“Tendencije u EU nisu isto što i trenutno stanje. Tendencija ukidanja ropstva je krenula nekad 1800. godine. Srbija među prvima ukine ropstvo. Da li je trebalo poslije toga da kaže, pa čekajte pa ima i u Belgiji i u Švajcarskoj, vraćaj. Mi smo prvi ukinuli klevetu, među prvima dekriminalizovali klevetu. Treba da budemo ponosni na to a ne da se vraćamo 20 godina unazad. Umjesto da smo mi ti napredni, mi smo danas nazadni”, izjavio je advokat Aleksandar Jokić na početku svog izlaganja o štetnosti i posljedicama izmjena Krivičnog zakonika RS koje se tiču klevete i uvrede.
Na jučerašnjoj javnoj raspravi o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika advokat Aleksandar Jokić je naglasio da se Krivični zakonik ne može posmatrati odvojeno od Zakona o krivičnom postupku.
“Da je bilo koji sudija ili tužilac ovdje objasnili bi vam. I Hrvatska, i Srbija, na koju se pozivamo, u kojoj je kleveta dekriminalizovana, ali uvreda postoji, imaju privatnu tužbu. Niz posljedica je različit. Apsolutno od tog trenutka pa na dalje ništa nije isto kao što će biti kod nas. Niti po privatnoj tužbi optuženo lice dobija dokument da se protiv njega vodi krivični postupak. Ne, to lice će moći da ostvaruje svoja prava, da učestvuje na tenderu, da se prijavljuje na javne konkurse. Kod nas neće. Da li shvatate jednom kad se podigne optužnica protiv bilo koga on neće moći, ako je stranac on neće moći da dobije boravišnu dozvolu, moraće da napusti Republiku Srpsku. Neće moći da učetvuje na tenderu, na javnoj nabavci, na javnom konkursu. To je strašno nešto”, ističe Jokić.
S druge strane, nastavlja, “kada govorimo o privatnoj tužbi, privatnu tužbu podnosi lice, dakle angažuje advokata pa ide u tužbu. Iako je krivični postupak, privatna tužba je u pitanju. Kod nas je prijava i onda tužilaštvo po službenoj dužnosti pokreće postupak. Čitav državni aparat, policija, tužilaštvo, neograničen budžet, stoje iza te optužnice. I građanin će se naći pred državom, pred čitavim državnim aparatom, sa zaprijećenim drakonskim kaznama protiv sebe. Za razliku od Srbije gdje je privatna tužba. Za razliku od Hrvatske gdje je privatna tužba. Tako da nije ni slično, i ne može se posmatrati odvojeno”, navodi Jokić.
Održana javna rasprava, ministar Bukejlović bez odgovora na pitanje ko je pisao Nacrt zakona
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Naglašava da su posljedice koje proizilaze iz predloženih izmjena drastične, i da se ljudi već sada plaše i pribojavaju.
“Vjerujte, najveći problem, pored supletornog zatvora, jeste upravo to uvjerenje o nevođenju postupka. To će biti jedan od najvećih problema. Lako će se ljudi odbraniti od ovakvih kirivičnih djela i od klevete, ali to traje pet godina. Pet godina ti ljudi neće moći da budu građani izjednačeni sa ostalim slobodnim građanima u ovoj državi. Pet godina će oni trpiti posljedice vođenja krivičnog postupka. To je skandalozno. To je strašno šta radimo svojim građanima”, ističe Jokić.
Upozorava da će tužioci imati 3000 krivičnih prijava mjesečno kada zakon zaživi.
“Ko će to da radi? Mi sada imamo manjak tužilaca, mi sada imamo manjak sudija. Naši postupci sada, istrage, traju nevjerovatno dugo. Nećemo uvesti novo odjeljenje, nećemo uvesti specijalizaciju tih tužilaca, ništa nismo uradili da propratimo ova djela koja uvodimo. Izolovano posmatrati ovo je katastrofalno”, naglašava Jokić, dodajući da je nedozvoljeno da postoji supletorni zatvor za ova djela, odnosno da se novčana kazna u slučajku neplaćanja mijenja za zatvorsku kaznu.
“Postoje evropski standardi, postoje konvencije, postoje presude Evropskog suda, a evo i profesori iz Srbije nam objašnjavaju da to apsolutno nije dobro. Neko će za ovako propisanu kaznu robijeti dvije godine zatvora. Vi prijetite sa dvije godine zatvora, ne prijetite sa 100.000 maraka. Sto hiljada maraka je apstrakcija. To građani nemaju. Ono što imaju je dvije godine, pa će ih provesti u kazneno-popravnom zavodu. Prema tome, riječima Valtazara Bogišića, što se grbo rodi, vrijeme ne ispravi, molim vas povucite ovo, ne možemo ispravljati. Ovo će u praksi stvoriti haos”, naglašava Jokić.
U nastavku rasprave je predložio amandmane na Nacrt izmjena i dopuna Krivičnog zakonika Republike Srpske.
