Opanak, kolo i krompir, tri su najpoznatije stvari iz Glamoča. Upravo bi ovo posljednje, to jeste glamočki krompir, trebao na neki način da bude zaštićen.
Naime, proizvođači krompira iz ove opštine su pokrenuli inicijativu da se zaštiti geografsko porijeklo čuvenog glamičkog krompira. Kako navode, razlozi su višestruki i mogu na više načina zaštititi proizvođače i donijeti benefite uzgajivačima.
Jedan od inicijatora, Siniša Šolak iz udruženja “Tropolje i Zapadne strane”, kaže da kada proces zaštite bude okončan svaki proizvođač krompira će proizvod moći poktrijepiti dokumentacijom i kvalitetom.
“Suština kvaliteta našeg krompira je podneblje i njegove klimatske osobine kao i zemljište. Suva klima, velika nadmorska visina i zemljište zasićeno kalcijevim karbonatom (krečnjakom) utiče da u samom krompiru ima mnogo suve materije koja je opredjeljenje kvaliteta. Taj krompir dugo treba kuvati i ne skaši se. Zvanična mjerenja su počela sa manifestacijom Dani Glamočkog krompira. Ove godine je to bilo 1660 grama” kaže Šolak za Gerilu.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Prema njegovim riječima, na tržištu se pojavljuju velike količine ovog poljoprivrednog proizvoda, za koji se navodi da je iz Glamoča, ali da je to netačno.
“Suština priče je da se štiti geografsko porijeklo (teritorija gdje raste) jer ne postoji ono što bi se kao sjeme zvalo glamočki krompir. Navodno je bilo razvijeno i kao posebno sjeme od strane nekadašnjeg poljoprivrednog dobra, ali ratna dešavanja su dovela da je to sve propalo. Možda nekada bude i aktivnosti na tome ali tu treba struka i nauka dati svoju riječ” ,ističe Šolak.
Napominje da se u ovom trenutku na teritoriji Glamoča prinos krompira iznosi 20-25 tona po hektaru, ali da ima proizvođača koji su iznosili i informaciju o ćak 35 tona po hektaru.
“Ne vode baš precizne evidencije, ali iz opštine napominju da je zasije oko 250 hektara godišnje. Kako sada nema podsticaja onda je nekako palo u drugi plan. Ovome se treba dodati još par desetina hektara koje zasade domaćinstava za lične potrebe. Sorta koja se najduže sije i nekako je „najodomaćenija“ je dezire. Zadnjih godina se pojavljuju i druge sorte (aladin, kenebek, bijela rosa”, govori Šolak za Gerilu.
Ističe id da je bitno što pojedine sorte glamočkog krompira imaju kraći vegetativni period što mnogo znači na tržištu jer se pojavljuju ranije.
Podsjećamo, entuzijasti iz Glamoča su već ranije pokrenuli inicijativu i da glamočki opanak postane dio nematerijalne baštine.
