Republičke i federalne institucije započele su pripreme unutar svojih resora u okviru kojih će, na osnovu istraživanja tla s ove strane Une, tražiti što više odgovora na brojna otvorena pitanja i potencijalne posljedice usljed namjera Hrvatske da na Trgovskoj gori, u neposrednoj blizini granice sa BiH, odlaže radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane (NE) “Krško”.

Hrvatska je, naime, vlasnik polovine elektrane “Krško” koja se nalazi u Sloveniji i mora da u dogledno vrijeme preuzme polovinu otpada, a pominje se da bi prve količine mogle tamo biti skladištene već 2025. ili 2026, zbog čega ozbiljno pripremaju teren za skladištenje i odlaganje otpada na mjestu nekadašnje kasarne “Čerkezovac” na Trgovskoj gori, odnosno s druge strane rijeke Une.

Stav svih strana u BiH jeste to da je ta lokacija nedopustiva, jer je u slivu Une, koja je zaštićeno područje, a posebno se upozorava da bi BiH odlaganjem otpada osjetila oko 70 odsto potencijalnog negativnog oticaja. Uz sve to je upozoravano da je taj dio veoma trusno područje.

Predstavnici stručnih timova u BiH, koji se bave problematikom Trgovske gore još ranije su isticali da je, s obzirom na činjenicu da dosta podataka o radovima sa terena ne dobiju od hrvatskih kolega, potrebno da i na strani Novog Grada, koji je najbliži “Čerkezovcu” bude ispitano zemljište, jer je riječ o istom dijelu tla.

O toj temi bilo je nekoliko sastanaka krajem prošle godine upravo u Novom Gradu i Zvorniku, gdje je sjedište republičkog Geološkog zavoda, kada su i, kako je saopšteno nakon razgovora, dogovoreni koraci i podijeljeni zadaci.

Predsjedavajući Ekspertskog tima za praćenje stanja i aktivnosti u vezi s problematikom odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na Trgovskoj gori Emir Dizdarević potvrdio je za “Glas Srpske” da je namjera da ove godine obave značajne stvari na terenu s ove strane Une, a da bi što više u istraživanjima sustigli kolege u Hrvatskoj.

– Stvaraju se uslovi za izlazak na teren. Kako sada stvari stoje, s proljeća bi mogli da budu uzeti prvi uzorci tla, a nakon toga nastavljamo dalje. Mi smo pratili kako je radila Hrvatska, njihove metodologije i radićemo i mi na taj način – rekao je Dizdarević, dodavši da će lokacija biti u blizini Novog Grada.

Pojasnio je da će biti rađene geološke i geofizičke bušotine, a akcenat je i na seizmologiji.

Potvrdio je da su se sastajali i sa predstavnicima republičkog Instituta za javno zdravstvo iz sektora za zaštitu od zračenja, a razgovarano je i o tome da se radi monitoring nultog zračenja.

– Određene korake smo usaglasili, a detalje ćemo dobiti u narednih desetak do 15 dana te proslijediti nadležnima u Savjetu ministara BiH šta im je sve potrebno da bi i oni krenuli sa svojim aktivnostima – naglasio je Dizdarević i podvukao da je dosta ozbiljnog posla pred domaćim stručnjacima koji su o ovoj problematici upoznali i neke međunarodne institucije.

– Na mnoga pitanja još nemamo odgovore, a tu je i dalje opcija da Slovenija proširi svoje kapacitete. Da li će Hrvati promijeniti mišljenje, ne znam, ali se nadamo da hoće. Uglavnom, dosta posla je pred nama, a čekamo i da nas Hrvatska zvanično obavijesti o izradi studiji uticaja na životnu sredinu, jer je to njihova obaveza prema međunarodnim konvencijama – kazao je on.

Krovna institucija za sve domaće timove i odbore je Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH iz kojeg stalno upozoravaju da moraju da zaštite zdravlje oko 250.000 stanovnika u slivu Une. Riječ je o 13 opština u slivu Une, a dodatni argument za borbu protiv odlaganja otpada na Čerkezovcu leži u činjenici da je Vlada Republike Srpske proglasila i Park prirode “Una”, a na na teritoriji Federacije je Nacionalni park “Una”.

Pravni koraci

Domaći stručnjaci su završili prvu strategiju za pravnu zaštitu interesa BiH, a ona bi mogla da bude i nadograđivana. U dokumentu je istaknuto da su, između ostalog, sve opcije na stolu pa i tužba ka međunarodnim sudovima s ciljem zaštite zdravlja građana i prirodnih resursa.