakle, 8.949 učenika, ali taj broj ne mora biti konačan.

“Imajući u vidu da svake godine do septembra bude upisan dodatni broj učenika, očekujemo da će do početka školske 2021/2022. godine taj broj biti veći”, objavili su prije samo mjesec i po dana iz Ministarstva prosvjete i kulture.

Prema podacima koje su objavile Nezavisne novine, najviše đaka prvaka upisano je u Banjaluci – 1.896, slijede Bijeljina 809, Doboj 494, Prijedor 477 i Gradiška 376 učenika, Jezeru, Driniću i Trnovu po sedam i najmanje u Kalinoviku – tri.

Prema zvaničnim podacima, svake godine se smanjuje broj upisane djece u školu.

 Broj đaka prvaka po školskim godinama

– 2021/2022. 8.949

– 2020/2021. 9.122

– 2019/2020. 9.293

– 2018/2019. 9.731

Slična je situacija i sa upisom đaka u ostale razrede. Sve veći broj kompletnih porodica odlazi da živi u inostranstvo.

Prema posljednjim podacima, samo u šest mjeseci 2021. godine BiH je napustilo više od 85 hiljada stanovnika, što se uveliko odražava i na školstvo.

Nastavnici strahuju da će postati tehnološki višak. Na nedavnom sastanku ministra Natalije Trivić sa predsjednikom Sindikata obrazovanja, nauke i kulture Srpske, Draganom Gnjatićem, ovo je postavljeno kao jedan od gorućih predmeta.

Trivićeva je tom prilikom izjavila da, dok god je na poziciji resornog ministra, nijedan zaposleni u školama u Srpskoj neće dobiti otkaz niti će biti tehnološki višak, dokazujući time da školstvom i dalje upravlja politika, a ne relevantni faktori.