Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio je presudu po apelaciji Slavena Kovačevića, savjetnika predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića, kojom je utvrdio su njegova prava u kontekstu glasanja za kandidate za državni Dom naroda i Predsjedništvo BiH prekršena, i to zbog toga što nije u mogućnosti glasati za kandidate koji ne pripadaju konstitutivnim narodima i ne žive u određenom entitetu.
Iako presuda još uvijek nije službeno objavljena, odmah su krenule reakcije, kako u Republici Srpskoj, tako i u Federaciji BiH. Reakcije su, očekivano, odgovarale uobičajenoj matrici po kojoj su bošnjački političari i pravni stručnjaci podržali ovu presudu, tumačeći je kao korak bliže građanskoj državi, dok su srpski i hrvatski političari i pravni stručnjaci izrazili bojazan da bi ovom presudom došlo do majorizacije ova dva naroda pod plaštom građanske države.
Kovačević se, inače, obratio Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, navodeći da je ugroženo njegovo pravo jer kao Srbin iz Sarajeva ne može odlučivati o izboru člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, niti, kao Srbin iz FBiH, ne može biti delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Sud je utvrdio da je sadašnji politički sistem BiH etničku zastupljenost učinio važnijom od političkih, ekonomsko-socijalnih i drugih pitanja, te je pojačao etničke podjele u državi i potkopao demokratski karakter izbora, te da su “konstitutivni narodi privilegovani”. Sud je utvrdio da su takvi uslovi diskriminatorni i u suprotnosti sa članom 1. Protokola br. 12 u kontekstu prava na učestvovanje u izborima za Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, kao i u slučaju nemogućnosti glasanja za članove Predsjedništva BiH ako ne dolaze iz određenog konstitutivnog naroda ili ne žive u određenom entitetu.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Odluku Suda u Strazburu je među prvima komentarisao premijer Federacije BiH i lider SDP-a Nermin Nikšić koji je na svom fejsbuk profilu napisao da “svaka nova presuda Evropskog suda za ljudska prava potvrđuje neupitnu istinu: budućnost evropske Bosne i Hercegovine je budućnost građanske Bosne i Hercegovine, zemlje jednakih ljudi u kojoj će prava svih biti jednako zaštićena, a ničije pravo uskraćeno”.
Iako izražava određenu dozu sumnje jer nas iskustvo uči da, kako kaže, “sama presuda kod nas u Bosni i Hercegovini ne znači da će automatski biti i provedena”, ipak ističe da nam svaka presuda Evropskog suda za ljudska prava “trasira put i pokazuje šta trebamo, pa i moramo uraditi da Bosna i Hercegovina postane punopravna članica Evropske porodice. Nadam se da će ova, kao i sve prethodne presude biti provedena jer nam to svima treba”.
I njegov stranački kolega Saša Magazinović izražava optimizam ovom presudom. U objavi na svom nalogu na društvenoj mreži X (bivši Twitter) Magazinović ističe da je ovo vrlo važna presuda.
Vrlo važna presuda. Naredni mjesec dolaze izvjestioci Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope u posjetu Bosni i Hercegovini. Biće to prilika za razgovor o implementaciji presuda Evropskog suda za ljudska prava, uključujući i posljednju. https://t.co/ghbtSRG3l7
— Sasa Magazinovic (@SasaMagazinovic) August 27, 2023
“Naredni mjesec dolaze izvjestioci Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope u posjetu Bosni i Hercegovini. Biće to prilika za razgovor o implementaciji presuda Evropskog suda za ljudska prava, uključujući i posljednju”, ističe Magazinović.
Profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Elvis Fejzić ističe da je vrlo važno da je ova presuda donesena.
“Ona kaže da je nosilac suvereniteta pojedinac, ali provesti je u ovim političkim okolnostima predstavlja utopiju. Da biste imali mogućnost da nešto provedete, morate imati aktere koji su i spremni i sposobni da to urade. Mi nemamo dovoljno aktera koji su spremni da ukinu legitimno predstavljanje, da se odreknu etnokratije i provedu ovo što se zove većinska ili politička demokratija, ističe Fejzić naglašavajući da posljednja presuda Evropskog suda potvrđuje da “BiH nema demokratiju već etnokratiju, koja suspenduje prava brojnim pojedincima, te da je potrebno provesti reforme koje će osigurati da na izborima bira pojedinac, a ne etnička skupina”.
Fejzić navodi da je teško očekivati da presuda bude provedena, ali je vrlo važno znati šta drugi misle o nama.
“Ovo može biti dobar putokaz ljudima kojima je stalo do države kao multietničke zajednice. Najviše bi trebala obavezivati stranke trojke, jer ovo je dobar putokaz u kojem smjeru treba da idu. Ovo im može ojačati poziciju u pregovorima s Čovićem i Dodikom, ovo je dodatni argument kad oni žele da nekim novim odlukama dodatno demontiraju i slabe državne institucije. Ne možemo ići dalje u atomizaciju, već moramo ići u integraciju, čitava BiH je jedna izborna jedinica. Ako stranke trojke budu znale ovo iskoristiti, a sumnjičav sam o tom pitanju, one mogu ojačati svoju poziciju unutar Vijeća ministara BiH, ali i poziciju države BiH, što je nama puno bitnije”, ističe Fejzić.
Potpredsjednik FBiH Refik Lendo ističe kako je presuda Suda u Strazburu još jednom potvrdila ispravnog puta koji uključuje građansko uređenje BiH.
“Evropski sud za ljudska prava u Strazburu, presudom u predmetu ‘Kovačević’ još je jednom potvrdio pravnu utemeljenost i ljudsku ispravnost našeg opredjeljenja za Bosnu i Hercegovinu kao građansku državu svih njenih naroda i građana zasnovanu na civilizacijskim vrijednostima, lišenu svih oblika diskriminacije i oslonjenu na vladavinu prava. Sadržaj ove presude odgovara standardima pravne stečevine Evropske unije kojoj težimo, pravnim pravilima i ljudskim standardima demokratskog svijeta kojem pripadamo i van razgovora stavlja sve diskriminatorske odredbe i diskriminatorske prijedloge civilizacijskog mraka protiv kojeg se borimo”, navodi Lendo.
Ističe kako presude ukazuju na postojanje diskriminacije u BiH.
“Evropski sud za ljudska prava u presudi ‘Kovačević’, ali i drugim presudama iz grupe predmeta ‘Sejdić i Finci’ utvrdio je da u Bosni i Hercegovini postoje razni oblici diskriminacija, da su one neprihvatljive i da se Bosna i Hercegovina od istih mora osloboditi. Pravna i politička težina presuda Evropskog suda za ljudska prava je velika. U Bosni i Hercegovini u kojoj se Evropska konvencija za zaštitu osnovnih ljudskih prava i sloboda neposredno primjenjuje i koja je nadređena svim drugim pravnim propisima, težina presuda Evropskog suda za ljudska prava još je i veća”, smatra Lendo i naglašava da presuda u slučaju ‘Kovačević’ mora biti provedena bez odlaganja.
“Njenim provođenjem, zajedno sa ostalim presudama iz grupe predmeta ‘Sejdić i Finci’, treba da se otklone svi oblici diskriminacija u Bosni i Hercegovini koje je utvrdio Evropski sud za ljudska prava kako bi se Bosna i Hercegovine u punom kapacitetu pridružila porodici demokratskih društava vladavine prava i jednakog tretmana pred zakonom”, zaključuje Lendo.
Predsjednik stranke Narodni evropski savez BiH Nermin Ogrešević ističe da presuda Evropskog suda za ljudska prava treba biti osnov svih budućih pregovora i da bi to trebale zastupati sve one političke snage “koje žele da Bosna i Hercegovina bude uređena kao evropska, demokratska država u kojoj ima dovoljno prostora za sve naše građane, pravoslavne, katoličke, islamske, kao i svih drugih vjeroispovijesti”.
Ogrešević smatra da je presuda Evropskog suda za ljudska prava prilika da se “konačno okonča sistemska diskriminacija u Bosni i Hercegovini uzrokovana dejtonskim uređenjem”.
“Uostalom, to će Bosna i Hercegovina svakako morati uraditi ukoliko želi biti dio Evropske unije. Zbog toga ne treba dozvoliti nikakva kalkulisanja i popuštanja kada je u pitanju provedba ove važne presude Evropskog suda za ljudska prava”, naglašava Ogrešević.
Pravnica Alma Čolo navodi da ne sumnja Sud u Strazburu utvrdio da ustavni i izborni sistem BiH nisu u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i njenim protokolima.
“To i mi znamo već godinama. Ali želim da pročitam ključne stavove i preporuke najviše sudske instance u oblasti ljudskih prava. Ovo će biti nesumnjivo jedan od najvažnijih trenutaka u postdejtonskoj istoriji države Bosne i Hercegovine. Poslije ove presude, naravno kad postane konačna, niko se ne smije usuditi da nas uvlači u pregovore koji neće biti u skladu sa onim što je u njoj utvrđeno. A živim za dan kada će biti implementirana u naš ustavno-pravni sistem”, naglašava Čolo.
Pravni ekspert Kasim Trnka ističe da se presudom Suda u Strazburu utvrđuje kršenje ljudskih prava apelanta u smislu ostvarivanja njegovog aktivnog biračkog prava, odnosno prava na izbor članova Predsjedništva BiH i državnih parlamentaraca.
Trnka navodi da je diskriminacija u BiH prisutna i po nacionalnoj osnovi, u pravima konstitutivnih naroda u odnosu na one koji se ne izjašnjavaju tako, ali i pripadnika konstitutivnih naroda u zavisnosti od toga u kojem entitetu žive.
Podsjeća da su kršenja ljudskih prava utvrđena presudama u apelaciji „Sejdić – Finci“ iz 2009. godine, ali i u ostalima koje su uslijedile, te da je u svakoj od njih BiH naloženo da osigura ravnopravnost svih građana i otkloni sve oblike diskriminacije.
Trnka naglašava da se domaće vlasti koncipirane uglavnom na nacionalnoj osnovi, počevši od SNSD-a i HDZ-a, opiru svakoj promjeni od Dejtonskog sporazuma do danas.
“Sada su u situaciji da će se objektivno, ako se želi nastaviti evropski put, morati izvršiti odgovarajuće promjene, pri čemu se moraju naći takva rješenja da nijedan građanin ne bude uskraćen u svojim pravima bez obzira na svoju nacionalnu i entitetsku pripadnost. A to je prilično kvadratura kruga”, ističe Trnka i dodaje da BiH mora osigurati i instrumente zaštite nacionalne ravnopravnosti, dok je primaran interes da svi građani budu ravnopravni na cijeloj teritoriji BiH.
Trnka zaključuje da će implementacija presude naići na žestok otpor.
“Domaće snage nemaju kapaciteta, sposobnosti, ni volje da to promijene i bez ozbiljnog pritiska međunarodne zajednice to se neće moći provesti ili će se definitivno dovesti u pitanje evropski put BiH, iako većina građana BiH želi članstvo u EU”, naglašava Trnka.
Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH i HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je da će takva presuda, ako se pokaže tačnim ono što pojedini mediji navode, dovesti do još jače borbe za kolektivna prava.
“Odgovor je vrlo jednostavan: legitimnost hrvatskog naroda, kao i svakog drugog naroda, biće još jače izražena u svim našim zahtjevima oko izmjena i Ustava, svih zakona, naravno Izbornog zakona, tamo gdje se štite kolektivna prava, a to su Domovi naroda i Predsjedništvo, hrvatski narod će birati svoje legitimne predstavnike. Bosna i Hercegovina može se na različite načine organizirati, a oni koji zazivaju građansku državu i kroz nekakvu presudu vide za to prostora, vrlo jasno im poručujemo da dok god u ustavu imamo hrvatskog člana Predsjedništva, dok god imamo hrvatski klub Doma naroda i na entitetskom i državnom nivou, to jasno svjedoči o potrebi ustavne jednakopravnosti hrvatskog naroda s druga dva, a i legitimnog predstavljanja tog naroda”, ističe Čović i dodaje da postoje problemi u provođenju ove presude.
“Sama činjenica da neko može objavljivati dokumente koji ne postoje, govori dovoljno o tim dokumentima i onima koji to objavljuju. Kao što znate, imali smo mi jako puno presuda koje je bilo nemoguće provesti zbog ambijenta u BiH”, zaključuje Čović.
Iz Republike Srpske su došle oštre osude povodom presude Suda u Strazburu.
Profesor ustavnog prava Milan Blagojević smatra da se ovom presudom Evropski sud za ljudska prava pretvorio u političku instituciju za ostvarivanje političkih interesa jedne strane u BiH.
Ističe da se pomoću Evropskog suda protivpravno radi na rušenju Republike Srpske, jer Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH nije samo predstavništvo naroda nego i entiteta sa čije teritorije su izabrani delegati, budući da Ustav BiH propisuje da se pet srpskih delegata bira sa teritorije Republike Srpske.
“Stoga bi izlaženje u susret ovoj presudi Evropskog suda za ljudska prava značilo demontažu Republike Srpske i unitarizaciju BiH. Na to Republika Srpska ne smije nikako pristati, jer bi time ona ne samo nestala, već bismo svi mi dozvolili da se time poništi suštinski dio Dejtonskog mirovnog sporazuma kao pravno valjanog međunarodnog ugovora, a time i taj ugovor u cjelini, i to nepravom nekolicine sudija koje bi u tom slučaju trijumfovalo nad pravom i pravdom”, naglašava profesor Blagojević.
Predsjednik DNS-a Nenad Nešić rekao je da Republika Srpska i srpski narod nikada neće dozvoliti da im drugi biraju predstavnike, dok BiH neće i ne može postojati na unitarističkim i centralističkim temeljima.
“Ukoliko je tačno da je Evropski sud za ljudska prava u Strazburu, po apelaciji savjetnika Željka Komšića – Slavena Kovačevića, utvrdio da su ugrožena njegova prava jer ne može birati sve članove Predsjedništva i indirektno Doma naroda PS BiH, onda je jasna intencija da se pod plaštom građanskog majorizuju i Srbi i da se i njima biraju predstavnici. Pozivanjem na Protokol 12, koji većina zemalja nije ratifikovala, vrši se atak na dejtonsku strukturu BiH i njeno unutrašnje uređenje”, naveo je Nešić.
Predsjednik SDS-a Milan Miličević izjavio je da se nada da u Republici Srpskoj “ne postoji ruka koja će prihvatiti bilo koje rješenje po kojem će našeg člana Predsjedništva BiH i delegate iz Republike Srpske birati neko drugi”.
“Dejtonska struktura BiH, ravnopravnost dva entiteta i tri naroda je jedina održiva i svako njeno narušavanje vodi u neizvjesnost. Stabilnost u BiH može postojati samo ako su sva tri naroda ravnopravna i konstitutivna. Svako narušavanje tog principa konstitutivnosti i ravnopravnosti vodi ka destabilizaciji i zato ne razumijem ovu euforiju u Federaciji BiH nakon najave presude iz Strazbura kada i oni već imaju destabilizaciju odnosa upravo zbog takvog izbora hrvatskog člana Predsjedništva”, rekao je predsjednik SDS.
Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je da je odluka Evropskog suda nečija želja i pokušaj da u mirnodopskom vremenu ostvari svoje ratne ambicije.
“Dok je BiH po dejtonskom Ustavu od te priče nema ništa. Odluke može da donosi Strazbur, Ustavni sud, Tužilaštvo BiH, ali Republika Srpska ima svoje nadležnosti i pravac, ističe Višković.
Profesor ustavnog prava Siniša Karan izjavio je da su presude Evropskog suda za ljudska prava “dio kontinuirane politike napada na Republiku Srpsku i težnje ka stvaranju unitarne BiH, kroz proces unitarizacije i majorizacije, koju sprovodi politika okupljena oko bošnjačke strukture, Ustavnog suda BiH i dijela međunarodne zajednice”.
Karan naglašava da se nametanje državnog jedinstva (pod parolom potreba za ulazak u EU, demokratije, ljudskih prava i slično), mora negirati potrebom i pravom samoopredjeljenja, uključivo na pravo otcjepljenja i ujedinjenja.
“Unitarističkim idejama se suprotstavljati “iskrenim” federalizmom, kao izrazom jedinstva raznolikosti. Centralizam, unitarizam i državno nasilje nisu sposobni riješiti nacionalno pitanje, ignorišući stvarnost i realne odnose, promovišući nerealno jedinstvo, stvarajući imaginarni subjektivni faktor koji nije sposoban na duže vrijeme održati sistem”, ističe Karan.
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara BiH Staša Košarac navodi da je Republika Srpska zasebna izborna jedinica, “tako jeste i tako će i ostati, bez obzira na sve pokušaje da se ugrozi njen izborni suverenitet i presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Slavena Kovačevića, savjetnika hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, to neće promijeniti”.
Ističe da “političko Sarajevo crpi sve moguće načine da nastavi sa praksom koju implementira u nekoliko izbornih procesa, a to je da jedan narod bira predstavnike drugom narodu”.
“Sada pokušavaju da uđu u izborni suverenitet Srpske, a to je nedopustivo. Građani Republike Srpske biraju i biraće svoje političke predstavnike. Nikada nećemo dozvoliti da birači iz drugog entiteta biraju predstavnike Srpske i da na taj način prekrajaju izbornu volju srpskog naroda i Republike Srpske”, naglašava Košarac i dodaje da prekrajanje izborne volje građana, na način da jedan narod bira predstavnike drugog naroda, dovodi BiH u konstantnu političku krizu.
Savjetnik Milorada Dodika Ognjen Tadić smatra da je Evropski sud za ljudska prava odlukom u predmetu “Kovačević” još jednom potvrdio da ne razumije Ustav BiH.
“Od odluke u slučaju “Sejdić-Finci”, a to je skoro 15 godina, izgleda da sudije u Strazburu ne mogu da nauče da je Ustav aneks Dejtonskog sporazuma, a onda ne razumiju ni sve ostalo, jer da razumiju, znali bi da je primarni cilj ovog Ustava da čuva mir”, ističe Tadić.
Poslanik Srpskog kluba u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milan Petković navodi da bi sprovođenje presude Suda u Strazburu značilo izmjenu ustavnog uređena BiH u cijelosti i napuštanje principa konstitutivnosti naroda, što je jedan od temeljnih principa BiH.
“Vraćanje na izvorni Dejton je možda jedini spas za opstanak BiH”, naglašava Petković.
Predsjednik PDP-a Branislav Borenović smatra da je nemoguće primijeniti presudu Evropskog suda za ljudska prava da BiH bude jedna izborna jedinica jer bi to bilo u suprotnosti sa ključnim principima.
“Ovo što je donio sud u Strazburu je apsolutno neprihvatljivo i nemoguće implementirati jer to nije BiH i izlazi iz dejtonskog ustavnog okvira koji je čini ovakvom kakva jeste i u kojoj su Republika Srpska i Federacija BiH dva ravnopravna entiteta u kojima imamo konstitutivnost tri naroda”, izjavio je Borenović.
Advokat Aleksandar Jokić za Gerilu ističe da presuda još nije objavljena i da nema smisla komentarisati je jer nema zvanične presude. Ipak, smatra da bi problem mogao nastati ako bi u Federaciji kandidovali nekog Srbina, pa da Bošnjaci glasaju za tog Srbina, kao što su glasali za Komšića. U tom slučaju bi Republika Srpska ostala bez svog predstavnika.
“Teoretski ova presuda može uticati na buduće izborne procese. U BiH se svi plaše izjašnjavanja. Neko se može izjasniti kao Srbin a da ne bude Srbin, i da dobije glasove pripadnika drugog naroda a da popuni mjesto onog naroda koji nije u suštini glasao za njega. U suštini neka druga verzija Komšića. To je jedini način na koji Republika Srpska, odnosno Srbi u BiH mogu da izgube ovom odlukom”, ističe Jokić.
Dodaje da postoji realan strah od majorizacije, koji smo mogli vidjeti na primjeru Hrvata.
“Sasvim je jasno da se već uveliko u BiH na najbesramniji način zloupotrebljava nacionalna pripadnost. Brojni su koji se izjašnjavaju i kao Ostali, i kao Srbi, Hrvati i Bošnjaci po potrebi za mjesto koje se traži nekim konkursom”, navodi Jokić i dodaje da smo, što se tiče građanskog društva, nikad dalje od takvog uređenja.
“Gdje god je građanska priča, ona je negdje do pola, do pojave nacionalnog interesa i nacionalnog jedinstva. Svi smo mi građanski nastrojeni dok se ne dira u našu naciju, odnosno dok ne dođe bilo kakva mogućnost da mi budemo ili jači ili slabiji. Niko nije u građanskoj priči u BiH pretpostavkom da smo svi građani i da se unutar tih građana ne prave etničke grupe. Međutim, mi odmah napravimo etničke tabore. Toliko zalaganja za građansku BiH, a nije uspjelo da se napravi u Kantonu Sarajevo da je građanski održiv. Najviše nacionalnih tema u posljednje vrijeme i nekih ekscesa se desilo u Sarajevu. Konstantno su neke nacionalne teme a govorimo o građanskoj državi. Vjerujem u taj koncept ali ne vjerujem ljudima koji ga propagiraju. Smatram da je građanska ideja u BiH zloupotrebljena od strane političkih oportunista koji su u tome vidjeli dio kolača a da je u pozadini ova bh. politika mi protiv njih”, ističe Jokić.
Naposlijetku, naglašava da svi negiramo činjenicu da Evropski sud za ljudska prava nema mehanizme da primijeni svoje odluke.
“Na nama je hoćemo li je primijeniti ili ne. Tu nema nikakve sankcije, ni moralne. Nama dođe presuda Evropskog suda, za očekivati je da mi dobijemo od nekih međunarodnih organizacija neki uslov. Ne dobijamo nikakve uslove, što ćemo onda ispunjavati presude?”, pita se na kraju Jokić.
