NSRS sutra odlučuje o Zakonu o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH

Narodna skupština Republike Srpske odlučivaće sutra na Osmoj posebnoj sjednici o Zakonu o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Ukoliko bude usvojen, a najvjerovatnije da hoće, uzevši u obzir dosadašnju praksu i odnos u parlamentu, zakon će zaustaviti primjenu akta Ustavnog suda BiH na teritoriji RS.

Zakon će se pred poslanicima naći po hitnom postupku i stupiće na snagu dva dana nakon donošenja.

Odluka o ranijem stupanju na snagu

Prijedlogom je predviđeno je da se odluke Ustavnog suda BiH neće primjenjivati i izvršavati na teritoriji Republike Srpske dok u Parlamentarnoj skupštini BiH ne bude donesen Zakon o Ustavnom sudu BiH.

Predlagači zakona su predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, Vlada, narodni poslanici, ali i predsjedavajuća Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović.

Što se samog Prijedloga zakona tiče, u članu 1. stoji da se odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine neće primjenjivati i izvršavati na teritoriji Republike Srpske.

U članu 2. se navodi da se odluke neće primjenjivati i izvršavati dok Parlamentarna skupština BiH ne donese Zakon o Ustavnom sudu BiH, kao i da se do donošenja zakona iz stava 1. ovog člana, privremeno stavljaju van snage odredbe zakona kojim se propisuje objavljivanje zakona i drugih propisa Republike Srpske, u dijelu koji se odnosi na propise i druge akte koje donosi Ustavni sud Bosne i Hercegovine.

Treći član nalaže da se lica koja su dužna da postupaju po odredbama ovog zakona izuzimaju od krivične odgovornosti propisane krivičnim zakonodavstvom BiH, u pogledu krivičnih djela u vezi sa izvršenjem ovog zakona i biće zaštićena od institucija Republike Srpske.

Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH

U Obrazloženju se navodi da je Narodna skupština Republike Srpske, na Sedmoj posebnoj sjednici, 21. juna 2023. godine, usvojila Zaključke u vezi sa neustavnim djelovanjem Ustavnog suda BiH, gdje je u tački 7. pozvala Ustavni sud da ukine svoju odluku o brisanju člana 39. Pravila Ustavnog suda BiH i zadužila Vladu Republike Srpske i Ministarstvo pravde da pripreme Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH kojim se treba riješiti i pitanje pravne zaštite lica koja bi bila izložena eventualnom krivičnom gonjenju zbog neprimjenjivanja odluka Ustavnog suda BiH.

“Povod za predlaganje ovog zakona je činjenica da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine, na vanrednoj sjednici, održanoj 19. juna 2023. godine, donio Odluku kojom je izmijenio Pravila Ustavnog suda BiH i brisao odredbu člana 39. Navedeni član propisuje da se sjednica Ustavnog suda u plenarnom sazivu kojoj ne prisustvuju najmanje troje sudija koje je izabrao Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH i najmanje jedan sudija kojeg je izabrala Narodna skupština Republike Srpske odgađa, s tim da će se u slučaju ponavljanja iste situacije bez opravdanih razloga naredna sjednica održati. Iz naprijed navedenog jasno proizlazi da je Ustavni sud održavanje plenarne sjednice (sjednice svih sudija tog suda) uslovio time da sjednici treba da prisustvuje najmanje troje sudija izabranih iz Federacije BiH i najmanje jedan sudija izabran iz Republike Srpske, s tim da će se u slučaju ponavljanja iste situacije bez opravdanih razloga naredna sjednica održati. Taj uslov mora biti ispunjen šta god da je predmet odlučivanja na plenarnoj sjednici, uključujući i donošenje izmjena Pravila Ustavnog suda”, ističe se u Obrazloženju.

U nastavku se navodi da se, s obzirom na to da je Ustavni sud BiH 19. juna 2023. godine održao vanrednu plenarnu sjednicu, na kojoj je usvojio Odluku o izmjeni Pravila tog suda i omogućio uvođenje prakse da se ubuduće sjednice mogu zakazivati, održavati i odluke donositi i bez sudija izabranih od Narodne skupštine Republike Srpske, ukazala potreba za donošenjem ovog zakona u cilju zaštite Ustavom zagarantovanih prava Republike Srpske, kao i zaštite Republike Srpske od odluka koje će se eventualno donositi bez sudija imenovanih iz Republike Srpske.

“Odluke Ustavnog suda BiH, prema odredbama ovog zakona, neće se primjenjivati i izvršavati na teritoriji Republike Srpske sve dok Parlamentarna skupština BiH ne donese Zakon o Ustavnom sudu BiH. Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je Pravila, kojima je regulisao pitanja koja bi trebalo da se utvrđuju isključivo zakonom. Tu se prije svega misli na nadležnost, finansiranje, organizaciju Ustavnog suda, nespojivost funkcije sudije Ustavnog suda, imunitet i prestanak vršenja funkcije sudije Ustavnog suda i druga pitanja koja ne mogu biti predmet Pravila. Takođe, pored ovih pitanja, Zakonom o Ustavnom sudu BiH potrebno je regulisati način izbora sudija Ustavnog suda, koje prema važećem ustavnom rješenju bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava i koji ne mogu biti državljani BiH ili bilo koje susjedne države. Iz naprijed navedenih razloga neophodno je donijeti Zakon o Ustavnom sudu BiH, a Pravilima Ustavnog suda trebalo bi da se utvrde samo procesne radnje Ustavnog suda BiH”, naglašava se u Obrazloženju.