Izborna kampanja za Opšte izbore počinje u petak 2. septembra. Prema svemu viđenom do sada, očekuje nas beskompromisna borba koja će nerijetko izlaziti izvan okvira političke arene. Ipak, onaj dio borbe koji ostane u okvirima legitimnog nadmetanja često će biti obilježen rezultatima predizbornih anketa kojima će stranke, ali i mediji, nastojati prognozirati ishod izbora. Da ankete nisu u potpunosti pouzdane i da sve zavisi od toga ko je naručio istraživanje, ko ga sprovodi i kako se tumače dobijeni podaci, pokazuje i malo istraživanje portala Gerila.
U istraživanju na uzorku od 293 ispitanika, koje je portal Gerila obavio u avgustu kako bi pokušao da ustanovi da li i u kojoj mjeri postoji naklonost, odnosno nenaklonost građana prema određenim političkim opcijama, došli smo do “zanimljivih” podataka koji bi, ako bi se doslovno predstavili, mogli stvoriti zabunu, što nerijetko predizborna istraživanja i rade.
Prije svega, treba uzeti u obzir ko je naručio i ko je radio istraživanje. U našem slučaju istraživanje smo radili samostalno bez naručivanja od neke treće strane. Međutim, agencije nerijetko izostave podatak ko je naručio anketu, kao i mediji koji prenose te podatke.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Što se naše ankete tiče, bila je postavljena na našem portalu i fejsbuk stranici. S tim u vezi, anketu su ispunjavali samo posjetioci portala i naše fejsbuk stranice. Zašto je to važno? Zato što, prije svega, govori o profilu ispitanika, odnosno posjetilaca sajta, što se moglo i zaključiti na osnovu odgovora u anketi. To je, inače, veoma važan aspekt u istraživanju. Lokacija ankete može više ukazati na profil ispitanika nego na realne pokazatelje stanja u društvu. Mediji nerijetko postavljaju ankete nadajući se relevatnim rezultatima u smislu reprezentativnog uzorka, a onda objavljuju podatke zanemarujući profil svoje publike.
S tim u vezi, kada bi doslovno predstavili rezultate našeg istraživanja i insistirali na tome da je to autentično iskazivanje mišljenja svih stanovnika Republike Srpske, mogli bi dovesti u zabunu građane. Naime, prema našem istraživanju čak 58% ispitanika je izjavilo da nikad ne bi glasali za Milorada Dodika, kao i 61% ispitanika koji nikada ne bi glasali za SNSD.
Dakle, prema rezultatima ove ankete Milorad Dodik i SNSD imaju slabe šanse na predstojećim izborima, što svakako nije realna situacija, više je odraz političke i ideološke opredijeljenosti čitalaca portala Gerila.
Međutim, rezultati ove ankete, kao i svi statistički podaci, mogu se interpretirati i na drugačiji način. Ako je 58% ispitanika izjavilo da nikad ne bi glasali za Milorada Dodika, odnosno 61% za SNSD, to znači da bi 42% ispitanika mogli da glasaju za Dodika, odnosno 39% za SNSD, što ne predstavlja loš izborni rezultat. Uzevši u obzir politički i ideološki profil publike portala Gerila, Milorad Dodik i SNSD mogu očekivati pozitivan ishod na predstojećim izborima.
Ne smijemo zanemariti ni pitanja u anketi, odnosno način na koji su formulisana. Mi smo se opredijelili za negativnu formulaciju, odnosno nastojali smo ustanoviti za koga građani ne bi glasali a ne za koga bi glasali. Takva formulacija pitanja nerijetko može izazvati zabunu što agencije i mediji znaju koristiti za predstavljanje rezultata svojih istraživanja kao apsolutnih, bez obzira što negitvnom formulacijom nismo dobili pozitivnu afirmaciju nego samo iskazivanje stavova po navedenom pitanju.
Inače, kada pogledamo odgovore na pitanja za koga nikada ne bi glasali u Federaciji BiH, postaje još jasnije kakav je bio politički i ideološki profil ispitanika na portalu Gerila.
Na pitanje za koju političku stranku u FBiH nikada ne bi glasali, čak 80% ispitanika je odgovorilo da nikada ne bi glasali za SDA, dok je na pitanje za kog političara nikada ne bi glasali, 73% ispitanika odgovorilo da nikada ne bi glasali za Bakira Izetbegovića.
Naravno, ne smijemo zanemariti ni trenutni političko-društveni kontekst, zato što postojeći dominantni narativ svakako može uticati na opredijeljenje ispitanika, što dodatno pojašnjava strukturu ispitanika kao i ishod ankete.
Iako predizborne ankete mogu sa izvjesnom tačnošću da predstave trenutno raspoloženje građana, ne smiju se zanemariti navedeni aspekti kako bi se na adekvatan način predstavili rezultati istraživanja. Mora se uzeti u obzir ko je naručio istraživanje, ko ga je sproveo, na kom uzorku, gdje su i na koji način odgovori prikupljani, kao i način na koji se podaci interpretiraju. Ukoliko se navedeni aspekti zanemare, rezultati kao što su ovi iz istraživanja koje je obavio portal Gerila mogli bi se predstaviti kao autentičan iskaz volje građana što bi moglo dovesti do zabune, posebno uzevši u obzir da građani cirkulišu u svojim usko profilisanim eho-komorama češće tražeći prijatne i poželjne informacije podržavajući svoja uvjerenja nego što teže razmjeni argumenata bez obzira na preferencije.
Gerila.info
