Danas je u Osnovnom sudu u Bijeljini održana treća javna rasrpava o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske. Kao i na prethodne dvije javne rasprave, održane u Banjaluci i Istočnom Sarajevu, novinari su napustili raspravu nakon što su predali zahtjev da se ovaj zakon povuče iz procedure.
Novinari su izjavili da ne žele da učestvuju u javnoj raspravi o zakonima koji guše slobodu govora.
“Predloženi nacrt izmjena i dopuna Krivičnog zakonika Republike Srpske nije prihvatljiv i mi nećemo da učestvujemo i da poslužimo kao sredstvo za stvaranje privida demokratije”, poručili su predstavnici medija, dodavši da sloboda mišljenja ne može biti zločin, te da se kriminalizacija javne riječi uvodi kako bi se zaštitili korupmirani političari i poslodavci koji krše radnička prava.
Urednik informativnog programa BN televizije Slobodan Durmanović je rekao da predloženi nacrt nije u skladu sa evropskim konvencijama i zakonodavstvom, te da je neophodno da prestane pozivanje na zakonodavstva evropskih, prije svega, uređenih država.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
“Ovakav zakon nije prihvatljiv jer on unosi cenzuru i prijeti da uništi istraživačko novinarstvo. Povucite ga“, rekao je Durmanović.
Urednica BN TV Tatjana Lukić rekla je da vlast priča o evropskom putu i demokratskim vrijednostima, a donosi zakon koji je apsolutno u suprotnosti sa time.
“Novinari će doći u situaciju da neće moći dobiti odgovore na pitanja u anketi građana. Ovim zakonom se ukida istraživačko novinarstvo koje je ključno u zaštiti javnog dobra”, rekla je Lukićeva.
Ona je istakla da novinari svih prethodnih godina trpe uvrede da su spodobe i bitange, a da za to niko nikada nije odgovarao.
Advokat Zoran Perić je rekao da, ako se oblast nije mogla urediti aktuelnim Zakonom o prekršajima koji tretira klevetu, onda se trebao mijenjati taj zakon, a ne unositi zabuna i nejednakost među građanima.
“Prekidamo praksu dugu preko 20 godina i uvodimo nešto što smo odavno napustili kao loše. Kriminalizovana kleveta i uvreda više nisu trend nigdje u Evropi, a naš povratak tome nije u skladu sa evropskim zakonima i konvencijama”, kaže Perić.
Direktor Helsinškog odbora za ljudska prava Branko Todorović ukazao je da su evropske institucije već reagovale na ovaj nacrt i poslale svoje zamjerke na njegov tekst.
“Od 2014. godine obećali smo da ćemo sve svoje zakone usklađivati sa evropskim tekovinama. Vrlo jasno su međunarodni eksperti naveli šta nije dobro u ovom nacrtu. Ovaj zakon će sigurno biti oboren na Ustavnom sudu Republike Srpske, ako taj sud bude imao koliko toliko pravničke hrabrosti“, rekao je Todorović, istakavši da je iznenađen ćutanjem sudija i tužilaca koji su prvi koji će primjenjivati ovaj zakon.
Dok se predstavnici medijske zajednice i aktivisti protive izmjenama zakona, ministar pravde Republike Srpske Miloš Bukejlović ističe da je kriminalizacija krivičnih djela protiv časti i ugleda jedna vrsta dekontaminacije cijelog medijskog, ali i društvenog prostora.
“Svrha zakona je preventivna, a na kraju represivna, i naravno da nije usmjeren na bilo koju zaštitu nosilaca javnih funkcija, nego djeluje prema svima, da zaštiti svakog pojedinca”, rekao je Bukejlović, dodavši da se to čak više i dešava običnim građanima nego nosiocima javnih funkcija, ističući da nosioci javnih funkcija samim prihvatanjem te funcije moraju da budu svjesni odgovornosti, odnosno širine medijskog prostora koji mogu zauzeti.
“Izmjene zakona uvijek se donose, zavisno od društvenih okolnosti, a u ovom slučaju smo vidjeli da aktuelna građansko-pravna zaštita od klevete nije adekvatan odgovor. Prošlo je mnogo godina od donošenja zakona i bilo je vrlo jasno da se na neki način mora izvršiti kriminalizacija krivičnih djela protiv časti i ugleda”, naveo je Bukejlović.
“Ono što je i danas bio fokus i najveća zamjerka jeste iznos predviđenih novčanih kazni i mi ćemo uzeti u obzir okolnosti na koje bi mogli da obratimo pažnju kada je riječ o novčanim kaznama, kao i generalno sankcije koje su predviđene za krivična djela protiv časti i ugleda”, istakao je Bukejlović, naglasivši da je najveći iznos kazne od 120.000 KM predviđen za krivično djelo iznošenje ličnih i porodičnih prilika, zato što tradicionalno društvo treba da čuva porodicu, pa se iznošenje ličnih i porodičnih prilika tretiralo kao najstrože krivično djelo.
“Na javnim raspravama se tretirao i način formulisanja određenih krivičnih djela, konkretno krivično djelo uvrede se smatralo da je vrlo široko postavljeno”, navodi Bukejlović i dodaje da norma, da bi bila adekvatna, mora da bude postavljena dovoljno široko da odgovara svakoj društvenoj situaciji, odnosno svakoj društvenoj anomaliji koju treba da tretira.
“Tako da smo mi u toj našoj namjeri pokušavali da imamo norme koje su dovoljno široko postavljene da svaku društvenu okolnost koju treba da tretiraju prepoznaju i da se mogu pod nju podvući”, naveo je Bukejlović.
Nacrt Krivičnog zakonika je usvojen 25. marta ove godine, a do sada su održane tri javne rasprave. Ostala je još jedna u Trebinju koja je zakazana za sutra.
Gerila/Capital/RTVBN/RTR
