Prva godina od rekriminalizacije klevete u Srpskoj je protekla u neizvijesnosti i strahu. Do sada su podnesene 122 krivične prijave odnosno po jedna na svaka tri dana. Istovremeno, javni prostor nije ništa čistiji. Portaloida bez impresuma ima sve više.
To su neki od zaključaka iz analize banjalučkog advokata Aleksandra Jokića, koji je sumirao sve ono što se dešavalo unazad godinu dana, od kada su na snagu stupile izmjene Krivičnog zakonika RS, kojima je kleveta vraćena u krivično zakonodavstvo, a kao novo krivično djelo uvedeno je i iznošenje ličnih i porodičnih podataka.
Na konferenciji za novinare, koju je organizovao portal Slobodno.org, a na kojoj je predstavljena i kampanja i spot ovog portala o značaju medija u društvu, Jokić je istakao da do danas nije potvrđena nijedna optužnica za ova krivična djela.
“Nismo došli u stanje potpune represije, ali je i to zastrašujuće jer još ne znamo kakva je sudska i tužilačka praksa koje bi mogle da nam kažu šta te odredbe zapravo znače, a budući da smo upozoravali i prilikom njihovog donošenja da su nejasne i neprecizne”, rekao je Jokić.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Istakao je da zabrinjava brojka od 122 prijave jer govorimo o novim krivičnim djelima sa kojim građani nisu bili upoznati.
“Možemo samo da naslutimo da će upoznavanjem građana sa ovim krivičnim djelima biti povećan broj takvih prijava”, naveo je Jokić.
Ovaj advokat je, u svojoj analizi, istakao da su novinari najviše “na udaru” ovakvih odredaba.
“Na udaru su kroz ‘preventivno’ djelovanje odredbe koja utiče na novinare da ozbiljno razmisle da li će neku vijest ili intervju da objave ili neće. Takođe, na udaru su i kroz represivno dejstvo odredbe jer je nemali broj novinara već prijavljen, odnosno podneseni su prijedlozi za njihovo krivično gonjenje po osnovu ovih krivičnih djela. U slučaju nepostojanja prakse i u iščekivanju te prakse, niko ne zna koliko ozbiljno će bilo koji od elemenata bića krivičnih djela biti tretiran. To neznanje vodi ka strahu i neizvjesnosti, to opet ka većem oprezu, da bi konačna posljedica bila autocenzura”, naveo je Jokić.
Kako je naglasio, budući da do trenutka saslušanja osumnjičenog, on nije zvanično upoznat da se protiv njega vodi istraga ili da je podnesen prijedlog za krivično gonjenje, mnogi novinari rade u permanentnom strahu i neizvjesnosti.
“Budući da tužilaštva nisu u obavezi da iznose podatke o tome ko su lica protiv kojih su podnesene prijave, javnosti ali i novinarima ostaje samo da nagađaju koji broj od ovih prijava se odnosi na novinare, koji na aktiviste, a koji na druga fizička lica”, ističe Jokić.
Ističe da izmjene Krivičnog zakonika nisu bile usmjerene da “očiste” javni prostor.
“Ako je cilj ovih izmjena i dopuna bio ono što su proklamovali predlagači, odnosno čišćenje medijskog prostora, zaštita ugleda i časti građana Republike Srpske, onda se nije uspjelo. Ako je cilj bio ono što su se novinari i građanski aktivisti pribojavali, a to su autocenzura usljed neizvjesnosti, nepostojanja prakse i straha, onda možemo reći da se neki efekti već vide”, naglasio je Jokić.
Siniša Vukelić, glavni i odgovorni urednik portala Capital, rekao je da je novinarska borba, koja je prethodila usvajanju spornih članova zakona, ipak donijela rezultate.
“Bitka nije potpuno izgubljena, dobili smo mnogo toga. Predlagači zakona i Narodna skupština Republike Srpske su popustili, ukinuli su zatvorsku kaznu, smanjili su značajno novčane kazne i uvreda nije postala krivično djelo”, istakao je Vukelić.
Međutim, kako je dodao, i dalje ostaje problem to što je kleveta krivično djelo.
“To svima nama visi nad vratom. Bez obzira što je vlast govorila da neće to primjenjivati, mi smo odmah znali da je metak u cijevi i da je samo pitanje prema kome će se okrenuti”, naveo je Vukelić, te podsjetio da se još uvijek ne zna ništa o zakonu o medijima, čije je donošenje najavljeno.
Andrijana Pisarević, novinarka Capitala i urednica portala Slobodno.org, istakla je da je problematično i to što tužilaštva u Srpskoj imaju različite načine na koje vode evidenciju o ovim krivičnim djelima, pa jedno medijima pošalje koliko je prijava podneseno protiv novinara ili građana, a od drugog se takvi podaci ne mogu dobiti.
Ona je dodala da su prije više od godinu dana, znajući kakva borba slijedi, pokrenuli portal Slobodno, te pozvala novinare da i oni sami šalju svoje priče kako bi bili objavljeni na ovom portalu.
Nezavisne novine/Capital
