Portal Gerila je u martu i aprilu ove godine obavio istraživanje o navikama publike koja posjećuje sajtove konzervativnih i radikalnih grupa i njihove stranice na društvenim mrežama i na taj način se informiše. Istraživanje je obavljeno na kontrolisanom uzorku od 51 ispitanika koji su posjetili sajt gerila.info. Cilj istraživanja je bio da se predstave stavovi i ubjeđenja publike koja posjećuje, odnosno ne posjećuje te sajtove.
U istraživanju su učestvovala 34 muška ispitanika i 17 ženskih. Najmlađi ispitanik ima 24 a najstariji 64 godine. Najviše ispitanika je iz urbanih mjesta sa više od 100.000 stanovnika. Što se stepena obrazovanja tiče, dvije trećine ima završen fakultet, četvrtina srednju školu, dok nešto više od 10% ispitanika ima završen magisterij. Uzorak je reprezentativan u kontekstu posjetilaca sajta gerila.info, odnosno odgovara njihovoj strukturi.
Najviše ispitanika, gotovo 90%, informiše se putem interneta, odnosno putem internet portala i društvenih mreža. Ostali vidovi informisanja (putem klasičnih medija) su zanemarljivi.
S tim u vezi, 78% ispitanika je izjavilo da nema povjerenja u informacije u klasičnim medijima, dok s druge strane, samo nešto više od petine ispitanika vjeruje informacijama u klasičnim medijima.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Ovaj podatak se može dovesti u vezu sa fenomenom krize povjerenja koji je prisutan ne samo kod nas nego i širom svijeta. U posljednjoj deceniji je primjetna intenzivnija kriza povjerenja u institucije, politiku, medije, nauku, što se nerijetko reflektuje poklanjanjem pažnje pseudonauci oličenoj kroz razne teorije zavjere, zatim u domenu politike populistima, na polju informacija i medija pažnja se sve više usmjerava ka medijima koji šire poluistine, dok je na strutkuralnom društvenom nivou primjetan otpor insititucijama. U takvom okruženju i ne čudi podatak da više od tri četvrtine ispitanika nema povjerenja u klasične medije.
U vezi sa krizom povjerenja u medije, samo četvrtina ispitanika je navela da se na sajtovima klasičnih medija i zvaničnih institucija mogu pronaći najtačnije infomacije, dok je nešto više od 50% ispitanika izjavilo da se najtačnije informacije na internetu mogu pronaći na sajtovima alternativnih i manje vidljivih portala.
Posjećivanje sajtova konzervativnih i radikalnih grupa
Većina ispitanika koji su popunili anketu na sajtu gerila.info, njih 70%, izjavilo je da ne posjećuje sajtove konzervativnih i radikalnih grupa ili njihove stranice na društvenim mrežama, dok je 30% izjavilo da posjećuje te sajtove.
Od ispitanika koji su izjavili da posjećuju sajtove radikalnih i konzervativnih grupa, nešto manje od 50%, njih 46%, navelo je da te sajtove posjećuju zato što nude drugačiji pogled na svijet u odnosu na onaj koji promovišu političke elite i mediji, 13% je izjavilo da ih posjećuje zato što se slaže s njihovim stavovima, dok su ostali razlozi dobili zanemarljiv procenat odgovora. Ovaj podatak ukazuje da se sajtovi radikalnih i konzervativnih grupa više posjećuju zbog nepovjerenja u zvanične politike i medije, nego zbog poistovjećivanja sa njihovim idejama, što odgovara fenomenu krize povjerenja.
Dvije trećine ispitanika koji su izjavili da posjećuju sajtove radikalnih i konzervativnih grupa navelo je da najviše posjećuju sajtove i stranice o nacionalnim pitanjima, 13% je navelo da najviše posjećuju sajtove i stranice koje se tiču vjere, dok ostali razlozi nisu dobili relevantan procenat odgovora.
Što se očekivanja tiče, 40% ispitanika je navelo da očekuje da će na sajtovima radikalnih i konzervativnih grupa pronaći istinu, četvrtina ih posmatra kao razbibrigu, dok je 13% navelo da na tim sajtovima traži mogućnst za diskusiju. Ostali odgovori nisu dobili zadovoljavajući procenat.
Da je pažnja i naklonost koja se posvećuje radikalnim i konzervativnim grupama uglavnom deklarativnog tipa, pokazuje podatak da se čak četiri petine ispitanika koji su izjavili da posjećuju te sajtove nije uključivalo u njihove aktivnosti. Najviše ispitanika koji su izjavili da se nisu uključivali u aktivnosti radikalnih i konzervativnih grupa, navelo je da želi samo da se informiše na tim sajtovima, njih 66%, dok je 16% izjavilo da ne želi da učestvuje u bilo kakvim aktivnostima.
Naposlijetku, nešto više od 53% ispitanika koji su naveli da posjećuju sajtove radikalnih i konzervativnih grupa istakli su da su im informacije na tim sajtovima pomogle da učvrste svoja ubjeđenja i stavove, dok je nešto manje od 47% ispitanika navelo da i dalje razmišlja isto.
Što se ispitanika koji ne posjećuju sajtove radikalnih i konzervativnih grupa tiče, 50% je izjavilo da ih ne zanima sadržaj na tim sajtovima, 44% te sajtove ne posjećuje zato što šire mržnju i strah, dok je 5% odgovorilo da uopšte i ne znaju da postoje.
Na pitanje kako se treba odnositi prema radikalnim grupama, odnosno sajtovima i stranicama na kojima šire svoje stavove i ideje, nešto manje od 53% ispitanika koji su izjavili da ne posjećuju te sajtove navelo je da bi država trebala da ih sankcioniše, 44% je navelo da ih treba ignorisati, dok je samo jedan ispitanik naveo da ih treba kritikovati.
Što se stava o ljudima koji posjećuju sajtove radikalnih i konzervativnih grupa tiče, 30% ispitanika koji su naveli da ne posjećuju te sajtove izjavilo je da bi ljude koji ih posjećuju trebalo izbjegavati zato što su netolerantni i agresivni, nešto manje od 28% je izjavilo da s njima treba raspravljati i pokušati im predstaviti drugačije viđenje, nešto više od 16% je izjavilo da ih treba prihvatiti takve kakvi jesu i ne ulaziti u rasprave s njima, 14% je izjavilo da s njima treba održavati samo formalan odnos, dok ostali razlozi nisu dobili relevantan procenat odgovora.
Korelacije
Dva indikatora smo uzeli u razmatranje kada su korelacije u pitanju. Nastojali smo ustanoviti uzročno-posljedičnu vezu između povjerenja u informacije u klasičnim medijima, s jedne, kao i posjećivanja sajtova radikalnih i konzervativnih grupa, s druge strane, sa ostalim indikatorima.
Što se povjerenja u informacije u klasičnim medijima tiče, 11 ispitanika je izjavilo da ima povjerenja, od kojih su sedam muškarci a četiri žene. Prosjek starosti ispitanika koji su naveli da imaju povjerenja u informacije u klasičnim medijima iznosi 37 godina. Najviše ih je iz gradova sa preko 100.000 stanovnika. Devet ih je završilo fakultet a dvoje magisterij. Što se načina informisanja tiče, najviše ih se informiše putem interneta. Kada je riječ o tačnosti informacija, dvije trećine smatra da se najtačnije informacije mogu pronaći u klasičnim medijima i u zvaničnim institucijama. Uprkos tome, više od 50% ispitanika koji su izjavili da imaju povjerenja u informacije u klasičnim medijima je navelo da posjećuje sajtove radikalnih i konzervativnih grupa.
S druge strane, 40 ispitanika je navelo da nema povjerenja u informacije u klasičnim medijima, od čega 27 muškaraca i 13 žena. Prosjek starosti ispitanika koji su naveli da nemaju povjerenja iznosi 45 godina. Najviše ih, takođe, iz gradova sa preko 100.000 stanovnika. Što se stepena obrazovanja tiče, 23 je završilo fakultet, 13 srednju školu, a četiri magisterij. Više od 90% ispitanika koji su naveli da nemaju povjerenja u informacije u klasičnim medijima informiše se putem interneta. Gotovo dvije trećine ispitanika je navelo da se najtačnije informacije mogu pronaći na sajtovima alternativnih medija, dok je nešto više od 12% izjavilo da se najtačnije informacije mogu pronaći na sajtovima zvaničnih institucija. Većina ispitanika koja je navela da nema povjerenja u informacije u klasičnim medijima je navela da ne posjećuje sajtove radikalnih i konzervativnih grupa, njih 77%.
Iz navedenih podataka možemo zaključiti da nema jasne korelacije između povjerenja u informacije u klasične medije i pola ispitanika, jednako su zastupljeni i muškarci i žene koji imaju i koji nemaju povjerenja. Što se starosti ispitanika tiče, vidljivo je da u prosjeku stariji ispitanici nemaju povjerenja u informacije u klasičnim medijima. U oba slučaja većina ispitanika su iz gradova sa preko 100.000 stanovnika. Što se stepena obrazovanja tiče, među ispitanicima koji su naveli da imaju povjerenja u informacije u klasičnim medijima nema onih koji imaju samo srednju školu, dok ih je među onima koji nemaju povjerenja trećina. U oba slučaja većina ispitanika ima završen fakultet. Što se načina informisanja tiče, u oba slučaja najviše ispitanika se informiše putem interneta. Međutim, kada je riječ o tačnosti informacija, većina ispitanika koji su naveli da imaju povjerenja u informacije u klasičnim medijima smatra da se najtačnije informacije mogu pronaći u klasičnim medijima i u zvaničnim institucijama, dok s druge strane samo 12% ispitanika koji nemaju povjerenja smatra da se najtačnije informacije mogu pronaći na sajtovima zvaničnih institucija. Ovi podaci se mogu dovesti u vezu sa stavovima ispitanika o povjerenju, tako da se može uočiti korelacija između povjerenja u informacije u klasičnim medijima i tačnosti informacija – oni koji imaju povjerenja većinom smatraju da se najtačnije informacije mogu pronaći u klasičnim medijima i zvaničnim institucijama, dok oni koji nemaju povjerenja smatraju da se najtačnije informacije mogu pronaći na sajtovima alternativnih medija. Naposlijetku, uočena je neočekivana tendencija da ispitanici koji imaju povjerenja u informacije u klasičnim medijima u nešto više od 50% slučajeva posjećuju sajtove radikalnih i konzervativnih grupa, dok ogromna većina ispitanika koji nemaju povjerenje, nešto manje od četiri petine, ne posjećuju sajtove radikalnih grupa.
Drugi indikator koji je bio predmet razmatranja je posjećivanje sajtova radikalnih i konzervativnih grupa. Od 15 ispitanika koji su naveli da posjećuju te sajtove, 11 su muškarci a četiri žene. Prosjek starosti je 40 godina. Većina ispitanika je iz gradova sa preko 100.000 stanovnika. Što se stepena obrazovanja tiče, oko dvije trećine ima fakultet, dok po petina imaju srednju školu i magisterij. Najviše ih se informiše putem interneta, nešto više od 85%. Kada je u pitanju povjerenje u informacije u klasičnim medijima, 60% ispitanika ne vjeruje u njih. Trećina ispitanika koji su naveli da posjećuju sajtove radikalnih i konzervativnih grupa istakla je da se najtačnije informacije mogu pronaći na sajtovima alternativnih medija, dok petina smatra da se te informacije mogu pronaći na sajtovima zvaničnih institucija.
Što se tiče ispitanika koji su naveli da ne posjećuju sajtove radikalnih grupa, 23 su muškarci a 13 žene, ukupno 36. Prosjek je 45 godina starosti. Većina je iz gradova sa preko 100.000 stanovnika. Gotovo dvije trećine ima završen fakultet, dok nešto više od četvrtine ima srednju školu. Gotovo 90% ispitanika je izjavilo da se najčešće informiše putem interneta. Većina, nešto više od 85%, ne vjeruje u informacije u klasičnim medijima. Što se tačnosti informacija tiče, nešto više od 60% ispitanika smatra da se najtačnije informacije mogu pronaći na sajtovima alternativnih medija, četvrtina smatra da su najtačnije informacije u klasičnim medijima i zvaničnim institucijama.
Dovodeći u vezu navedene podatke možemo zaključiti da ni u ovom slučaju nema jasne korelacije između posjećivanja sajtova radikalnih grupa i pola ispitanika, procentualno su jednako zastupljeni i muškarci i žene koji posjećuju odnosno ne posjećuju te sajtove. Vidljivo je da su ispitanici koji su naveli da ne posjećuju sajtove radikalnih grupa u prosjeku stariji od ispitanika koji posjećuju te sajtove. U oba slučaja većina ispitanika je iz gradova sa preko 100.000 stanovnika. Takođe, u oba slučaja oko dvije trećine imaju završen fakultet. Većina ispitanika u oba slučaja se informiše putem interneta. Što se povjerenja u informacije u klasičnim medijima tiče, vidljivo je da u oba slučaja većina ispitanika ne vjeruje u njih, samo što je u slučaju ispitanika koji ne posjećuju sajtove radikalnih grupa taj procenat veći u odnosu na ispitanike koji posjećuju te sajtove. Zanimljivo je da samo trećina ispitanika koji su naveli da posjećuju sajtove radikalnih grupa smatra da se najtačnije informacije mogu pronaći u alternativnim medijima, dok je kod ispitanika koji ne posjećuju sajtove radikalnih grupa taj procenat gotovo dvostruko veći i iznosi 60%.
Generalno gledajući, osim jasne korelacije između povjerenja u informacije u klasičnim medijima i tačnosti informacija, nisu uočene druge korelacije koje nedvosmisleno mogu ukazati na uzročno-posljedičnu vezu između navedenih indikatora. Uočene su dvije neočekivane tendencije – s jedne strane, da ispitanici koji imaju povjerenja u informacije u klasičnim medijima u većini slučajeva posjećuju sajtove radikalnih i konzervativnih grupa, dok ogromna većina ispitanika koji nemaju povjerenje ne posjećuju sajtove radikalnih grupa, i s druge strane, da samo trećina ispitanika koji su naveli da posjećuju sajtove radikalnih grupa smatra da se najtačnije informacije mogu pronaći u alternativnim medijima, dok je kod ispitanika koji ne posjećuju sajtove radikalnih grupa taj procenat gotovo dvostruko veći.
Gerila.info
