Glamočko polje, glamočki krompir, Glamočko kolo, a uz njega nezaobilazni glamočki opanak. Pozitivna priča iz Glamoča.
Opanci- tradicionalna obuća koja se pravila od neštavljene kože i koji su bili posebno prisutni u ruralnim krajevima Balkana, postali su posljednjih decenija nezaobilazni dio folkora i ostalih kulturnih manifestacija.
Izgled opanka je varirao u zavisnosti od umješnosti majstora i kraja gdje je napravljen, bilo to u BiH, Srbiji, Makedoniji, Hrvatskoj ili čak u Rumuniji i Bugarskoj.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Entuzijasti i stanovnici opštine Glamoč, okupljeni u udruženju „Tropolje i Zapadne strane” pokrenuli su inicijativu da se glamočki opanak, koji ima svoje specifičnosti u izradi, materijalu i izgledu, zaštiti geografskim porijeklom i uvrsti na listu nematerijalne baštine FBiH.
Prema riječima Siniše Šolaka iz ovog udruženja, ova aktivnost je dio projekta “Glamočki opanak kao potpis BiH”, a cilj je oživljavanje starog zanata, te obogaćivanje turističke ponude.
Navodi da će posjetioci, koji posljednjih godina sve češće dolaze u Glamoč zbog obilaska prirodnih atrakcija, uskoro imati priliku da vide i sami nauče kako da naprave glamočki opanak, u kojem se igra čuveno Glamočko kolo.
“Dug kontinuitet života na ovim prostorima, koji je arheologija davno dokazala i prikazala uslovio je i neki vid lokalnog zadovoljavanja potreba u uslovima kada je pokretljivost stanovništva i ekonomska moć bila mnogo manja. Stanovništvo je bilo prinuđeno da potrebe zadovoljava od lokalne sirovinske baze sa alatima koji su mu bili na raspolagnju. Taj dio se pokazao, i kod vijekovima, jedine raspoložive obuće-opanka“, kaže Šolak za Gerilu.
Objašnjava da i pored vještine samog proizvođača, posebno u periodu nepostojanja serijske proizvodnje nastajali su ukrasi (oponašanje viđenih stvari iz prirode) koji su se razlikovali od područja do područla a imali su i funkcionalnu ulogu u dijelu čvrstine samog opanka dok su se vremenom pretvarali u prestiž i statusni simbol.
Dodaje i da glamočki opanak ima brojne specifičnosti,a najstariji raspoloživi primjerak u Glamoču potiče sa početka 20. vijeka i dio je porodične kolekcije.
“Kod glamočkog opanka završetak opanka, čija je prevashodna svrha bila da ga učini čvrstim, a time i pogodnim za kretanje po kamenitim terenima, je odredila njegov osnovni izgled. Sljedeće što ga čini specifičnim su zadebljanja u samom pleteru (oputi) na sastavima koja su dodatno doprinosila njegovoj trajnosti, kao i plater koji se proteže po sredini do samog sapona. Time je postavljen temelj njegove čvrstoće, funkcionalnosti i trajnosti. Bočni ukrasi su estetski detalj i mogu se pronaći primjerci i bez njih, tako da bi se moglo zaključiti da predstavljaju statusni simbol ili samo obilježje pojedninačnog proizvođača. Materijal od kojeg je napravljen čini goveđa neštavljena koža na gazištu i ovčija neštavljena koža (oputa) iskorištena za pleter“, govori Šolak.
Svoju reputaciju, opanak stiče kroz Glamočko kolo kao njegov neodvojiv dio koji je proizvodio karakterističan zvuk i obišao je sve kontinente ovog svijeta kao sastavni dio Glamočke nošnje. Samo kolo je postalo nadaleko poznato tako da ostaje otvoreno pitanje šta je koga proslavilo, kolo opanak ili opanak kolo?
“Ima još ljudi koji proizvode ovaj opanak. Recimo, porodica Nenadić u sklopu sadržaja Etno sela Nenadić, koje se nalazi 1 km od centra Glamoča. Aktivnosti na zaštiti glamočkog opanka, da bi se uvrstio na listu nematerijalne baštine je logičan slijed događaja i aktivnosti našeg koncepta koji smo nazvali Glamoč na dlanu“, zaključio je Šolak.
