Uprkos kritikama i apelima domaćih medijskih stručnjaka, aktivista, opozicije, ali i predstavnika međunarodne zajednice, vladajući u Republici Srpskoj istrajavaju u namjeri da ponovo kriminalizuju klevetu. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Кrivičnog zakonika definitivno će se naći na dnevom redu Narodne skupštine Republike Srpske.
Druga tačka dnevnog reda Četvrte redovne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske koja će se održati 18. jula biće Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Кrivičnog zakonika Republike Srpske. Iako je predložena visina kazne u značajnoj mjeri smanjena u odnosu na prvobitni prijedlog, činjenica da će kleveta predloženim izmjena i dopunama ponovo biti kriminalizovana i dalje opterećuje javnost Republike Srpske.
Međutim, Nenad Stevandić, predsjednik NSRS, rekao je da su kazne dosta menje nego u nacrtu zakona i da se sada može smatrati kao da nema kriminalizacije klevete.
“Što se mene tiče ja govorim da ta visina kazne ne ide u prilog tome da mi govorimo da je kriminalizacija klevete“, rekao je Stevandić.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Sličan stav zastupa i ministar pravde Republike Srpske Miloš Bukejlović koji ističe da građani ne treba da očekuju bilo kakvu vrstu progona, “kako se to predstavlja u pojedinim medijima, jer to nije svrha zakona”.
“Moramo biti svjesni da svaki zakon, naročito Krivični zakonik, prije svega ima svrhu preventivnog djelovanja i uticaja na potencijalne učinioce krivičnih djela da ne pristupe tome, te za lica koja su već učinila krivično djelo da ga ne ponove”, ističe Bukejlović, dodavši da neće doći do gušenja javne riječi u Republici Srpskoj.
“Najbitnije je da se sva od ovih krivičnih djela vode po prijedlogu oštećenog. Neće biti slučajeva gdje će tužioci po službenoj dužnosti pokretati postupak za učinioce ovih krivičnih djela”, naglašava Bukejlović.
Ipak, uprkos uvjeravanjima vladajućih da neće biti zloupotreba, protivnici kriminalizacije klevete smatraju da će usvajanje izmjena Krivičnog zakonika u domenu koji se tiče klevete dovesti do sistemskog progona medija, autocenzure i uopšte do društva bez kritike.
Izvršna direktorka Transparency International BiH Ivana Korajlić ističe da iz Ti BiH već mjesecima upozoravaju da bi usvajanje izmjena Krivičnog zakonika u ovoj formi kako je to sad predloženo sigurno imalo dalekosežne posljedice na ograničavanje slobode izražavanja svakog pojedinca.
“Daju se ogromna ovlaštenja i diskrecija u odlučivanju da li je počinjeno krivično djelo ili nije. Kada uzmemo u obzir u kojoj vrsti zarobljenosti je naše pravosuđe ovdje, kome odgovara za svoj i rad i pod kolikim je političkim pritiscima, na udaru bi se našli svi oni koji kritikuju na bilo koji način rad vlasti i institucija i pojedinaca iz vlasti”, navodi Korajlić i naglašava da vladajući, uprkos svim upozorenjima da su ovakvi pokušaji u suprotnosti sa najboljim praksama i međunarodnim standardima, ipak neće tako lako odustati od ove incijative.
Naglašava da bi u konačnici mogli imati društvo u kome neće postojati nikakva vrsta kritike.
“Niti će građani adekvatno biti informisani o tome šta se zaista dešava, niti ćemo moći govoriti o jakom nezavisnom novinarstvu, a da ne govorimo o tome da je veoma izvjesno da zavlada potpuna atmosfera straha. S druge strane imamo situaciju u kojoj ovakve odredbe omogućavaju sistemski progon i medija i pojedinaca i organizacija”, naglašava Korajlić.
Advokat Aleksandar Jokić ističe da su ljudi koji shvataju kako funkcioniše krivični postupak i koji shvataju kako uopšte funkcioniše pravosuđe sa dobrim razlogom zabrinuti.
“Imaju osnova da budu zabrinuti i shvataju da ako pređu tu crvenu liniju koju su vlasti zamislile njihov život će postati u jednu ruku noćna mora. Građanima prijetite krivičnim postupkom koji nije najgora kazna u tom biću krivičnog djela. Kaznu možete povećavati i smanjivati”, ističe Jokić i tvrdi da će građanin koji bude optužen biti građanin drugog reda do kraja postupka.
Prema njemu u drugi plan pada priča o visini kazne.
“To je sudski postupak koji će trajati četiri pet godina. Nećete moći da normalno funkcionišete i da normalno živite. Ljudima se indirektno prijeti time i najveća posljedica će biti autocenzura”, navodi Jokić.
Jokić ističe da dolazimo u situaciju da ćemo kao društvo, s jedne strane, štititi izvrnute vrijednosti, a s druge, procesuirati pogrešne ljude.
“Procesuiraćemo one koji slobodno misle a s druge strane mnogo devijantnije pojave nećemo procesuirati niti čak inkriminisati kao krivična djela”, naglašava Jokić.
Direktor Banjalučkog centra za ljudska prava Dejan Lučka izražava bojazan da bi tužilaštva mogla dobiti veoma mnogo posla i da će biti opterećena sa određenim krivičnim prijavama koje će dolaziti od strane različitih dužnosnika u Republici Srpskoj.
“Bojim se da mi još uvijek nismo svjesni kakav ćemo alat dati u ruke vlastima onda kada se usvoje izmjene i dopune Krivičnog zakonika. Nažalost, građani su birali ljude u Narodnoj skupštini a ti ljudi će po svemu sudeći glasati za te izmjene i dopune ne misleći kakve će pravne i faktičke posljedice proizvesti to po stanovništvo”, ističe Lučka.
Viši istraživač/saradnik za pravne poslove u Transparency International BiH Damjan Ožegović smatra se kleveta mogla štititi u građanskom postupku koji je sasvim adekvatan, dok krivični postupak povlači neke druge posljedice kao što su eventualni pritvori, oduzimanje ličnih dokumenata i nemogućnost zaposlenja.
“Strah koji bi mogao da proistekne od eventualnog krivičnog gonjenja može da za sobom povuče autocenzuru kao najveću posljedicu”, ističe Ožegović.
Da se kleveta mogla štititi u građanskom postupku, kao i do sada, smatra i predsjednik UG “Restart Srpska” i novinar portala InfoVeza Stefan Blagić, koji je imao iskustva sa tužbama za klevetu.
“Ja koliko god sam bio tužen za klevetu, to je bilo desetak puta, svaki put sam dobio zato što sam svoj posao radio uvijek časno u skladu sa zakonom, u skladu sa principima i etikom. A do sada, kada sam ja tužio, dobio sam svaki, izuzev jednom, a to je protiv RTRS-a i njihovog urednika Siniše Mihailovića. Iako je Osnovni sud presudio u moju korist, Okružni sud je u potpunosti preinačio presudu, što je po mom mišljenju čisto politička presuda. To nam daje za pravo da možemo da pretpostavimo šta bi se moglo desiti ukoliko se kriminalizacija klevete i uvrede usvoji”, upozorava Blagić.
Blagić naglašava da bi se medijska zajednica, ukoliko se ovaj zakon usvoji, morala prilagoditi po automatizmu.
“Tu imate jedan aspekt koji se zove autocenzura, koji će djelovati na sve novinare, bez obzira da li su oni režimski ili slobodni”, smatra Blagić.
Glavni i odgovorni urednik portala Buka Aleksandar Trifunović, s druge strane, smatra da se medijska zajednica ne smije prilagoditi ovom zakonu i da bi i dalje trebala da svoj posao radi po etičkim standardima novinarstva.
“To bi trebalo da bude jedna od najčasnijih profesija. To su ljudi koji svojim pisanjem čine život malim ljudima lakšim, podnošljivijim, skreću pažnju na njihove probleme. Ako mi budemo zaboravili tog malog nezaštićenog čovjeka i pokušamo da se prilagodimo jednom korumpiranom sistemu, mi smo izgubili. Znači, nikakvo prilagođavanje ne dolazi u obzir i upravo u tom neprilagođavanju će biti najefikasnija borba protiv ovog zakona”, ističe Trifunović.
Kleveta u EU
Ministarstvo pravde Republike Srpske, kao predlagač Zakona o izmjenama i dopunama Кrivičnog zakonika RS kojim se kriminalizuje kleveta, poziva se na činjenicu da su u EU samo četiri članice dekriminalizovale klevetu, u tri zemlje je kleveta tretirana kao krivično djelo, ali nema zatvorskih sankcija, dok je u svim ostalim zemljama EU kleveta kriminalizovana i postoji mogućnost zatvorske kazne.
Predsjednica Evropske federacije novinara Maja Sever ističe da se medijska zajednica u EU uvijek bunila i tražila da se kleveta u potpunosti dekriminalizuje, naglašavajući da je Evropska komisija u direktivama i preporukama koje su sad u postupku u evropskim institucijama preporučila dekriminalizaciju klevete.
Navodi da se u EU sada radi velika kampanja u kojoj se od Parlamenta EU, Evropske komisije i drugih evropskih institucija traži da ostanu pri snažnoj direktivi i preporukama protiv SLAPP tužbi koje će uključivati dekriminalizaciju klevete.
Kada je riječ o situaciji u Hrvatskoj, navodi da su pritisci i tužbe bili prisutni uvijek, i da je nakon ulaska u EU zapravo krenuo pojačani pritisak, odnosno krenula je poplava SLAPP tužbi.
“Onda je Hrvatsko novinarsko društvo, zajedno sa sidnikatom, počelo javno govoriti o tome, upozoravati. Priključili smo se evropskim koalicijama u borbi protiv SLAPP-a. Neke stvari se mijenjaju, unutar recimo Ministarstva kulture i medija guraju se nekakve radionice, edukacije. U Zakonu o medijima najavljuju da će se pokušavati regulisati te stvari iako je Ministarstvo pravosuđa ključno i po mom mišljenju izostaje zapravo onaj ključni znak političke volje da se zaista uhvate ukoštac sa smanjivanjem SLAPP-a i pritiska na novinare u Hrvatskoj”, ističe Maja Sever.
U vezi sa pritiscima na novinare u Hrvatskoj, novinar portala 24sata Denis Mahmutović ističe da njega redovno tuže zbog “duševne boli”.
“To je u suštini SLAPP tužba gdje napišete sve tačne informacije, sve argumentovano, sve činjenicama potkrijepljeno ali vas tuže zbog te famozne duševne boli. Na kraju se sve svodi na isto, svodi se na to da pokušavaju zaplašiti novinara, da ubuduće ne piše o njima, da sam sebi nameće autocenzuru”, naglašava Mahmutović.
Problem sa klevetom je, tvrdi, što je to sistemski problem gdje država “gazi čizmom” po građanima određujući im šta smiju reći, a šta ne.
“Gradira duševnu bol i uvredu na nečemo što je toliko apstraktno kao što je duševna bol koju navodna kleveta može proizvesti. To je izuzetno opasno jer je zmija, Levijatan koji sam sebi jede rep, gdje se zatvara cijeli krug oko toga šta smiješ reći, šta ne smiješ reći. Onda se nađete u tom limbu gdje se sudarate jedni s drugima i ne znate u suštini šta ste rekli, šta ste napravili. Na kraju se desi da ljudi odustanu od pisanja, od postavljanja pitanja zato što je tako lakše a onaj ko je donio takav zakon je postigao svoj cilj”, navodi Mahmutović.
Ipak, ističe da je došlo do izvjesnih promjena nakon što je Hrvatska ušla u EU.
“Lako je pronaći zaobilazni put za zaplašiti novinara. Imate taj institucionalni pritisak gdje vam tehnički ne brane pisati ali opet vam se jasno da do znanja o čemu se smije a o čemu se ne smije pisati. Zavisno od sponzora, zavisno od marketinga. Mi imamo sreće što postoji ta famozna Kancelarija evropskog tužioca OLAF, koja ima svoju instituciju EPO u Hrvatskoj koja se bavi evropskim fondovima. EU nije sklona tome da neko krade njihove pare. I onda tu imamo policajca sa evropskom batinom koji svojim primjerom pokazuje da se te stvari ne mogu raditi. To je dosta pozitivna praksa jer oni se ne mogu podmititi, ne mogu se kupiti, i oni se ne boje lokalnih kokošara koji se boje institucije u našim državama”, naglašava Mahmutović.
Da je u EU znatno drugačije, uprkos činjenici da je u većini zemalja kleveta kriminalizovana, smatraju i naši raniji sagovornici, naglašavajući da je u EU pravosudni sistem mnogo drugačiji, da su im institucije mnogo nezavisnije nego u BiH u kojoj su institucije zapravo pod direktnom političkom kontrolu i djeluju pod direktnim instrukcijama predstavnika vlasti.
Aleksandar Jokić smatra da je pogrešno što se predlagač ovog zakona poziva na činjenicu da u EU postoji kleveta kao krivično djelo.
“Prvo, nijedna od tih zemalja nije ukinula klevetu kao krivično djelo pa je vratila u svoj pravni sistem. S druge strane, tendencija svih zemalja i preporuke su da se dekriminalizuje kleveta. U takvom jednom ambijentu tvrditi da neko ima klevetu kao krivično djelo kao argument da mi vratimo klevetu u svoj pravni sistem je logička greška”, naglašava Jokić.
Ponovna kriminalizacija klevete bi, inače, mogla predstavljati veliki problem za evrointegracije Bosne i Hercegovine. Ukoliko Republika Srpska i dalje bude insistirala na ovom pitanju i ukoliko usvoji izmjene Krivičnog zakona koji kriminalizuju klevetu, a sve su prilike da hoće, to će u znatnoj mjeri usporiti napredak BiH na evropskom putu.
Šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini i specijalni predstavnik Evropske unije u Bosni i Hercegovini Johan Satler izjavio je da bi predloženo zakonodavstvo u domenu klevete značilo nazadovanje u ispunjavanju kriterija EU u ovoj važnoj oblasti.
“Po pitanju klevete, dozvolite mi da podsjetim da je dekriminalizacija klevete u BiH 2002. godine bila velika prekretnica za zemlju. Kriminalizacija klevete može se iskoristiti kako bi se ućutkali aktivisti za ljudska prava, novinari, civilno društvo i građani”, naglašava Satler.
Reagujući na najavu kriminalizacije klevete u Republici Srpskoj, Kancelarija OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava je pozvala vlasti Republike Srpske da ne podrže usvajanje odredaba koje imaju za cilj uvođenje klevete u Krivični zakonik Republike Srpske.
“Zakonodavci bi umjesto toga mogli razmotriti unapređenje postojećeg građanskog prava, tako što će uvesti alternativne pravne lijekove i odštete u građanskim postupcima za oštećene osobe u slučajevima kada pojedini izrazi dostignu izvjesni nivo ozbiljnosti, a istovremeno osigurati da su pomenute odredbe pažljivo sastavljene i da onemogućavaju proizvoljnu primjenu ili zloupotrebu od strane javnih vlasti te da su u potpunosti u skladu s međunarodnim standardima na polju ljudskih prava”, navodi se u Hitnim komentarima na nacrt krivičnih djela protiv časti i ugleda u Republici Srpskoj koje je objavila Kancelarija OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava.
Da li će vladajući u Republici Srpskoj razmotriti kritike i apele da ne kriminalizuju klevetu vidjećemo u utorak (18. jula). Kako sada stvari stoje, pogotovo uzevši u obzir dosadašnju praksu u parlamentu kao i trenutnu političku situaciju, najvjerovatnije da će istrajati u svom naumu čime će dodatno zaoštriti ionako uzavrelu atmosferu u društvu.
Gerila.info