Da li su “ranije preuzete obaveze” novi model za izbjegavanje suđenja?
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik boravio je juče u zvaničnoj posjeti Mađarskoj. Posjeta, koja je zakazana, prema navodima Dodikovog tima za odbranu pred Sudom BiH, još 17. oktobra, odgodila je ročište pred ovim sudom koje je trebalo da se održi juče.
Istog trenutka kada je odbrana predsjednika Republike Srpske saopštila da je uputila Sudu BiH zahtjev za odgađanje sudskog ročišta, krenule su i spekulacije šta se iza svega krije. Nakon optužbi da Dodik posjetom Mađarskoj izbjegava suđenje, krenula su i pravdanja koja su u pojedinim trenucima bila kontradiktorna.
Naime, RTRS je, citirajući član 250. Zakona o krivičnom postupku BiH, naveo da se “na zahtjev stranaka ili branioca glavni pretres može odložiti rješenjem sudije, odnosno predsjednika vijeća ako treba pribaviti nove dokaze ili ako je optuženi nakon izvršenog krivičnog djela nesposoban da prisustvuje glavnom pretresu ili ako postoje druge smetnje da se glavni pretres uspješno provede. Rješenje kojim se odlaže glavni pretres unijeće se u zapisnik i po mogućnosti, odrediće se dan i čas nastavka glavnog pretresa. Sudija, odnosno predsjednika vijeća će takođe narediti obezbjeđenje dokaza koji se mogu izgubiti ili uništiti zbog odlaganja glavnog pretresa”.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Naveli su tumačenja pravnika iz Srpske koji smatraju da “druge smetnje mogu biti bilo šta drugo što je opravdano, a ne nešto drugo što je slično onome što je u zakonu već nabrojano. To znači da i službeni put i slični razlozi predstavljaju valjan razlog za odlaganje glavnog pretresa, a što se vidi i iz sudskog rješenja”.
S druge strane, pojedini pravnici sumnjaju da se službeni put može smatrati opravdanim razlogom.
Profesor ustavnog prava Milan Blagojević je u izjavi za Srpskainfo naveo da je ovaj član Zakona o krivičnom postupku BiH jedino relevantna odredba iz koje jasno proizlazi da optuženi, ma ko da je, nema pravo da traži da se suđenje u krivičnom postupku odloži zbog njegovog službenog putovanja.
“Umjesto toga, glavni pretres se, kako propisuje ta odredba, može odložiti samo ako: 1. treba pribaviti nove dokaze, 2. ako je optuženi nesposoban da prisustvuje glavnom pretresu (misli se na njegovu zdravstvenu nesposobnost) ili 3. ako postoje druge smetnje, što znači da to mogu biti samo smetnje slične prethodno navedenim. Službeno putovanje optuženog nije niti može biti bilo kakva smetnja, a kamoli smetnja koju ima u vidu član 250 ZKP”, ističe Blagojević i naglašava da je to zbog toga što u krivičnom postupku ne prilagođava sud glavni pretres putovanjima optuženog, već se optuženi ima prilagoditi sudu, pa i svoja putovanja, upravo zato što je optuženi.
Dodik je, inače, tokom posjete Mađarskoj obišao sinagogu u Budimpešti, održao sastanak u Ministarstvu inostranih poslova Mađarske i najavio da će Mađarska izdvojiti dodatnih pet miliona evra za subvencionisanje poljoprivredne mehanizacije u Republici Srpskoj. Tokom posjete Ministarstvu inostranih poslova sastao se sa “predstavnicima” Ministarstva. U izvještajima sa sastanka se ne navodi kog ranga su bili ti “predstavnici”. Za razliku od njegovih dosadašnjih posjeta Mađarskoj kada se susretao sa najvišim zvaničnicima ove države, kao što je mađarski premijer Viktor Orban, Dodik se ovaj put sastao sa nižerangiranim činovnicima, što cijelu posjetu Mađarskoj dovodi u sumnju.
Politički analitičar Velizar Antić za Gerilu kaže da ne zna da li je posjeta Mađarskoj pokušaj izbjegavanja ročišta ili od ranije zakazana posjeta, ali, kako tvrdi, ukoliko se radi o namjernom izbjegavanju ročišta, onda je to potpuni promašaj.
“Ročište će biti održano vrlo brzo i odlaganjem od nekoliko dana ili nedelja neće ništa doneti odbrani. Sa druge strane, u samoj Mađarskoj Dodik nije bio primljen od strane visokih političara, nego od nižerazrednih birokrata, što je jako loša poruka. Sve u svemu, o čemu god da se radi, ova poseta Mađarskoj je potpuni promašaj kako za Dodika, tako i za Republiku Srpsku”, naglašava Antić.
Sličnog stava je i naučna saradnica Fondacije Friedrich-Ebert-Stiftung Tanja Topić koja ističe da Dodikova posjeta Mađarskoj na dan kada je zakazano ročište na Sudu BiH ukazuje na jednu strategiju koja će se primjenjivati u njegovom slučaju vezano za ovaj proces, a to su „ranije preuzete obaveze“.
“Ono što je pri tome zanimljivo jeste da je i profesor ustavnog prava Milan Blagojević rekao da službena putovanja prema Zakonu o krivičnom postupku BiH ne mogu biti izgovor za odgađanje ročišta. Druga stvar je koliko će se sud upustiti u to odgađanje zbog „ranije preuzetih obaveza“, u tu cijelu igru ili pravljenje farse od cijelog slučaja, iz prostog razloga što znamo da je i 6.12. koji je zakazan kao novi termin, zapravo negdje pada takođe u vrijeme „ranije preuzetih obaveza“ koje se tiču puta u Brisel 5.12. Tu se pokazuje jedan pokušaj izigravanja, jedan pokušaj da se proces odugovlači i da na kraju sve to postane toliko razvučeno da bi izgubilo svaki mogući smisao”, navodi Topićeva.
Smatra da se u cijelom slučaju javlja paradoksalnost prema kojoj Dodik sve vrijeme navodi da je Sud BiH nelegitiman, da ga ne priznaje, “a opet učestvuje sa pravnog aspekta u svim tim radnjama koje zapravo vrlo jasno pokazuju da na neki način, osim omalovažavanja u smislu uvođenja „ranije preuzetih obaveza“, ipak negdje u konačnici, između redova, taj sud ipak priznaje”.
Naglašava da je zanimljivo kako se „preko noći“ stvorio taj poziv za odlazak u Mađarsku, “a još je zanimljivije da je upravo ta zemlja putovanja bila Mađarska, što će reći da postoji jedna vrsta podrške od strane zvanične politike Mađarske za Milorada Dodika jer se vrlo brzo može obezbijediti ta vrsta pozivanja da bi se na taj način izbjegle obaveze koje su proistekle iz sudskog procesa”.
Gerila.info
