U zgradi Investiciono-razvojne banke Republike Srpske (IRB RS) rano ujutro 1. maja buknuo je požar, a vatra je u pepeo pretvorila svu dokumentaciju pohranjenu u dijelu zgrade zahvaćenim požarom. Više od mjesec dana kasnije još nije poznato šta je uzrok požara, da li je on izbio igrom slučaja ili je podmetnut.
Iz Okružnog javnog tužilaštva za Žurnal je rečeno da je dežurni tužilac, zajedno sa policijskim službenicima Policijske uprave Banjaluka, obavila uviđaj na licu mjesta odmah nakon što je požar ugašen i naložila da se preduzmu sve potrebne istražne radnje i mjere da bi se utvrdio uzrok požara. Naloženo je i da se izvrše vještaćenja elektro-tehničke i protivpožarne struke.
“Prethodno su bili angažovani vještaci iz Banjaluke, koji se tada nisu decidno mogli izjasniti o uzroku požara, pa je iz tog razloga, a po naredbi Tužilaštva, angažovan vještak iz oblasti protiv-požarne zaštite Kriminalističko-tehničkog centra MUP-a Republike Srbije, čiji nalaz i mišljenje o uzroku požara još nismo zaprimili”, odgovorili su Žurnalu iz OJT Banjaluka.
Iz ovog odgovora jasno je da vještaci iz Banjaluke nisu bilo dovoljno vješti da otkriju uzrok požara. Možda i jesu, ali se “nisu se decidno mogli izjasniti o uzroku požara”. Na nalaz vještaka iz MUP Srbije se još čeka, što ostavlja prostor raznim spekulacijama o tome kako je buknuo požar u finansijskoj instituciji Republike Srpske, za koju se od njenog osnivanja do danas vežu brojne afere.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Žurnal je OJT Banjaluka pitao i da li je u vezi u sa izbijanjem požara saslušan v.d. direktora IRB RS Dražen Vrhovac, koji je netom po izbijanju požara u javnost iznio oprečne izjave o sudbini bitne dokumentacije ove finansijske institucije. Iz Tužilaštva nisu odgovorili na to pitanje, što bi trebalo da znači da Vrhovac nije saslušan. Ili, ako jeste, javnost za to ne treba da zna.
Iz OJT Banjaluka su naveli da će odlučiti o „preduzimanju daljih radnji u ovom predmetu” nakon što vještak iz Beograda dostavi svoj nalaz, odnosno kada se utvrdi uzrok požara”.
Vatra u IRB je buknula u trenu, ali bi otkrivanje uzroka požara moglo da potraje mjesecima.
Pitanja o uzroku požara u IRB RS, kao i jasnim očitovanjem šta je sve od dokumentacije u njemu uništeno, ne bi smjela da ostanu bez odgovora. Direktor IRB-a Dražen Vrhovac je odmah nakon požara izjavio da je sva origunalna dokumentacija sačuvana i da ona postoji na više mjesta, kako u pravnom odsjeku, tako i u sektoru za plasmane i u arhivi.
“Naša arhiva je sto posto sačuvana”, rekao je tada Vrhovac.
Dodao je da se sva dokumentacija “čuva u elektronskoj verziji, na serveru na sasvim drugoj lokaciji”.
Potom je dao drugu izjavu u kojoj je najavio da će IRB uskoro “uspostaviti svoju arhivu”, što neće predstavljati problem, s obzirom na to da se sva dokumentacija snima elektronski i čuva na sasvim drugoj lokaciji od one koja je bila zahvaćena požarom.
Stručnjaci iz oblasti prava, međutim, smatraju da bi nepostojanje originalne dokumentacije mogu dovesti do brojnih problema u mogućim procesima protiv odgovornih za davanje milionskih kredita i spornih finansijskih plasmana odredjenim firmama, koje te kredite ne vraćaju, čime se nanosi ogromna šteta budžetu RS.
“Kada se vode krivični postupci, tužilaštvo već tokom istrage izuzme određene dokumente potrebne za vođenje postupka. Međutim, za slučajeve koji će se u budućnosti tek pokretati, tu može doći do određenih komplikacija”, izjavila je po izbijanju požara banjalučka advokatica Jovana Kisin.
Prema ocjeni pravnih stručnjaka, problemi mogu nastati ako su uništeni kreditni dosijei IRB-a, posebno u vezi sa direktnim plasmanima, o kojima je Žurnal već pisao. Pod pretpostavkom da je odobrenje direktnih plasmana bilo sporno i da se o tome pokrenu istrage, biće vrlo problematično ako su u požaru izgorili originalni zapisnici o odobrenju kredita i direktnih plasmana, dosijei klijenata, zapisnici sa sjednica Kreditnog odbora, jer će biti nemoguće utvrditi ko je odgovoran za što je IRB odobravala kredite ili direktno ulagala u klijente, iako su postojali svjesni rizici da oni neće moći da otplaćuju dugovore.
Pravni ekperti posebno upozoravaju na problem mjenica, jer su pred sudovima validne jedino originalne mjenice, a nikako skenirane ili kopirane. Dalje, nepostojanje originalne dokumentacije širom otvara prostor advokatima potencijalno okrivljenih da osporavaju priloženu dokumentaciju u digitalnoj formi, traže dodatna vještačenja, riječju procese razvlače do krajnjih granica.
IRB od samog njenog osnivanja potresaju brojne afere. Direktori te institucije, pod stalnim pristiskom vrha vlasti RS da odabranim klijentima daju kredite, bez detaljne analize njihove solventnosti, mijenjali su se kao na traci.
Protiv bivše direktorice IRB Snježane Vujnić Sud BiH je još 2017. godine potvrdio optužnicu za finansijski kriminal u slučaju “Bobar banka”. Ona se tereti za odobravanje višemilionskih kredita bez adekvatnih sredstava osiguranja, što je dovelo do finansijskog kolapsa, a onda i gašenja Bobar banke. Propašću te banke građanima, preduzećima i pravnim subjektima nanesena je šteta od 122 miliona maraka.
U međuvremenu je pred Okružnim sudom u Banjaluci počelo suđenje bivšem premijeru RS Aleksandru Džombiću, koji se tereti za nezakonitu dodjelu kredita IRB RS u iznosu od 19,4 miliona KM firmi “Energolinija” iz Zvornika.
Džombić je optužen da je kao predsjednik Kreditnog odbora omogućio davanje kredita, iako je svjestan da je korisnik kreditno nesposoban i da neće moći da otplaćuje zaduženje, čime je oštetio IRB RS, a “Energoliniji”, a prema saznanjima Žurnala i sebi, probavio imovinsku korist. Džombić se 2. juna nije pojavio na suđenju, mada su i on i advokat bili uredno obavješteni o datumu nastavka suđenja. U javnosti su se potom pojavile spekulacije da je u požaru u IRB-u od 1. maja izgovorio i dio dokumentacije iz Džombićevog slučaja.
Izvori Žurnala, medjutim, tvrde da je Republičko javno tužilaštvo ranije iz IRB-a izuzelo svu originalnu dokumentaciju u vezi sa ovim slučajem i da Džombić i njegova odbrana u tom pogledu nemaju prostora za manipulacije.
