Gerila na licu mjesta: Benzen iz Gudronske jame velika opasnost!

Koncentracija benzena u vazduhu nakon požara koji je zahvatio gudronsku jamu u Modriči daleko je veća nego što je to dozvoljeno, saznaje portal Gerila.

Benzen, koji je izuzetno kancerogeni element, predstavlja veliku opasnost za građane Modriče, a prema prvim nezvaničnim informacijama, koncentracija benzena i drugih ispaljivih organskih jedinjena višestruko je veća od dozvoljene.

Na dijelu opštine Modriča danas je proglašena vanredna situacija zbog požara koji je zahvatio gudronsku jamu. Načelnik opštine Modriče Jovica Radulović za Gerilu kaže kako će u ponedjeljak biti poznato kakve se sve čestice i u kojoj količini nalaze u vazduhu nakon požara.

„Angažovaćemo sva materijalna i tehnička sredstva kako bi se odmah ugasio ovaj požara. To će biti urađeno u najkraćem mogućem roku. Požar još nije ugašen u potpunosti. I dalje tinja, a štetne materije isparavaju u vazduh. Moramo preduzeti sve da ugasimo požar“, poručio je Radulović.

Radulović je rekao da je angažovana stručna kuća koja je lincencirana za mjerenje kvaliteta vazduha, zemljišta oko Gudronske jame i više lokaliteta izvorišta vode.

„Još nemamo konkretne rezultate. Postoji taj osjećaj koji dolazi iz tog ispravanja. Postoji osnovana sumnja, i struka je to ovdje danas potvrdila, da se iz Gudronske jame emituju neke negativne čestice mogu da imaju posljedice po stanovništvo i biljni i životinjski svijet. Očekujemo u ponedjeljak konkretne rezultate sa svim mjerenjima, rekao je Radulović.

Ekipa portala Gerila obišla je ovu jamu i uvjerila se da je jedno van svake sumnje tačno – u pitanju je ekološka bomba čija bi eventualna detonacija napravila nesagledivu štetu. Pored jame ne može da se bude duže od desetak minuta, jer su isparenja isuviše snažna. Požar i dalje nije u potpunosti ugašen, a dim sa okolnih njiva i sa jame „razlijeva“ se po obližnjim izbjegličkim naseljima.

Smrad benzena i ostalih hemijskih jedinjenje je snažan i nepodnošljiv. Vatrogasci koji gase požar oko Gudronske jame kažu da im je muka od isparavanja. Isti problem imaju i mještani okolnih naselja koji danima ne otvaraju prozore. Mnogi od njih su „prebacili“ djecu u druge gradove i opštine, kod rodbine, dok se „situacija“ ne smiri.

„Ne smijemo izaći iz kuća, ne smijemo otvoriti prozore, ne smijemo upaliti klimu. Ovo je veliko zlo. Osjetite samo koliko smrdi. To udavi čovjeka. Skupi se u ustima i bude muka. Djeca to ne smiju da udišu. A dim ne odlazi“, kaže Đorđe Jovanović, jedan od mještana izbjegličkog naselja Modriča 5 koje se nalazi u neposrednoj blizini jame.

Pane Konstantinović u ovom naselju živi od 2007. godine. Jedan je od mnogih kojima ova jama ne dozvoljava normalan život. Jama se, kaže on za Gerilu, na ovom mjestu nalazi od 1967. godine.

„Dešavalo se i prije da se jama zapali, ali bi se vatra brzo ugasila. Sada je, međutim, sve drugačije. Naselje je gušće nego prije deset godina, temperature su iz dana u dan sve veće, požar ne može da se ugasi. Vatra je planula na nekoliko stotina metara od jame i brzo joj se primakla. I onda se desila eksplozija“, priča Konstantinović.

Svi su, nastavlja on, stali u odbranu naselja – i mještani i vatrogasci. Učinili su sve da se vatra ne proširi prema Petrovdanskoj i prema ulicama Vojvode Putnika i Stefana Prvovjenčanog. Vatra se nije proširila prema naselju, ali jamu nisu mogli odbraniti.

„Niko od nas nije ovdje došao zato što je htio. Došli smo ovdje, jer nas je nevolja natjerala. I svi ti ljudi siju bašte, imaju kukuruze, voćnjake. Bog zna koliko tog otrova ima u zemlji. Mi sjedimo na ekološkoj bombi, a nema ko da je deaktivira“, istakao je Konstantinović.

Predsjednik Upravnog odbora Društva za istraživanje i zaštitu biodiverziteta i bilog Jovica Sjeničić danima prati stanje oko jame. On godinama upozorava na opasnost koja dolazi od kiselog gudrona, ali rješenja nema.

„Gudron najviše liči na katran. To je želatinozna, polutečna materija koja se odlagala kao nusprodukt prerade korišćenih motornih ulja u modričkoj Rafineriji ulja. Gudron se u ovoj jami odlagao od 1967. do 1996. godine. Jama se nalazi u Starači koja predstavlja dio starog toka Bosne. Taj potez se popularno zove Kriva bara“, rekao je Sjeničić za Gerilu.

Prije dvadeset i četiri godine prostor oko jame je isparcelisan i, dodaje on, gusto naseljen. Sjeničić kaže kako jama ima dva vlasnika – jedan je Republika Srpska, drugi je Rafinerija. Oba vlasnika brigu oko saniranja jame prepuštaju onom drugom.

„Prema nekim ranijim procjenema, u jami se nalazi između 25.000 i 30.000 tona otpada. Tu postoje dva ili tri bazena, neki silosi, neke cisterne, burad. Treba provjeriti da li je tu odlagano još nešto osim kiselog gudrona“, kaže Sjeničić.

Iako svi peru ruke od sanacije jame, Sjeničić kaže da se ona može uništiti, ali da je za to potrebno vrijeme, volja i novac. Gudronskih jama ima i u regionu, najviše ih je bilo u Hrvatskoj i sve su sanirane. Gudron nije lako uništiti, za to su potrebni određeni uslovi, ali nije nemoguće.

„Gudronska jama ‘Sovjak’ u Hrvatskoj imala je oko 200.000 kubika. Za njenu sanaciju bilo je potrebno 70 miliona maraka. Naša jama ima 20-30.000 kubika i za njenu sanaciju bi bilo dovoljno deset miliona maraka. Najbezbolnija sanacija je spaljivanje u koncentrisanim uslovima, ali to mora da se radi na zapadu, jer na Balkanu ne postoje takve spalionice“, rekao je Sjeničić.

Sjeničić i sam godinama živi pored jame. Djecu je prije nekoliko dana poslao kod rodbine u Doboj, jer su isparenja ogromna, a dim gust. Život pored gudronske jame je život pored „sumpornog ognja“.

„Izlazimo napolje samo kad moramo. Prozore ne otvaramo. Auta ne otvaramo. Ni vrijeme nam ne ide na ruku. Već danima je preko 40 stepeni. Nema vjetra da bar nešto odnese. Nema kiše da bar malo razblaži ovaj pakao“, dodaje Sjeničić.

Vatra koja gori u jami ne može da se ugasi vodom, nego specifičnom pjenom. Vatrogasci gase koliko mogu, ali najviše paze da ponovo ne plane rastinje oko jame. I njima je voda došla do grla.

„Stalno se nešto dimi. Nikako da sve ugasimo. A vidiš i sam kakav je vazduh. I najzdravijem mora doći muka nakon deset minuta. Ako je nama ovako par sati, mogu misliti kako je ljudima koji žive tu. To nije normalno“, kazao je jedan od vatrogasaca.

„Ljudi koji žive tu“ ne žele mnogo da pričaju. Samo odmahuju glavom i u dvije-tri riječi ili u dva-tri pokreta objašnjavaju kako im je. Niko neće da priča „za novina“, ali jasno je da svima oči ispadaju od nevolje. Dim se nalazi u svakom dvorištu, oko svake kuće.

U ponedjeljak bi svi trebali znati da li se nalaze u velikoj ili nikakvoj opasnosti. Naši izvori tvrde da je koncentracija benzena ogromna i da to predstavlja veliku opasnost, jer je benzen izuzetno kancerogena supstanca. Benzen je bezbojna ili svjetložuta tečna hemikalija na sobnoj temperaturi. Brzo isparava kada je izložen vazduhu. Koristi se prvenstveno kao rastvarač u hemijskoj i farmaceutskoj industriji, kao polazni materijal i međuproizvod u sintezi brojnih hemikalija uključujući plastiku, maziva, gume, boje, deterdžente, lijekove i pesticide.

Benzen je prirodna komponenta sirove nafte i benzina. Hronična izloženost benzenu uglavnom utiče na koštanu srž, kao i na meke, unutrašnje dijelove kostiju gdje se stvaraju nove krvne ćelije. Ovo može dovesti do anemije (nizak broj crvenih krvnih zrnaca), koja je uzrok slabosti i umora, smanjenog broja bijelih krvnih zrnaca, što smanjuje sposobnost tijela da se bori protiv infekcija i različitih vrsta leukemije. Utvrđeni su i štetni efekti na imuni sistem i reproduktivni sistem, kao što je poremećaj menstrualnih ciklusa, navodi se osnovnim karakteristikama ovog elementa.

Institut za javno zdravstvo Republike Srpske izdao je preporuke povodom posljednjih događaja izazvanih požarima, naročito na deponijima koje mogu izazvati štetne posljedice po zdravlje ljudi.

Gerila.info