Još tokom sljedeće, 2025. godine, potrošači električne energije u Bosni i Hercegovini plaćaće aktuelne cijene, dok će se za nešto više od 14 mjeseci, od 1. januara 2026, one “vinuti u nebo”.
Razlog pomenutog podizanja cijena leži u usklađivanju domaćih sa propisima Evropske unije, odnosno plaćanja prekogranične takse EU na izvoz ugljenika proizvedenog sagorijevanjem uglja u termoelektranama. Prema nekim ranijim navodima iz Spoljnotrgovinske komore BiH, kompanije iz BiH mogle bi izgubiti više od 250 miliona evra godišnje, ukoliko se zemlja ne uključi u sistem plaćanja pomenute takse.
Naime, EU je uvela mehanizam za prilagođavanje granice ugljenika (CBAM) za zemlje nečlanice koje izvoze robu na njenu teritoriju. Time se pokušavaju zemlje poput BiH primorati da prestanu da proizvode struju iz fosilnih goriva već da se okrenu obnovljivim izvorima. Mehanizam za podešavanje ugljenika na granicama obuhvata proizvode iz područja proizvodnje cementa, aluminijuma, đubriva, proizvodnje električne energije, gvožđa i čelika.
Energetska tranzicija u Bosni i Hercegovini: Prilika za profit ili razvoj građanske energije?
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Podsjećamo, BiH, koja je najveći izvoznik električne energije u Evropi, većinu svoje električne energije proizvodi sagorijevanjem uglja u termoelektranama. Od ukupno 17 teravat-sati električne energije, čak 10 se odnosi na proizvodnju u termoelektranama u dvije elektroprivrede sa sjedištem u Sarajevu i Trebinju. Elektroprivreda HZHB, sa sjedištem u Mostaru, proizvodi električnu energiju iz hidroelektrana i energiju vjetra.
Poskupljenje električne energije početkom 2026. godine moglo bi toliko “zatresti” privredu BiH, koja bi u značajnoj mjeri mogla postati nekonkurentna, što bi dalje vodilo u potpuni ekonomski kolaps naše zemlje.
Na ovo su upozorili iz Privredne komore RS, čiji su predstavnici iz Banjaluke govorili u okviru konferencije „Klimatska tranzicija i promjene u globalnom ekonomskom modelu”, a koja je dio većeg projekta „Zeleni navigator Balkana“.
Predsjednik Privredne komore Banjaluka Goran Račić rekao je da će Bosna i Hercegovina od 2026. godine morati da plaća porez od 60 do 100 evra po toni ugljen-dioksida.
“Ključno je spriječiti udar na ekonomiju u BiH, kako nakon poskupljenja struje ne bi postala potpuno nekonkurentna. Pokušavamo da pronađemo sredstva da uskladimo propise kako za godinu dana ne bismo napravili veliki udarac našim privrednim preduzećima koja bi plaćanjem poreza na CO2 postala nekonkurentna. Smatramo da naša zemlja mora da dobije pomoć međunarodne zajednice prema procesima koje sprovodi EU u smislu energetske tranzicije i da moramo biti tretirani kao mala zemlja“, rekao je Račić na pomenutoj konferenciji.
On je potom podsjetio da je ulaskom u Evropsku energetsku zajednicu BiH preuzela obavezu usklađivanja proizvodnje energije sa evropskim zakonima do 1. januara 2026.
“Ukoliko naši proizvođači ne obračunaju porez na emisiju CO2, koji se kreće od 60 do 100 evra po toni CO2, oni će platiti na ulazu u zemlju u koju izvoze. Sada je pitanje da li je bolje platiti na našem tržištu ili prilikom izvoza“, rekao je Račić te dodao da je nužno iznalaženje sredstava za pomenuto usaglašavanje sa propisima EU.
Očekivano, kompanije koje proizvode struju taj trošak će gotovo sigurno prenijeti na krajnje potrošače.
“Cijenu struje odobrava regulator, ali Elektroprivreda RS se trudi da svaki novi trošak koji ima prebaci na krajnjeg korisnika. Da se ne prenosi, sam posao bi bio praćen gubicima. Upravo, da bi se taj trošak na neki način amortizovao, pokušavamo da kroz određene EU projekte dobijemo sredstva kako stanovništvo i privreda ne bi snosili taj ukupan trošak”, rekao je Račić ali i dodao da će od 1. januara 2026. dio novog troška sigurno snositi krajnji potrošači u zemlji, samo još uvijek nije poznato u kojem postotku.
Pomenuto poskupljenje su komentarisali i iz Vlade Srpske, uz konstataciju da nas čeka “veoma izazovan period”.
„Očekujem da ćemo postići zajednički dogovor sa privrednicima, prije svega iz oblasti energetike i industrije, na koje ovo svrstavanje direktno utiče, da ne postanu nekonkurentni na tržištu. Pred nama je veoma izazovan period”, rekao je ministar građevinarstva, ekologije i urbanizma RS Bojan Vipotnik.
Direktor Sekretarijata Energetske zajednice (EZ) Artur Lorkovski u julu ove godine naglasio je kako BiH treba u svoje zakonodavstvo da uvrsti set mjera koje znače spajanje tržišta električne energije.
“U praktičnom smislu to znači da svi proizvođači i trgovci električnom energijom mogu da posluju ravnopravno na tržištu EU, a time i da privlače značajne investitore. Plan je bio da se tržišta spoje s tržištem EU do kraja 2025, ali je sada jasno da će postizanje cilja biti izazovno zbog kašnjenja u provođenju evropske legislative”, rekao je Lorkovski.
Ministar energetike RS Petar Đokić je rekao nakon sastanka sa Lurkovskim da vlast u cijeloj BiH, ako ne želi velike namete na izvoz struje, treba da uvede takse svim proizvođačima električne energije koji emituju CO2, odnosno ugljen dioksid.
“To bi značilo poskupljenje električne energije stanovništvu i privredi”, poručio je Đokić.
Energetska zajednica imaće još jednu sjednicu u BiH krajem ove godine, a prema najavama učesnika pomenutih razgovora, na njoj bi mogle biti donijete i konkretne odluke.
Gerila.info
