„Prema slobodnoj procjeni, Litvanci su iz preduzeća koja su bila u sastavu nekadašnje kompanije Birač izvukli oko milijardu maraka“, rekao je u Okružnom sudu u Banjaluci republički javni tužilac Radenko Janković, na suđenju bivšem premijeru RS Aleksandru Džombiću.
Tokom iznošenja završnih riječi, Janković je veliki dio posvetio pitanju bivših vlasnika i članova uprave tih preduzeća koji su bili iz Litvanije,a koji su u periodu od privatizacije do 2013. godine, prema njegovim tvrdnjama, izvršili brojne malverzacije sa navedenim firmama.
„Bilo je desetine zloupotreba a koje su služile za izvlačenje novca. Ja ću spomenuti samo neke. Perduzeće Alumina naruči od firme sa Djevičanskih ostrva 50.000 tona boksita vrijednog oko 2 miliona maraka. Taj boksit nikad nije isporučen, a Alumina platila i nikada ne traži povrat novca. Slično je i sa nabavkama zeolita, koja je bila vrijedna ook 11 miliona maraka“, rekao ja Janković.
Prema njegovim riječima, pomenuta preduzeća su bila u vlasništvu preduzeća Industrija Adria, koje je imalo dva zaposlena, a to preduzeće ja bilo u vlasništvu firmi sa Sejšelskih ostrva, te se stvarni vlasnici nikako nisu mogli utvrditi.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Kako je rekao, sve ovo je bilo navedeno i u kreditnoj analizi koju je Investiciono razvojna banka radila prilikom dodjele kredita od 19,4 miliona maraka 2012.godine preduzeću Energolinija iz Zvornika.
Aleksandar Džombić je optužen da je kao tadašnji predsjednik Vlade RS i predsjednik Kreditnog odbora Skupštine akcionara IRB-a počinio krivično djelo zloupotreba položaja, to jeste da je vršio uticaj na druge članove da se Energoliniji dodjeli sporni kredit.
U završnim riječima, tužilac Janković je rekao da je zaključak Vlade RS o potrebi kredita za Energoliniju jedini takve vrste, odnosno da Vlada nije donosila takve zaključke za druga perduzeća.
Isto tako, on je ponovio i da tokom ovog suđenja, nije bio nijedan dokaz da se Kreditni odbor na čijem je čelu bio Džombić, u prethodnim slučajevima uvećavao prvobitni prijedlog takozvanog malog kreditnog odbora, a koji je bio da se Energoliniji dodijeli kredit od 6,5 miliona maraka.
„Iako su pojedini svjedoci na pitanje da li je bilo takvih slučajeva rekli da je bilo nekoliko, odbrana nije iznijela nijedan dokaz da se na taj način odstupilo od prijedloga malog kreditnog odbora. Oni nisu imali ovlaštemnje za takve stvari. Vidljivo je iz svih dokaza da Energolinija nije bilo kreditno sposobna. I optuženi je takođe imao sve ove dokumentei opet odlučio da poveća za tri puta iznos sredstava u odnosu na ono što je kreditni odbor predložio“, rekoa je Janković
On je podsjetio i na svjedočenja bivših i sadašnjih visokih fukcionera Republike Srpske u ovom slučaju, te da je i sam bivši direktor IRB-a Milenko Pavlović rekao da je nakon sastanka sa Džombićem na kojem se govorilo o kreditu Energolinije podnio ostavku. Postavio je i pitanje da je ovaj slučaj pokazatelj kako se troše javna sredstva, te upitoa da li bi se bilo ko ptako ponašao da daje svoja sredstva.
„Čija je ideja bila da se donese odluka da se poveća iznos sredstava. Tadašnji član Kreditnog odbora Zoran Tegeltija rekao je tokom svjedočenja da misli da je bila premijerova, misleći na optuženog. To su potvrdili i ostali članovi kredinog odbora“, dodao je Janković, uz napomenu da je u slučaju ovog kredita iskazana ažurnost koja nam nije svojsvtvena.
Od suda je zatražio da se Džombić proglasi krivim za zloupotrebu službenog položaja ili za nesavjestan rad u službi.
Branilac optuženog, advokat Zoran Bubić rekao je da tužilaštvo ni u jednom trenutku nije dokazalo da je Džombić počinio krivično djelo koje mu se stavlja na teret, te da je kredit dodijeljen u političkoj atmosferi da se pomogne Energoliniji i ostalim preduzećima iz te grupacije.
„Pogrešna je teza optužnice da je kredit odobren kreditno nesposobnom licu. Takođe, optuženi je bio dužan da potpiše odluku Kreditnog odbora i kao predsjednik, bez obzira kako bi on glasao, a ta odluka je donesena jednoglasno“, rekao je Bubić.
Prema njegovim riječima, za krivična djela koja se stavljaju njegovom branjeniku na teret podrazumijevaju direktan umišljaj da je namjerno i svjesno omogućio drugom ili sebi imovinsku korist, a što njprema njegovim riječima u ovom slučaju nema.
Takođe, Bubić je rekao da nije dokazano ni da je Džombić vršio pritisak na bivšeg direktora IRB-a Milenka Pavlovića.
“Optuženi ne negira da je razgovarao sa Pavlovićem. TO je rekao ii Pavlović, međutim, on ni tokom svjedočenja ovdje, a ni tokom davanja iskaza u Tužilaštvu nije rekao da je na njega vršen pritisak. Na pitanje da li je vršen pritisak, on se izručito izjasnio da nije”, kaže Bubić.
Suđenje bez prisustva predstavnika IRB-a
On je dodao ni da Džombić nije mogao da bude kriv za namjensko trošnje kredita, kao ni za to što IRB još uvijek nije naplatila potraživanja.
„On ne može biti odgovoran za to, zato što je već 2013.napustio poziciju i predsjednika Vlade, a samim tim i predsjednika Kerditnog odbora. Ja u svojoj praksi nisam naišao na taka vslučaj da oštećeni ne želi da pokrene mehanizme naplate“, dodao je Bubić.
Inače, ponašanje IRB-a u ovom slučaju je spomenuo i tužilac Janković.
Kako je rekao, za Tužilaštvo je teško razumljivo postupanje IRB-a, jer niko od predstavnika ove institucije nije pratio tok suđenja.
“Oni se nisu pojaviljivali, nisu pratili tok glavnog pretresa, za razliku od javnosti koja se intenzivno interesovala. Takođe, slično je i prilikom svjedočenja zaposlenika IRB-a. Tužilaštvo se ne može oteti otisku da su sjvedoci više znali nego što su govorili. Često su govorili da se ne sjećaju. Na primjer, Snježana Vujinić, tadašnja direktorica, u svjedočenju je čak rekla da se nije sjećala ni da l ije bila član Kreditnog odbora. Dakle, ponašala se kao da se nije miješala u svoj posao”, dodao je Janković.
Nakon njegovog iznoše naj završnih riječi, predsjedavajući Sudskog vijeća Dragan Uletilović rekao je da su neprihvatljive tvrdnje da se oštećeni nisu pojavljivali na suđenju.
Presuda Džombiću biće izrečena u petak 27.oktobra.
