Sankcije koje su Sjedinjene Američke Države juče uvele Naftnoj industriji Srbije (NIS), većinski u vlasništvu ruskog Gazprom Nefta, izazvale su zabrinutost za poslovanje ove kompanije u Bosni i Hercegovini. NIS u BiH upravlja mrežom od 42 benzinske stanice pod brendovima Gazprom i NIS Petrol, zapošljavajući oko 500 radnika.
Kompanija NIS sankcionisana je zbog takozvanog “sekundarnog rizika” odnosno zbog povezanosti sa ruskim Gasprom njeftom. NIS je, inače, jedina kompanija u Srbiji koja se bavi istraživanjem, proizvodnjom i preradom nafte i proizvodnjom prirodnog gasa.
Uticaj sankcija na tržište
NIS posluje u BiH putem svojih podružnica, uključujući NIS Petrol Banjaluka, G-Petrol Sarajevo i Jadran-Naftagas Banjaluka. Među njima, G-Petrol se ističe kao ključni igrač, ostvarivši prihod od 645,4 miliona konvertibilnih maraka u 2023. godini, iako je zabilježio gubitak od 765.965 KM. S druge strane, NIS Petrol ostvario je dobit od skoro tri miliona KM u istom periodu.
Ipak, uvođenje sankcija moglo bi poremetiti ove operacije. Stručnjaci upozoravaju da će efekte najviše osjetiti finansijski sektor.
„Efekti sankcija zavisiće od njihove prirode i reakcije domaćih aktera, posebno banaka,“ istakao je ekonomista Igor Gavran za Bloomberg Adria. „Dosadašnja iskustva pokazuju da banke u stranom vlasništvu često slijede strane mjere, što dodatno otežava poslovanje sankcionisanih kompanija.“
Politički kontekst i reakcije
Predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, već je u decembru upozorio na mogućnost uvođenja sankcija NIS-u. Njegova prognoza sada se obistinila, a izazovi za kompaniju mogli bi imati dalekosežne posljedice.
“Kompanija će moći da redovno posluje, ali sa planom vlasničke transformacije mora da se krene odmah i on mora da bude odobren od strane OFAC-a i američke vlade”, rekao je Vučić.
“Za sve operacije imaćemo samo 45 dana, dakle, zaključno sa 25. februarom. Do tada moramo ne samo da završimo ‘signing’, to jest potpisivanje bilo kakvog ugovora sa ruskom stranom, već da završimo i ono što se zove ‘closing’, sve mora da bude gotovo. Istekom ovog perioda za kontrolisani izlazak svih ruskih povezanih lica iz NIS-a od 45 dana, nastupaju sankcije u potpunosti. Jedino će biti moguće da se izvrši preostalo plaćanje eventualne kupoprodajne cijene bilo kog udjela, finansijska transkacija može da bude produžena još 15 dana, do 12. marta, ali i tu finansijsku transakciju mora da odobri OFAC”, rekao je predsjednik Srbije.
„Ovo je ozbiljan udarac za NIS, ali i za energetsko tržište BiH,“ komentarisao je Gavran, dodajući da će biti ključno pratiti poteze banaka i regulatornih tijela u narednim mjesecima.
Reagovao je i zvanični Zagreb. Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je da je Vlada Hrvatske upoznata da sa američkim sankcijama NIS-u, kao i da žele ekonomsku i energetsku stabilnost Srbije.
“Nama je važno da ovaj paket sankcija, prije svega u aspektu koji se odnosi na Hrvatsku, a to je NIS, koji je u suvlasništvu Gaspromnjefta, ostavlja 45 dana vremena vlastima Srbije da riješe pitanje vlasništva”, rekao je Plenković.
Plenković je naglasio da 95 posto transporta nafte prema Srbiji ide kroz hrvatski Janaf te da je itekako važan za srpsku energetsku, ali i ekonomsku sigurnost same Hrvatske.
“Interes je Hrvatske da se ovih 45 dana iskoristi kako bi se riješilo pitanje vlasništva. Mi želimo da Janaf i dalje opskrbljuje Srbiju naftom putem Omišlja našim cijevima, jer želimo i ekonomsku i energetsku stabilnost hrvatskog susjeda, i to srpske vlasti znaju. Istodobno, mi itekako vodimo o računa o poslovanju Janafa, iskomunicirali smo eventualne sekundarne posljedice ovog režima sankcija i na Janaf, i s te strane ćemo osigurati da poslovanje Janafa ne bude nimalo ugroženo”, zaključio je Plenković.
“Sankcije Sjedinjenih Američkih Država prema NIS-u su usmjerene prema Rusiji, a ne prema Srbiji”, izjavio je danas Ričard Verma, zamjenik američkog državnog sekretara za upravljanje i resurse u Beogradu nakon sastanka sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
Verna je dodao da neće biti nikakvih ekonomskih posledica po Srbiju ako bude uklonjeno rusko vlasništvo iz kompanije NIS.
“Rusija ne ulaže u budućnost Srbije, jer profite koje vadi iz NIS ne ulaže u Srbiju. Promjena vlasničke strukture doprinjeće da u regionu bude više mira”, naglasio je zamjenik američkog državnog sekretara i dodao da je NIS jedna od 2.000 kompanija u ruskom vlasništvu kojima su SAD uvele sankcije.
Skok cijena goriva u najavi a posljedice sankcija NIS-u tek možemo očekivati
Pored direktnih finansijskih pritisaka, sankcije bi mogle ugroziti snabdijevanje naftnih derivata i dovesti do većih cijena na pumpama. Situacija dodatno komplikuje geopolitički kontekst jer su Gazprom i NIS već pod pritiskom zbog ruskog vlasništva.
Ruske državne kompanije Gasprom njeft i njena krovna kompanija Gasprom od 2008. godine imaju većinsko vlasništvo u NIS-u od 56,15 odsto, dok je 29,87 odsto u vlasništvu Srbije.
Povećanje cijene goriva već se očekuje, nezavisno od dešavanja oko NIS-a.
Đorđe Savić, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore RS, u razgovoru za Nezavisne novine je rekao da su “cijene goriva na svjetskim berzama porastu”.
“Taj trend rasta odraziće se i na naše prostore, pa se tako u narednim danima očekuju veće cijene naftnih derivata za preko 10 feninga po litri”, istakao je za Savić.
Dok analitičari procjenjuju dugoročne posljedice, jedno je jasno – sankcije SAD-a na NIS mogle bi značajno uticati na stabilnost energetskog sektora u BiH. Sve oči sada su uprte u reakcije domaćih i međunarodnih aktera.
Dejan Rakita / GERILA
