Odlukom je Ustavni sud Bosne i Hercegovine još jednom potvrdio svoj raniji stav o raspolaganju državnim imovinom i državom kao titularom. Iako je Narodna skupština Republike Srpske krajem prošle godine donijela odluku o prodaji zemljišta na Jahorini firmi na čijem je čelu član SNSD-a, Ustavni sud je još jednom stavio so na ranu entitetskim vlastima koje posljednjih nekoliko godina pokušavaju zakonima preokrenuti stav suda. Iz Ustavnog suda su saopštili da je usvojen zahtjev za donošenje privremene mjere u ovom predmetu, u kojem su podnosioci 13 poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Sud poništio odluke RS

“Podnijeli su zahtjev za rješavanje spora s entitetom Republika Srpska zbog donošenja Odluke o načinu i uslovima prodaje nekretnina u vlasništvu Republike Srpske koje se nalaze u okviru posebnog područja Jahorina javnim nadmetanjem – licitacijom”, saopštili su iz suda, podsjećajući da se radi o odluci iz decembra prošle godine.

“Odlukom o privremenoj mjeri privremeno je obustavljena primjena osporene odluke do donošenja konačne odluke Ustavnog suda u ovom predmetu”, kažu u sudu.

Iako je dosadašnja praksa bila potpuno drugačija, političko rukovodstvo RS gotovo se oglušilo o ovu odluku, ne komentarišući ni činjenicu da je zemljištem već prometovano i za njega inkasirano preko 40 miliona maraka od kompanije “Drvo-export” iz Teslića u vlasništvu SNSD-ovog odbornika Srđana Klječanina.

Podsjetimo, DW je ranije pisao o ovoj kompaniji koja je dospjela u žižu interesovanja nakon niza poslova koji se odnose na eksploataciju uglja širom BiH, a koji se najvećim dijelom izvozi u Srbiju.

Ministarstvo pere ruke

Reagovali su jedino iz Ministarstva trgovine i turizma RS, perući ruke od cijelog procesa. Ističu da odluka suda nema nikakvog efekta jer je cijeli posao završen.

“Uzimajući u obzir da su aktivnosti po realizaciji ove odluke u potpunosti završene u skladu sa zakonskim i podzakonskim aktima Republike Srpske, te je i sav postupak u potpunosti okončan, trenutno ni ne postoje aktivnosti po ovom predmetu”, kažu u ovom ministarstvu.

Povodom prodaje zemljišta na Jahorini, još u februaru ove godine oglasio se i OHR, podsjetivši na Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom, kojim se izričito zabranjuje bilo kakva prodaja ili drugi oblik raspolaganja sredstvima državne imovine.

“Svaki akt o raspolaganju tom imovinom, za koji se utvrdi da je u suprotnosti sa ovim zakonom, je ništavan. Nadležne institucije u BiH su odgovorne za preduzimanje potrebnih pravnih radnji u cilju zaštite državne imovine”, rečeno je iz OHR-a nakon prodaje zemljišta na Jahorini.

“Kabinet Kristijana Šmita je u više navrata upozoravao potencijalne investitore i kupce državne imovine koja je pod zabranom raspolaganja na moguće negativne pravne posljedice. Postoji hitna potreba da se pronađe prihvatljivo i održivo rješenje za pitanje državne imovine, odnosno da se usvoji sveobuhvatna zakonska regulativa u Parlamentarnoj skupštini BiH”, rekli su u OHR-u.

Vareška saga

Sud nije stao na Jahorini. Istu mjeru donio je i u slučaju raspolaganja šumskim zemljištem u Varešu. Federalna vlada je takođe krajem prošle godine donijela odluku kojom se šuma na tom području daje pod koncesiju firmi Adriatic Metals za vađenje rude. Odluka je donesena bez saglasnosti Pravobranilaštva BiH.

“Ustavni sud je usvojio zahtjev za donošenje privremene mjere u ovom predmetu, u kojem je podnosilac zahtjeva Kemal Ademović, predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, zatražio ocjenu ustavnosti Odluke o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenom korištenju šumskog zemljišta u druge namjene Vlade Federacije Bosne i Hercegovine”, saopštili su iz suda, dodajući sa će konačna odluka biti donijeta naknadno.

“Odlukom o privremenoj mjeri Ustavni sud je privremeno stavio van pravne snage osporenu odluku Vlade Federacije BiH do donošenja konačne odluke Ustavnog suda u ovom predmetu”, navedeno je u saopštenju Ustavnog suda BiH.

Novinari koji se godinama bave ovim temama, kažu da je odluka Ustavnog suda gotovo nevjerovatna, posebno u slučaju Vareša. Novinar portala Gerila Dejan Rakita, smatra da je odluka suda stigla iznenada, sa neočekivanim epilogom.

(Ne)perspektivna šikara

“Taj epilog je pozitivno iznenadio lokalno stanovništvo kada su već počeli da gube nadu u bilo kakvu pravičnost u ovu državu. Međutim, značajnije je što je ova odluka negativno iznenadila političke moćnike, rudarske kompanije, a sigurno i strane ambasadore”, kaže Rakita, očekujući da će biti zanimljivo pratiti reakcije iz vrha vlasti oba entiteta koji će gotovo sigurno sve staviti u kontekst odbrane naroda, zemlje i nacije.

Rakita smatra da je ovo možda i prvi ozbiljan vjetar u jedra ka zaštiti ljudskih prava ali i prirodnih resursa, što je suprotno reakciji koja je stigla iz vrha federalne vlade. Iako kaže ne bi komentarisao odluku koju još nije dobio, premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, kaže da će odluku poštovati, navodeći ipak između redova koliko je ona loša za stanovništvo Vareša.

“Bez dileme poštovaćemo svaku odluku Ustavnog suda uz iskrenu nadu da će imati sluha za potrebe jedne lokalne zajednice koja je nakon odluke o davanju na privremeno korištenje zemljišta krenula putem razvoja, te od mjesta bez ikakve perspektive iz kojeg su stanovnici odlazili s kartom u jednom smjeru postala mjesto poželjno za život”, naveo na Nikšić na svom Fejsbuk profilu, ironično postavljajući pitanje vladine krivice.

“A  možda smo zaista mi u Vladi u krivu, kada smo mislili da činimo dobro Varešu i njegovim stanovnicima. Neki očito misle da je bolje da ostane neperspektivna šikara koja će se zvati državna, nego perspektivna investicija na zemljištu koje je takođe državno”, naveo je Nikšić.

Pritisci 

Ipak, za stanovnike Vareša sa kojima je DW ranije razgovarao, perspektiva nije ružičasta. Naprotiv. Nekoliko stotina aktivista godinama upozoravaju na štetne posljedice domaćih i stranih kompanija u procesu eksploatacije ruda. Jedna od njih je Hajrija Čobo, koju je kompanija “Adriatic Metals” tužila za povredu ugleda, jer je sekretarijat Bernske konvencije naredio obustavu radova na eksploataciji, a po tužbi koju je ona uputila prošle godine. Ona ističe ogroman pritisak pojedinih međunarodnih predstavnika na domaću vlast.

„Mi smo umorni od tog licemjerja i kukavičluka domaćih političara. Kada god se prigovori nekom na domaćem terenu u ovom smislu, vi imate čoporativnu posjetu i podršku tim licima“, rekla je Čobo krajem prošle godine za DW.

Iz komapnije “Adriatic Metals” navode da odluka Ustavnog suda neće imati nikakav uticaj na operacije ove kompanije u projektu Vareš i ni na koji način ne dovodi do poništenja Ugovora o koncesiji. Takođe uvjeravaju, da će nastaviti raditi sa vlastima kako bi osigurali punu usklađenost sa propisima.

Velika bura oko Vareša podigla se krajem prošle godine, kada je Tihomir Dakić iz Centra za životnu sredinu otkrio za DW način na koji se na aktiviste vrše pritisci. Naveo je posjetu američkog, britanskog i norveškog ambasadora sredinom prošle godine kompaniji „Adriatic Metals“, koja se bavi kopanjem rude cinka i olova u opštini Vareš. Posetioci su, kako su tada prenijeli mediji, bili “impresionirani ekonomskim preporodom Vareša“.

„Trideset udruženja je nakon toga poslalo pismo ambasadorima u BiH i još nismo dobili odgovor. U međuvremenu smo od strane norveškog ambasadora dobili prilično otvorene kritike odakle nam pravo da se bunimo kada radimo jedan projekat udruženja za zaštitu životne sredine koji oni finansiraju“, rekao je tada  Dakić, navodeći da to baca sasvim drugo svjetlo na interese u iskopavanju ruda u BiH, koji će nakon odluke Ustavnog suda biti na potpuno drugom nivou.

DW/ Dragan Maksimovć