U nastavku suđenja bivšem predsjedniku Vlade Republike Srpske (RS) Aleksandru Džombiću, koji je optužen za krivično djelo “zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja” zbog dodjele kredita Investiciono-razvojne banke RS-a preduzeću “Energolinija” iz Zvornika, svjedoci su kazali da se ne sjećaju mnogih stvari oko odluke o kreditiranju.
PIŠE: Đorđe Vujatović (BIRN)
Svjedočili su Snježana Vujinić, bivša direktorica Investiciono-razvojne banke (IRB), kao i bivši ministar finansija RS-a a sadašnji predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Snjažana Vujinić je tokom svog svjedočenja rekla da se ne može sjetiti mnogih stvari koje su bile u vezi s procedurom donošenja odluke o kreditiranju, kao ni da li je prisustvovala određenim sjednicama Kreditnog odbora IRB-a i Skupštine akcionara IRB-a, nakon čega joj je tužilac Radenko Janković pokazao zapisnike sa pomenutih sjednica.
Ona je navela da je postala vršiteljica dužnosti direktora IRB-a u decembru 2011. godine, da je u vrijeme prvog zahtjeva za kredit bila na poziciji izvršnog direktora za finansije, te da na taj način nije imala informacije o odbijanju kredita.
Napomenula je i da je kredit koji je odobren pomenutom preduzeću u vrijednosti 19,3 miliona konvertibilnih maraka (KM) išao i na odobravanje Evropskoj investicionoj banci.
“Neophodna je saglasnost Evropske investicione banke za pomenuti kredit. Bez njihove prethodne saglasnosti, kredit ne bi bio zaključen niti bi sredstva bila doznačena”, izjavila je Vujinićeva.
Svjedokinja je kazala da je na sjednici Kreditnog odbora Skupštine akcionara, kada je donesena odluka o kreditu, bila samo u svojstvu posmatrača, bez prava glasa.
Kako je rekla, nije imala ni informacije ko su vlasnici preduzeća “Energolinija” i “Alumina”, te da je za to kasnije saznala iz medija, ali da je kredit odobren zbog dodatnih sredstava obezbjeđenja, koje je pružila kompanija “Alumina”.
“Da nije bilo dobro stanje firme, jemac-platac, ne bi im bio odobren zahtjev”, kazala je Vujinić.
S obzirom da je tokom saslušanja više puta govorila da se ne sjeća mnogih stvari u vezi sa pomenutim kreditom, Dragan Uletilović, sudija Okružnog suda Banjaluka, upozorio je svjedokinju da joj je dužnost da govori istinu, te da lažno svjedočenje predstavlja krivično djelo.
Nakon upozorenja, Vujinićeva je mnogo jasnije odgovarala na pitanje, napomenuvši da je Vlada RS-a kasnije donosila odluke o produženju “grace perioda” za pomenuti kredit.
“Bez odluka Vlade RS-a ne bi bilo ‘grace perioda’”, rekla je Vujinić, koja je dodala i da su iz “Alumine” često slali dopise i molbe kojim su tražili da im se omogući drugačija otplata kredita, gdje su navodili da imaju tešku situaciju i da im je ugroženo poslovanje.
Svjedok Zoran Tegeltija je izjavio da je u vrijeme kada je odobren kredit, kao ministar finansija, po funkciji bio i član Kreditnog odbora Skupštine akcionara IRB-a. Naveo je da je sa optuženim u profesionalnim i prijateljskim odnosima.
Poznata mu je činjenica da je preduzeću “Energolinija” nekoliko mjeseci ranije bio odbijen zahtjev za kredit jer se sumnjalo u potencijale preduzeća, ali da su kasnije dobili dopise da ukoliko pomenuto preduzeće ne dobije kredit, da postoji opasnost od prestanka rada preduzeća koja su dio grupacije “Birač” iz Zvornika.
Kada je obezbijeđen drugi kolaterel, onda je donesena odluka da im se odobri kredit, kazao je Tegeltija. Dodao je da se promijenio sudužnik.
“Ne znam šta se promijenilo u ekonomskom stanju ‘Energolinije’, ali se kumulativno promijenilo, to jeste kada im se dodala ‘Glinica‘ kao jemac kredita”, rekao je Tegeltija.
Dodao je i da je bilo odstupanja kada je riječ o prijedlozima Kreditnog odbora IRB-a sa odlukama Kreditnog odbora Skupštine akcionara IRB-a. Kako je kazao, sva preduzeća koja su se pojavljivala u ovom slučaju je gledao kao jedinstveni sistem “Birač”, a da je sve detalje oko unutrašnje organizacije saznao tek kada su vlasnici iz Litvanije napustili BiH.
Tegeltija je rekao i da nije bilo pritisaka od strane tadašnjeg premijera Aleksandra Džombića da se odobri kredit “Energoliniji”. Dodao je i da nije znao da su sredstva utrošena nenamjenski, a da je odluka o dodjeli kredita donesena nakon što je Vlada donijela odluku da IRB ponovo razmotri zahtjev za kredit preduzeću “Energolinija”.
Na današnjem svjedočenju pojavio se i Vladimir Trifković, koji je u tom trenutku, kao uposlenik Ministarstva finansija, bio i član Kreditnog odbora Skupštine akcionara.
Kao i Snježana Vujinić, ni Trifković se nije sjećao mnogih stvari koje su u vezi sa pomenutim kreditom.
Pred Sudskim vijećem svjedočio je i Jasminko Jotić, prvi direktor IRB-a, a koji je u vrijeme odluke o pomenutom kreditu bio savjetnik u kabinetu tadašnjeg premijera Džombića, te član Kreditnog odbora Skupštine akcionara.
Jotić je izjavio da je kao izvjestilac na sjednici, kada je donesena odluka, bio Nikica Vranješ iz IRB-a, a da je sjednici prisustvovala i tadašnja vršiteljica dužnosti direktora Snježana Vujinić.
Dodao je i da su se dešavale situacije da se razlikuju odluke “malog” i “velikog” kreditnog odbora.
“Uvijek smo odlučivali na bazi zahtjeva klijenta. Dešavalo se još nekoliko puta da imamo različite odluke, ali ne sjećam se tačno u kojim sve slučajevima. To morate provjeriti”, izjavio je Jotić.
On je dodao i da je “veliki” kreditni odbor tražio da se uključi “Alumina” kao jemac za pomenuti kredit.
“To je bila uslovna odluka. Da su oni to odbili, ne bi bilo kredita. Mi smo donijeli odluku da se uključi ‘Alumina’ kao sudužnik. Po biznis planu, ‘Energolinija‘ je mogla da servisira taj kredit, ali to je bio njihov biznis plan, a mi smo htjeli da obezbijedimo kredit”, izjavio je Jotić.
Kako je rekao, ne sjeća se da je iko vršio pritisak ni na njega, kao ni na bivšeg direktora Milenka Pavlovića da se kredit odobri, kao i da mu nisu poznati razlozi za ostavku koju je podnio Pavlović.
Suđenje se nastavlja 4. maja.
