Novo otkriće dosad nepoznate vrste pauka u pećinskom kompleksu Mokra Megara na planini Ozren stavilo je ovo područje u središte međunarodne naučne zajednice. Ovaj endemski pauk dobiće naučno ime po planini Ozren, čime se dodatno učvršćuje značaj ovog regiona kao područja sa jedinstvenim prirodnim bogatstvom, a to će biti samo jedna od mnogobrojnih tema i brojnih značajnih rezultata istraživanja biološke raznolikosti provedenih u proteklih godinu dana, a koji će u naredni petak biti predstavljeni na VI. Konferenciji Mreže za zaštitu prirode u Bosni i Hercegovini.
Pored Ozrenskog pauka, na konferenciji, koja će se održati 8. i 9. novembra u Doboju, biće prezentovani i drugi značajni nalazi istraživanja šišmiša, ptica, vodozemaca, gmizavaca, insekata kao i biljaka, gljiva, mahovina i algi.
Prikupljeni podaci o biološkoj raznolikosti Ozrena podstiču napore za proglašenje ove planine nacionalnim parkom prema Prostornom planu Republike Srpske. Paralelno, u Federaciji BiH pećinski kompleks Mokra Megara već je u proceduri proglašenja zaštićenim područjem. Trenutno je samo vrh Gostilj zaštićen kao stanište trave ive, nakon što je tradicionalno branje ovog ljekovitog bilja 2018. godine dobilo UNESCO-vu zaštitu kao nematerijalno kulturno nasleđe.
Međutim, dok naučna zajednica apeluje na zaštitu, lokalno stanovništvo je zabrinuto zbog sve prisutnijih geoloških istraživanja usmerenih na eksploataciju nikla i kobalta. Stanovnici strahuju da bi rudarske aktivnosti mogle imati katastrofalne posledice po životnu sredinu i kvalitet vode na Ozrenu. Zbog toga će konferencija obuhvatiti dva panela koja će istražiti naučne i građanske perspektive očuvanja prirodnih resursa. Među naučnicima učesnicima su i renomirani stručnjaci: prof. dr. Ljiljana Tomović sa Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, prof. dr. Ivan Dragičević sa Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, i prof. dr. Dalibor Ballian sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Na konferenciji će se obratiti i građani, predstavnici lokalnih udruženja, koji su suočeni s pritiscima zbog ekološkog aktivizma. Brojne priče o represiji, medijskom linču i pokušajima podmićivanja ukazuju na složenost problema sa kojim se suočavaju. Dodatnu zabrinutost izaziva i izveštaj visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita, koji je u izvještaju Savjetu sigurnosti UN-a naglasio da bi odluke Ustavnog suda o državnoj imovini mogle negativno uticati na strane investicije, čime je jasno stavio ekonomske interese rudarskih kompanija ispred prava građana.
Ova konferencija, koju zajednički organizuju Udruženje građana Fojničani i Mreža za zaštitu prirode u BiH, predstavlja značajan korak ka očuvanju prirodne i kulturne baštine Ozrena, kao i ka očuvanju prava lokalnih zajednica koje žive u skladu s prirodom ovog jedinstvenog regiona.
Dejan Rakita / GERILA
