Pitanje državne imovine stoji kao politički bauk nad Bosnom i Hercegovine od 2005.godine i odluke tadašnjeg visokog predstavnika, a upravo ovo pitanje postalo je jedan od najvećih tačaka spoticanja između srpskih i bošnjačkih političara.
U jeku političkih trzavica kojima je donekle i kumovao i bivši visoki predstavnik Valentin Incko, vlast predovođena SNSD-om i Miloradom Dodikom je obećala vraćanje brojnih nadležnosti, a između ostalog i rješavanje pitanja državne imovine.
Pred poslanicima Narodne skupštine Republike Srpske u februaru 2022.godine našao Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti RS. Visoki predstavnik Kristijan Šmit primjenu pomenutog Zakona je suspendovao 12.aprila, do konačne odluke Ustavnog suda BiH.
Ustavni sud je 22.septembra proglasio neustavnim ovaj prijedlog Zakona, a samo tri dana pred Novu godinu pred poslanike je došao novi prijedlog pomenutog Zakona, sa identičnim imenom, ali bitno izmjenjen od onog koji su osporili i visoki predstavnik, kao i Ustavni sud BiH.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Novi prijedlog zakona ima sedam članova, dakle samo dva člana više od osporenog zakona koji je usvojen u februaru 2022.
„Ovaj zakon se ne odnosi na svojinu na nepokretnoj imovini koja je u javnim evidencijama o nepokretnostima, za čije vođenje i održavanje je nadležna Uprava, do 31. decembra 1991. godine bila upisana kao imovina sa pravom raspolaganja ili upravljanja bivše Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine“, navodi se u Članu 2 pomenutog zakona.
U novom zakonu koji je upućen pred narodne poslanike kaže se da se upisi nepokretne imovine koja je bila upisana kao imovina sa pravom raspolaganja ili upravljanja bivše SRBiH u javnim evidencijama o nepokretnostima za čije vođenje i održavanje je nadležan RUGIPP, neće mijenjati do donošenja zakona kojim će se regulisati svojina na toj nepokretnoj imovini.
Za razliku od osporenog zakona, ovaj zakon ne daje pravo vlasništva Republici Srpskoj i drugim subjektima javne vlasti, već kaže da pomenutom imovinom bivše SRBiH upravlja Republika Srpska ili drugi subjekat javne vlasti kojeg određuje Vlada Republike Srpske.
Iz opozicije kažu da je ovo neoborivi dokaz da Republika Srpska ipak poštuje odluke Visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH.
„Mi ćemo tražiti da se poštuju skupštinki zaključci i mi tražimo od ovih Srbenda i patriota i da donesu Zakon o nepokretnoj imovini, žurno, što bi rekao njihov partner Čović, žurno da ispunjavamo ono što smo obećai, a to je povratak izvornih nadležnosti. Oni ako ne žele, nek kapituliraju“, kaže Nebojša Vukanović iz Liste za pravdu i red.
I u PDP-u nisu zadovoljni predloženim rješenjem. Poslanik PDP-a Igor Crnadak kaže da je riječ o dogovoru između Dodika, političara u Federaciji i međunarodne zajednice.
„Dođite s istim tekstom. Druga varijanta je da ste vi priznali visokog predstavnika i da je ovo sve igra“, rekao je Crnadak.
S druge strane, zbog pomenutog zakona, apelacije su već najavili Željko Komšić i Denis Bećirević, članovi Predsjendištva BiH.
„S obzirom da nije kažnjen nego nagrađen za antiustavno djelovanje, predsjednik RS Milorad Dodik nastavlja sa podrivanjem ustavnog poretka Bosne i Hercegovine. Kada je riječ o imovini tu već imamo presudu Ustavnog suda gdje su neustavnim proglašene aktivnosti skupštine entiteta RS. Ukoliko ta skupština ponovo usvoji neustavni zakon o nepokretnoj imovini, ponovo će biti, ovaj put s moje strane, podnešena apelacija Ustavnom sudu”, najavio je Komšić.
