Neuzvraćena ljubav. Tako bi najbolje mogli definisati odnos između Milorada Dodika i Republike Srpske i “hrvatske komponente” u BiH.
Gradsko vijeće Mostara usvojilo je odluku o adresnom registru grada Mostara i označavanju naseljenih mjesta, naselja, ulica i trgova nazivima samo na latinici, te odbilo amandman Kluba Srba u Gradskom vijeću Mostara da se na tim tablama nađe i ćirilica.
Zamjenik predsjednika Gradskog vijeća Mostara Velibor Milivojević predložio je u ime Kluba Srba izmjenu odluke tako da nazivi naseljenih mjesta, naselja i trgova, te 15 ulica u centru grada budu i na ćirilici, međutim za taj amandman glasalo je 16 odbornika, što nije bilo dovoljno da on bude usvojen, prenosi RTRS.
Osim Milivojevića, te još dvoje Srba – Nataše Јekić i Vladimira Čabrila, za ćirilicu je glasalo i 12 Bošnjaka, te nezavisni odbornik Boška Ćavar. S druge strane, svi Hrvati bili su suzdržani i na taj način oborili amandman.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
“Nažalost, Mostar je juče odbio da izgled tabla na kojim pišu nazivi ulica bude sličan onim u Banjaluci, jedinom gradu u BiH sa nazivima ulica na dva pisma. Amandmanom, u skladu sa Ustavom BiH o pravu na korištenje zvaničnih jezika i pisama i Zakonom o saobraćajnim znacima, na pripremljenu odluku Gradske uprave tražio sam da bar ulice u užoj gradskoj zoni budu ispisane na dva pisma”, rekao je Milivojević, dodavši da je drugim amandmanom tražio da ispod naziva ulica, po uzoru na velike gradove, bude kratak opis ličnosti, grada ili pojma koji ta ulica nosi.
“Amandmani nisu usvojeni, a onda je odluka usvojena u pripremljenoj formi sa 25 glasova “za”, protiv smo bili samo Boška Ćavar i ja. Nažalost, takvu odluku su podržali i preostali odbornici iz reda srpskog naroda, te tako onemogućili dalje moguće pravno djelovanje Kluba srpskih odbornika. Ovakvim odlukama se ne gradi multietičnost i multikulturalnost”, kaže Milivojević.
Naglasio je da je Ustavom takođe definisano da su službena pisma u BiH i FBiH latinica i ćirilica.
“Pravilnikom o saobraćajnim znacima je definisan način ispisa tako da u FBiH prvo bude naziv ispisan latiničnim pismom pa onda ćiriličnim, a u Republici Srpskoj obrnuto. Uvažavajući zakonske i ustavne odredbe, ali i multietnički i multinacionalni sastav grada Mostara, te težnju za daljim turističkim razvojem mišljenja sam da jedan ovakav nediskriminišući amandman svakako treba prihvatiti”, rekao je Milivojević.
Dakle, za ćirilicu glasaju “mrski” Bošnjaci, Muslimani, dio “političkog Sarajeva”, dok “saradnici u razvaljivanju BiH”, Hrvati, glasaju protiv ćirilice. Uzevši u obzir da u hrvatskom dijelu Hercegovine nema mjesta u kojem natpisi na ćirilici nisu prešarani ili table uništene, ništa drugo se nije moglo ni očekivati.
Možda ovaj potez “političkih Hrvata” predstavlja razočarenje za Milorada Dodika koji je ne tako davno, u intervjuu zagrebačkom Nacionalu, izjavio “da bi za Hrvatsku bilo najbolje da se formira Herceg-Bosna”. Ili je u pitanju samo “real-politika”, koja Dodiku nije strana. Naravno, kada njemu ide u korist.
Inače, nacionalizam i šovinizam koje Dodik baštini u posljednje vrijeme, i za koje ima podršku nacionalista i šovinista na drugim stranama, kao što su Orban, ili “hrvatska komponenta” u BiH, morao je jednog dana naići na zid, jer nacionalizmi i šovinizmi su dobri jedino kada ne ugrožavaju međusobne interese.
Inače, kad se sučelje, na površinu izbija sav talog retrogradnih i radikalnih ideja koje zastupaju. U slučaju “hrvatske komponente” u Mostaru, to su table na ćirilici. Naravno, za sada samo table. Inače, hercegovačke jame pamte kako “hrvatska komponenta” u Hercegovini tretira Srbe, što je svima jasno, osim Miloradu Dodiku. Ili je u pitanju “real-politika”?
Gerila