Iščekujući sjednicu Skupštine grada Banja Luka, roditelji djece koja idu u privatne vrtiće poručuju da ne odustaju od svojih zahtjeva

“Djeluje kao da je neko zatišje, kao da je ljude umirilo to što su isplaćene dvije subvencije. Međutim, mi smo se odavno dogovorili da to uopšte nećemo ni smatrati dijelom naših zahtjeva, jer dug se mora isplatiti i oko toga nema govora”, poručuju roditelji djece koja idu u privatne predškolske ustanove u Banjaluci.

Branko Crnogorac, jedan od roditelja i pokretača inicijative za izjednačavanje subvencija, za Gerilu kaže da roditeljima nije u prvom planu isplaćivanje zaostalih subvencija zato što se one svakako moraju isplatiti.

“Nama je žao što je taj iznos došao u prvi plan sa tim očigledno nezakonitim rebalansom a onda se ispostavilo da se i mimo tog rebalansa mogu isplatiti ta dugovanja iako nisu u potpunosti isplaćena. Sada je druga dekada februara a od januara tih subvencija nema. Nadam se da će to biti isplaćeno, da se to više ne pominje. Nama to nije u prvom planu”, navodi Crnogorac.

Naglašava da se među roditeljima povela rasprava o tome kako su neke druge grupacije, kao što su poljoprivrednici ali i ostale socijalne kategorije, protestima isposlovale isplate.

“Međutim, oni su isposlovili samo ta dugovanja koja im pripadaju. Nisu isposlovali nikakav sistematski pristup tom problemu. To je jedan od razloga zašto i dalje veoma decidno odbacujemo mogućnost protesta zato što su oni jedno kratkoročno rješenje koje privlači trenutnu pažnju medija ali ne znači puno u toj drugoročnoj borbi”, naglašava Crnogorac.

Ističe da roditeljima posebno smeta činjenica da već danima ne mogu da uspostave komunikaciju sa Gradskom upravom.

“Nekoliko puta smo zvali. Ja imam nekoliko desetina poziva kabinetu. U dva navrata mi se neko iz kabineta obratio, iako sam veoma jasno naveo ko sam i u čije ime zovem, da je tu u pitanju nekoliko hiljada roditelja, posredno mnogo više građana Benjaluke koji su zainteresovani za to pitanje. Niko iz kabineta, a prvenstveno sam gradonačelnik, nije našao za shodno da nas nazove”, rekao je Crnogorac, dodavši da roditelji očekuju poziv od gradonačelnika da sjednu, da objasne i da približe stavove i da onda zajedno sa predstavnicima gradske skupštine riješe taj problem.

“Ne da ga riješimo samo za ovaj period do izbora, nego da se jasno navede da mi smatramo ove stavove koje su izneseni sada važećim i poslije izbora. Drugim rječima, da oni koji su se sada zalagali ne zaborave nakon izbora šta su sada gorljivo podupirali, jer onda to nije nikakvo rješenje. Onda je to jedna kratkotrajna politička borba gdje je neko procijenio da bi mogao da stakne ozbiljne političke poene na tome”, ističe Crnogorac.

S druge strane, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković ističe da ne izbjegava roditelje.

“Naš stav i mogućnosti su javno poznati”, navodi Stanivuković i naglašava da svi roditelji ne izražavaju istu vrstu nezadovoljstva.

“Ja sam siguran da svaki roditelj ima razloga da bude zadovoljan. Nama treba još vremena za usaglašavanje, ali naš stav je vrlo izvjestan da će u narednom periodu subvencije za vrtiće biti 100 maraka. To je maksimum u ovom trenutku, 100 maraka svaki mjesec za svako dijete koje ne upiše javni vrtić. Idemo putem izjednačavanja. Sa nula maraka smo došli na 60, sa 60 smo došli na 100 maraka. Za tri godine od nula do 100 je ogroman pomak. Ili od nula do tri miliona subvencija privatnim vrtićima. Nastavićemo dalje. Pozivam sve roditelje da poštuju ono što Grad može, naše kapacitete. Ja ću svakako razgovarati sa roditeljima. Poručujem im da ćemo upriličiti taj sastanak, ali iz sredstava javnog informisanja su dobili porpilično informacija kuda možemo ići. Ne želim da taj sastanak pređe u neku vrstu rasprave, prepucavanja, nelagode, kao što je bio sa gradskim menadžerom. Otvoreni smo, ovoliko možemo. Ljudi mogu biti zadovoljni. Dvoje djece, to je 200 maraka mjesečno. Znate šta znači dobiti 200 maraka koje nikad prije niste imali? Šta znači dobiti 2.500 maraka godišnje koje nikada niste imali? Sa tim mogu biti svi zadovoljni i vjerovati da ćemo kroz vrijeme, kao što smo i do sada, to povećavati”, rekao je Stanivuković.

Crnogorac navodi da se u postupcima Gradske uprave može prepoznati jedan obrazac ponašanja.

“Sasvim je izvjesno da ako se nešto bitno ne dogodi, oni neće promijeniti taj stav ni do izbora, ni ako opet bude ista postava u Gradskoj upravi nakon tih izbora. Sa njima za sada nemamo sagovornika na ovu temu i vrlo jasno ćemo u narednim medijskim istupima da označimo tu stranu kao onu koja ne želi da sarađuje”, ističe Crnogorac.

Što se sastanaka sa predstavnicima Skupštine tiče, Crnogorac kaže da se nadaju da će ispuniti obećanja.

“Vidjećemo sada šta je sa ovim obećanjima gradske Skupštine, mada je jasno da oni ne mogu trenutno mnogo toga da urade, jer i oni zavise od nekih poteza Gradske uprave, ali držimo ih za riječ. Držimo gospodina Ninkovića za riječ da će na prvoj sjednici na kojoj to bude bilo moguće postaviti tu tačku dnevnog reda i da će obezbijediti skupštinsku većinu koja će to izglasati”, ističe Crnogorac.

Inače, naredna sjednica, i to redovna, zakazana je za 27. februar.

Podsjećamo, roditelji su  29. januara predali zahtjev za izjednačavanje subvencija, kao i 2.500 potpisa roditelja. Sljedeći dan su održali sastanak sa gradskim menadžerom Bojanom Kresojevićem, koji je isti dan održao sastanak i sa vlasnicima privatnih vrtića.

Političke borbe preko leđa roditelja djece koja idu u privatne vrtiće

Već naredni dan predsjednik Skupštine Ljubo Ninković je održao prvi sastanak sa roditeljima, a 1. februara roditelji su predali novi zahtjev za izjednačavanje subvencija.

Inicijativa roditelja djece koja idu u privatne vrtiće: “Nije nam bitno ko će da pokupi političke poene. Nama je samo bitno da se problem riješi.”

Sedmog februara Ninković se po drugi put sastao sa roditeljima. S tim u vezi, rekao je da je predložio rješenje da se novac koji dolazi od poreza na nepokretnosti upotrijebi za izjednačavanje subvencija u privatnim i javnim vrtićima.

“Gradska administracija u protekle tri godine nije izgradila nijedan novi vrtić, a mi smo dužni da im pomognemo na ovaj način, dok se na jesen ova vlast ne promijeni”, izjavio je Ninković.

Sljedeći dan nakon sastanka sa Ninkovićem predat je zahtjev za stavljanje tačke “izjednačavanje subvencija” na dnevni red vanredne sjednice.

Od tada nema značajnijih aktivnosti u vezi sa ovim pitanjem. Branko Crnogorac ističe da će do 27. februara, za kada je zakazana nova sjednica, vidjeti da li je to uopšte pitanje za redovnu sjednicu ili je pitanje za neku vanrednu sjednicu.

“Ako bude po onom dogovoru koji smo uspostavili, trebalo da to bude naredna vanredna sjednica nakon ove koja je propala. Čekamo da se zakaže ta sjednica i da na njoj dobijemo priliku da odbornicima objasnimo društveni značaj ovog pitanja, zakonsko uporište za naše zahtjeve, i da se nadamo da će oni to što prije da riješe. Jasno je da to ne može preko noći. Jasno je da bi to u idealnim uslovima bilo moguće za neki mjesec i po, dva. Moramo da vidimo istinsku političku volju da se to dovede do kraja”, ističe Crnogorac, izražavajući sumnju da trenutno pronašanje Gradske uprave može dovesti do pozitivnog ishoda po roditelje.

“Pogotovo neki njihovi istupi, omalovažavanje naših zahtjeva, uporno negiranje suštinskog problema, odnosno predmeta tog zahtjeva, a to je da oni stalno u medijima pominju povećanja, dok mi koristimo samo jedan termin, a to je izjednačavanje”, naglašava Crnogorac.

Stanivuković najavio povećanje subvencija za djecu u privatnim vrtićima, roditelji traže da se fokus vrati na glavni zahtjev – izjednačavanje subvencija

Naredni koraci

Crnogorac navodi da roditeljima ostaju još neke opcije, odnosno neki smjerovi djelovanja.

“Vjerovatno ćemo napisati jedno pismo Senatu Republike Srpske, kao tijelu koje bi trebalo se bavi ovakvim pitanjima. Doduše, ono ima savjetodavnu ulogu ali smatramo da bi sam sastav tog tijela trebalo da garantuje odgovarajući medijski odjek, da neko podrobno razmisli o tome da li se isplati uporno negirati jedno izraženo negodovanje popriličnog broja ljudi”, ističe Crnogorac, naglašavajući da problem sa subvencijama nije samo problem Banjaluke, nego je problem čitave Republike Srpske.

“Obraćali su nam se ljudi iz drugih lokalnih zajednica i mi smo uvjereni da mnogi čekaju da vide šta će dogoditi sa ovom inicijativom pa da onda i oni istupe. U tom pogledu, naša odgovornost je još veća i zato se trudimo da ovo do kraja izguramo kao jednu istinsku građansku inicijativu koja zaista ne mari za politički predznak onih koji će riješiti taj problem”, navodi Crnogorac.

Dodaje da je ostalo još nekih pitanja koja nisu istakli u prvi plan zato što insistiraju na zahtjevu za izjednačavanje subvencija za privatne vrtiće.

“Međutim, veoma brzo će se za mnoge od nas koji imamo djecu u privatnim vrtićima pojaviti problem privatnog prodruženog boravka. To nije samo problem Gradske uprave nego je problem Republike Srpske, odnosno Ministarstva prosvjete. I tu je u osnovi svega nejednakost djece koja u nekim školama mogu da uživaju u prodruženom boravku, a mnoga djeca nemaju mogućnost da budu u prodruženom boravku. To pitanje nije samo pitanje lokalnih vlasti i zato ga sada ne potenciramo. Mislim da bi bilo krajnje vrijeme da se Ministarstvo prosvjete uključi u ovo, makar da jasnim stavom daju do znanja koliko je ovo odbiljan problem. Ja razumijem da oni možda ne mogu da urade mnogo jer to nije u njihovoj nadležnosti, ali bilo bi veoma poželjno makar da kažu kolika je korist od boravka djece u predškolskim ustanovama”, ističe Crnogorac

Pored toga, navodi da postoji problem u vezi sa funkcionalnošću samih vrtića, a to je mogućnost da se otvori jedan ili dva dežurna vrtića.

“Tu bi moglo da se pokaže u najboljem svjetlu neko privatno-javno partnerstvo između Centra za predškolsko vaspitanje i privatnih vrtića tako da se tokom godine i tokom mjeseci mijenja status tog dežurnog vrtića. To nije toliki problem da se organizuje, ima dovoljno i kadra i prostora”, ističe Crnogorac.

Podrška iz Srbije

Crnogorac ističe da bi se javnost u Srbiji trebala upoznati sa ovim problemom.

“Vrijeme je da se shvati da veze među Srbije i Republike Srpske nisu samo prilike za dodjelu ordena, za otvaranje nekih manifestacija, nego da se vidi kako se kod ovakvih konkretnih problema može pomoći. Ne mislimo mi da neko nama mora da doznači sredstva, ali bi trebalo da se malo osvijesti javnost u Srbiji. Treba vidjeti kako je tamo riješeno, postoji li neki mehanizam. Međutim, među našim javnim rukovodiocima nema te želje, sve je na nivou nekih govora. Stvarni život podrazumijeva mnogo ozbiljnije, čvršće veze na svakodnevnom planu i ako hoćemo da ostvarimo tu vrstu jedinstva o kojem stalno govorimo ovo je prilika. Ako se pogleda Srbija, oni su daleko odmakli u pogledu standarda predškolskih ustanova, školskih ustanova, nekih rješenja, ali mi, iako sve živo prepisujemo od Srbije, odlučili smo da ovaj dio potpuno zanemarimo”, ističe Crnogorac na kraju.

Gerila.info