Predstavnici novinare iz Sprske, kao i nevladinih organizacija, nakon posjete institucijama EU u Briselu, kao i OEBS-u i UN-u, rekli su da su međunarodnoj javnosti poslali poruku da ukoliko se usvoje najavljene izmjene i dopune Krivičnog zakonika RS, a samim tim kleveta i uvreda kriminalizuju, više ništa u Srpskoj neće biti isto.
“Mi se još uvijek nadamo da će predlagač odustati i da će povući taj nacrt zakona, odnosno da on nikada neće doći pred narodne poslanike u NSRS u formi prijedloga”, rekao je Siniša Vukelić, urednik portala Kapital i predsjednik Kluba novinara Banjaluka.
Novinari ističu da bi obavljanje novinarakog posla bilo nemoguće u uslovima u kojima bi ovakav zakon bio na snazi, ali da bi na udaru bili i obični građani.
“Nijedna država ne može da donosi zakone koji ograničavaju i ugrožavaju prava zaštićena Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Ono što sam isticala na svim sastancima je da je obaveza kompletne međunarodne zajednice da brine da štiti osnovna ljudska prava”, istakla je Jovana Kisin Zagajac, advokatica i aktiviskinja iz Banjaluke, koja je dodala da će se u narednom periodu vidjeti koliko je ova posjeta Briselu bila uspješna.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Kisin Zagajac je dodala i da navedeni zakoni imaju manjkavosti koje postoje kroz krivični postupak, poput nepostojanja instituta privatne tužbe i prevelike moći koju posjeduju javni tužioci da osobi odredi pritvor ili stavi zabranu izlaska iz države ili zabranu obavljanja djelatnosti.
“Šaljem apel građanima RS je da shvate da je ova naša borba možda čak ponajmanje borba za novinare i medije, i da je to borba za sve građane. Devedeset odsto građana RS nemaju kumove, prijatelje na visokim pozicijama i partijske knjižice da dođu do neke usluge od države ili dobiju neko pravo. Oni se moraju osloniti na institucije. Ako institucije funkcionišu, dobiće pravdu, a ako institucija nema neće biti ni za njih pravde”, rekao je Dejan Šajinović, novinar Nezavisnih novina.
On je upozorio da ako se usvoje zakon koji bi kriminalizovao klevetu i uvredu, ali i zakon o registraciji nevladinih organizacija, to bi mogao biti put bez povratka poslije čega više ništa neće biti isto.
– Poslije toga više ništa ne bi bilo isto. Te promjene se neće desiti preko noći, ali će građani početi primjećivati vremenom kada im kvalitet života bude bio sve gore – rekao je Šajinović.
Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala u Banjaluci, je istakla i da su javne rasprave o promjenama Krivičnog zakonika bili, kako je naglaslila, “obična farsa”.
“U suštini bi najbolje bilo da su institucije RS uradile svoj posao i da mi nismo ni morali da upozoravamo na stanje ljudskih prava u RS u Briselu. Imali smo javnu raspravu oko izmjena Krivičnog zakonika. Vidjeli smo svi da je to bila obična farsa. Od predstavnika Ministarstva pravde smo dobili direktnu poruku da sve što su imali reći, rekli su u samom nacrtu i da praktrično nisu spremni poslušati naše apele i inicijative”, rekla je ona.
Namjere ove posjete je bila da se pojača pritisak na institucije u Srpskoj da se pokušaju spriječiti katastrofalne posljedice koje mogu imati izmjene ovog zakona. Takođe, ovaj zakon je samo prvi u najavu novih zakona kojima je cilj ograničavanje ljudskih prava.
“Moj utisak je da smo uspjeli da napravimpo popriličnu buku. Nakon razgovora s tim ljudima poput Angeline Ajhorst i Dunje Mijatović, vi vidite da vas oni slušaju i da to ima smisla. Imam osjećaj da smo napravili dobar posao i da ove izmjene neće biti usvojene”, rekao je Nikola Morača, novinar Euroblica.
On je dodao da poredo lošeg zakona, problem predstavlja i to što ne postoji nezavisno pravosuđe, kao i da u BiH postoje korumpirani tužioci i sudije. Kod takvih sudija, ističe Morača, novinaru će trebati i nekoliko godina da dokaže svoju nevinost.
Urednica portala eTrafika Vanja Stokić kaže da su se za pet dana na 16 sastanaka susreli sa skoro 70 ljudi.
“Na većini tih ljudi mogla sam da pročitam da su šokirani. Iako u nekim država kleveta postoji kao krivično djelo, shvatili su kada smo im objasnili kontekst i situaciju, te posljedice koje će biti veoma teške za ljude. Pričali smo o ova dva zakona, izmjenama Krivičnog, te ovog o neprofitnim organizacijama, ali morali smo da im kažemo i za treći, o medijima koji je najavio predsjednik RS Milorad Dodik i koji će biti veoma težak za nas“, rekla je Stokić.
