Na sutrašnjoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske raspravljaće se o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o geološkim istraživanjima. Novi zakon donosi značajne promjene u načinu upravljanja geološkim istraživanjima, posebno u smislu centralizacije odlučivanja i smanjenja uloge lokalnih zajednica u ovom procesu.
Uprkos žestokim kritikama i sumnjama koje su dolazile iz redova vladajućih i opozicionih stranaka, kao i od strane ekoloških aktivista i lokalnih zajednica, na dnevnom redu Desete redovne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske naći će se i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o geološkim istraživanjima.
Jedna od najkritikovanijih odredbi novog zakona odnosi se na centralizaciju odlučivanja o geološkim istraživanjima. Prema novom zakonu, Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske preuzima glavnu ulogu u odobravanju geoloških istraživanja, dok se uloga lokalnih zajednica značajno smanjuje. Ova promjena izazvala je zabrinutost među lokalnim vlastima, građanima i stručnjacima koji smatraju da je ovakav pristup korak unazad u procesu decentralizacije i demokratizacije odlučivanja.
Centralizacija i isključivanje lokalnih zajednica
Zagovornici centralizacije tvrde da će ova promjena dovesti do efikasnijeg i bržeg procesa odobravanja geoloških istraživanja. Prema njihovim riječima, centralizacija će omogućiti bolje koordinisanje aktivnosti, smanjiti birokratske prepreke i privući investitore koji će imati jasniji i brži put do odobrenja za istraživanja. Na ovaj način, tvrde oni, Republika Srpska može maksimalno iskoristiti svoje mineralne resurse i podstaći ekonomski razvoj.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Međutim, kritičari ove mjere ističu niz problema koje centralizacija može izazvati. Jedan od glavnih argumenata protiv centralizacije je smanjenje transparentnosti i mogućnost donošenja odluka bez adekvatne kontrole i konsultacija sa lokalnim zajednicama. Uklanjanjem obaveze pribavljanja saglasnosti lokalnih vlasti, lokalne zajednice gube moć da utiču na odluke koje direktno utiču na njihovu životnu sredinu i kvalitet života.
Načelnik opštine Čajniče na javnoj raspravi istakao je da je ukidanje obaveze nosioca prava na istraživanje da pribavi saglasnost lokalnih vlasti neprihvatljivo, jer se na taj način lokalne zajednice potpuno isključuju iz procesa odlučivanja. On je naglasio da su lokalne zajednice najbolje upućene u specifične potrebe i probleme svojih područja te da njihovo uključivanje može pomoći u identifikaciji i rješavanju potencijalnih konflikata prije nego što postanu ozbiljni problemi.
Osim što smanjuje transparentnost, centralizacija odlučivanja nosi sa sobom i ekonomske i ekološke rizike. Kritičari upozoravaju da bi centralizacija mogla dovesti do donošenja odluka koje favorizuju kratkoročne ekonomske koristi na uštrb dugoročne održivosti i zaštite životne sredine. Lokalne zajednice, koje su direktno pogođene geološkim istraživanjima, često imaju bolje razumijevanje lokalnih ekosistema i mogu pružiti dragocjene informacije koje bi mogle spriječiti ekološke katastrofe.
Predstavnici ekoloških udruženja su takođe izrazili zabrinutost da bi centralizacija mogla olakšati odobravanje projekata koji nisu u skladu sa principima održivog razvoja. Oni su naglasili da zaštita životne sredine mora biti prioritet i da se ne smije žrtvovati zbog ekonomskih interesa. U ovom kontekstu, uklanjanje lokalnih zajednica iz procesa odlučivanja predstavlja značajan korak unazad u borbi za očuvanje prirodnih resursa i zaštitu životne sredine.
Primjeri iz drugih zemalja pokazuju da centralizacija odlučivanja često dovodi do konflikata i nezadovoljstva lokalnih zajednica. U mnogim slučajevima, lokalne vlasti i građani su pokrenuli proteste i pravne postupke kako bi zaštitili svoja prava i interese. Ovi primjeri ukazuju na potrebu za balansiranim pristupom koji će omogućiti efikasno upravljanje resursima uz poštovanje prava lokalnih zajednica i zaštitu životne sredine.
Ekološki problemi
Usvajanje novog zakona o geološkim istraživanjima izazvalo je brojne zabrinutosti među ekolozima i građanima zbog mogućih negativnih posljedica po životnu sredinu. Zakon omogućava povećanje dozvoljenih količina mineralnih sirovina koje se mogu eksploatisati tokom istraživanja, što, prema mišljenju stručnjaka, može dovesti do značajnog uništavanja prirodnih staništa i ekosistema.
Jedna od glavnih kritika odnosi se na povećanje dozvoljenih količina mineralnih sirovina koje se mogu eksploatisati tokom istraživanja. Prema novom zakonu, količina mineralnih sirovina kao što su kvarcni pijesak, opekarske gline, arhitektonski kamen i druge, značajno je povećana. Primjera radi, dozvoljena količina kvarcnog pijeska povećana je sa 200 m³ na 10.000 m³, što je, prema mišljenju ekologa, potpuno neodrživo i može imati katastrofalne posljedice po životnu sredinu.
Novi zakon takođe ukida obavezu nosioca prava na istraživanje da pribavi mišljenje nadležnog organa o potrebi prethodne procjene uticaja na životnu sredinu. Ova izmjena izazvala je velike kritike jer se na taj način omogućava sprovođenje istraživanja bez adekvatne procjene njihovog uticaja na životnu sredinu. Učesnici javnih rasprava naglasili su da je procjena uticaja ključna za zaštitu životne sredine i zdravlja ljudi, te da se njenim ukidanjem krše međunarodni i domaći propisi, uključujući Arhusku konvenciju i Zakon o zaštiti životne sredine.
Predstavnici ekoloških udruženja su istakli niz specifičnih ekoloških rizika koji proizilaze iz novog zakona. Povećanje količina mineralnih sirovina koje se mogu eksploatisati između ostalog može dovesti do degradacije zemljišta, dagađenja vodnih resursa, dništavanja šuma i staništa i zagađenja vazduha.
Ekstenzivna eksploatacija mineralnih sirovina može uzrokovati eroziju tla, gubitak plodnog zemljišta i degradaciju ekosistema. Geološka istraživanja često uključuju bušenja i iskopavanja koja mogu kontaminirati podzemne i površinske vode, ugrožavajući izvore pitke vode i akvatične ekosisteme. Širenje istraživačkih područja može dovesti i do krčenja šuma i uništavanja prirodnih staništa, čime se ugrožavaju biljne i životinjske vrste. Naposlijetku, aktivnosti vezane za geološka istraživanja mogu izazvati i emisije prašine i drugih zagađivača koji negativno utiču na kvalitet zraka i zdravlje ljudi.
Prijedlozi i amandmani
Učesnici javnih rasprava, ekološki aktivisti i predstavnici lokalnih zajednica iznijeli su niz prijedloga i amandmana na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o geološkim istraživanjima. Ovi prijedlozi imaju za cilj unapređenje zakona, osiguravanje veće transparentnosti i učešća lokalnih zajednica, te zaštitu životne sredine.
Jedan od ključnih prijedloga je vraćanje obaveze pribavljanja mišljenja nadležnog organa o potrebi prethodne procjene uticaja na životnu sredinu. Ekološke organizacije i stručnjaci naglašavaju da je procjena uticaja od suštinske važnosti za zaštitu životne sredine i zdravlja ljudi. Uvođenjem obaveze procjene uticaja smanjila bi se mogućnost sprovođenja potencijalno štetnih istraživačkih aktivnosti bez adekvatne kontrole i nadzora.
Predloženo je i da se smanje dozvoljene količine mineralnih sirovina koje se mogu eksploatisati tokom istraživanja. Ekološki aktivisti i lokalne zajednice upozoravaju da povećanje ovih količina može dovesti do ozbiljnih ekoloških problema, uključujući degradaciju zemljišta, zagađenje vodnih resursa i uništavanje prirodnih staništa. Konkretno, predloženo je da se količine mineralnih sirovina, poput kvarcnog pijeska i arhitektonskog kamena, smanje na razumne nivoe koji neće ugroziti ekosisteme i prirodne resurse.
Predstavnici lokalnih zajednica predložili su niz amandmana koji bi osigurali njihovo aktivnije učešće u procesu odlučivanja o geološkim istraživanjima. Među ključnim prijedlozima je vraćanje obaveze nosioca prava na istraživanje da pribavi saglasnost lokalnih vlasti prije početka istraživanja. Ova mjera ima za cilj osigurati da lokalne zajednice imaju pravo glasa u odlučivanju o aktivnostima koje direktno utiču na njihovu okolinu i kvalitet života.
Povećanje transparentnosti u procesu donošenja odluka je još jedan važan prijedlog. Učesnici javnih rasprava su naglasili potrebu za pravovremenim i sveobuhvatnim informisanjem javnosti o svim aspektima geoloških istraživanja. Predloženo je da se svi relevantni dokumenti, uključujući planove istraživanja, izvještaje o uticaju na životnu sredinu i odluke nadležnih organa, javno objavljuju i budu dostupni građanima. Na taj način bi se osigurala veća odgovornost i povjerenje u proces odlučivanja.
Jedan od prijedloga odnosi se na jasnije definisanje i klasifikaciju istraživačkih radova. Učesnici javnih rasprava su istakli da trenutna terminologija, koja koristi pojmove “invazivni” i “neinvazivni” istražni radovi, nije adekvatna i može dovesti do zabune. Predloženo je da se ovi termini zamijene preciznijim izrazima koji bolje odražavaju prirodu i obim geoloških istraživanja. Na primjer, umjesto “invazivni” istražni radovi moglo bi se koristiti “istražni radovi sa potrebnom sanacijom”, dok bi se “neinvazivni” radovi mogli opisati kao “istražni radovi koji ne podrazumijevaju značajnije zemljane radove”.
Predloženo je i da se uvedu stroži kriteriji za izdavanje dozvola za geološka istraživanja. Ovi kriteriji bi uključivali obaveznu procjenu uticaja na životnu sredinu, pribavljanje saglasnosti lokalnih vlasti, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i detaljnu analizu planiranih istraživačkih aktivnosti. Cilj ovih mjera je osigurati da se dozvole izdaju samo za projekte koji ispunjavaju sve zakonske i ekološke standarde, čime bi se smanjio rizik od negativnih uticaja na životnu sredinu i lokalne zajednice.
Poboljšanje nadzora i kontrole nad sprovođenjem geoloških istraživanja je takođe među predloženim amandmanima. Ekološki aktivisti i stručnjaci predlažu da se pojača uloga inspekcijskih organa i uvedu strožije kaznene mjere za kršenje zakona. Ove mjere bi osigurale da se istraživačke aktivnosti sprovode u skladu sa svim propisima i standardima, te da se prekršaji sankcionišu na odgovarajući način.
Usvajanje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o geološkim istraživanjima otvorilo bi mnoga pitanja o budućnosti upravljanja prirodnim resursima u Republici Srpskoj. Dok vlasti tvrde da je zakon neophodan za pojednostavljenje procedura i privlačenje investicija, kritičari upozoravaju na rizike centralizacije moći i potencijalne ekološke katastrofe. Ostaje da se vidi kako će se ove promjene odraziti na lokalne zajednice i prirodne resurse u nadolazećim godinama.
Gerila.info
