Paljanska kompanija „Mraz“ podnijela je Posebnom odjeljenju za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju Tužilaštva BiH krivičnu prijavu protiv direktora Granične policije BiH Mirka Kuprešakovića zbog povrede ravnopravnosti u vršenju privredne djelatnosti, zloupotrebe položaja ili ovlašćenja i nesavjesnog rada u službi, saznaje GERILA.
Prijava je podnesena nakon što je Granična policija BiH tender za nabavku dijelova uniforme dodijelila visočkoj kompaniji „KM Trade“, a osim Kuprešakovića prijava je podnesena i protiv predsjednika komisije koja je donijela odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača Saše Ćorsovića, članova komisije Dinka Turkovića, Mensudina Fejzića, Mirsade Alić i Siniše Radovića, predsjedavajućeg Kancelarije za žalbe Adina Kondžića i kompanija „Bosnainspekt“ i „KM trade“.
Granična policija Bosne i Hercegovine je 29. avgusta 2023. godine raspisala tender za nabavku djelova uniforme za potrebe Granične policije Bosne i Hercegovine. Tenderska dokumentacija je izmijenjena 8. novembra prošle godine. Iz tendera je tada isključena nabavka obuće, a naknadno je raspisana zasebna javna nabavka za ovu stavku. Nakon toga uslijedila su brojna odlaganja otvaranja ponuda. Konačno otvaranje ponuda održano je 4. juna 2024. godine. Ponudu su predali „KM Trade“ iz Visokog (3,1 milion KM), Tekstilna Industrija iz Mostara (2,8 miliona KM), sarajevski „Patrio“ (2,3 miliona KM), „Yumco – Prizosi“ iz Vranja (tri miliona KM) i „Mraz“ (2,7 miliona KM).
“Prema unaprijed predviđenom scenariju privredno društvo koje dostavi najmanju ponudu uvijek odustaje od nje kako bi ugovor bio dodijeljen sljedećoj kompaniji u nizu po većoj cijeni. To je i ovaj put učinjeno, pa su „Patrio“ i Tekstilna Inustrija iz Mostara odustali od potpivanja ugovora. Ugovor je na kraju zaključen sa „KM Trade“ koji je bio cjenovno najneprihvatljiviji“, navodi se u krivičnoj prijavi.
Upitan je, navodi se u prijavi, i poslovni kapacitet navedenih kompanija koje po pravilu odustaju od zaključenja ugovora. Ostaje nejasno kako bi i na koji način te kompanije uopšte i ispunile svoje obaveze po ugovoru. Prema dostupnim podacima, „Patrio“ nema zaposlenih, nema opremu za rad niti prostor, odnosno nema bilo kakav poslovni kapacitet.
Kompanije „Patrio“, Tekstilna Inustrija i „KM Trade“ su dostavili izvještaje laboratorijske kontrole koja je uradila firma „Bosnainspekt“ koja nije akreditovana za navedene metode ispitivanja. Drugim riječima, čelni ljudi „Bosnainspekta“ su znali da ne posjeduju akreditaciju i stručna znanja za davanja predmetnog izvještaja, ali su uprkos tome izdali izvještaje neistinite sadržine kojima je kompaniji ,,KM TRADE“ omogućeno da iznese ponudu na spornom tenderu.
“Članovi komisije Saša Ćorsović, Dinko Turković, Mensudin Fejzić, Mirsad Alić i Siniša Radović, kao i predsedavajući Kancelarije za žalbe Adin Kondžić utvrdili su da nije od značaja činjenica da je „Bosnainspekt“ neakreditovan za predmetne metode. Ovakav nevjerovatan i potpuno neprihvatljiv zaključak zapravo znači, i to bez karikiranja, da je, na primjer, Zavod za javno zdravstvo FBiH (koji je akreditovan za ispitivanje mikrobiološkog kvaliteta vode) mogao da dostavi zadovoljavajući izveštaj i po pitanju „UV starenja“, jer je Zavod za javno zdravstvo akreditovana institucija“, navodi se u krivičnoj prijavi.
Obaveza ponuđača, shodno pravilima javne nabavke, bila je i da dostavi uzorke koji su morali ispunjavati sve uslove iz javne nabavke. Nakon urađenog vizuelnog pregleda i premjeravanja dostavljenih uzoraka konstatovan je veliki broj nepravilnosti na koje su ukazali predstavnici „Mraza“ u žalbenom postupku.
Umjesto da članovi komisije provjere uzorke, oni su samo konstatovali da su navedeni ponuđači uz uzorke dostavili i izvještaje u kojima je navedeno da oni ispunjavaju sve tražene mjere.
“Dakle, nije bitno što određeni uzorak nije sašiven po mjerama i što ima brojne greške, a to se jasno i nesporno može utvrditi prostim pregledom, već je bitno da je uz njega dostavljen papir na kojem piše da uzorak ima tražene mjere?! Da stvar bude gora, taj papir nije ni propisan predmetnom javnom nabavkom kojom je utvrđeno da će se ispravnost uzorka utvrditi njegovom provjerom, a ne uvidom u neki neimenovani interni dokument“, piše u krivičnoj prijavi koja je u posjedu našeg portala.
Tako, na primjer, širina trougla na kragni treba da bude osam, a na uzorku je sedam centimetara. Ali, pošto u „izvještaju“ piše da je on u skladu sa traženim mjerama, odnosno da ima osam centimetara, vjeruje se izvještaju, a ne lenijaru. Još jedan razlog zbog koga izvještaje ne treba smatrati vjerodostojinim jeste i to da je kompanija „Bosnainspekt“ uradio vizuelne kontrole uzoraka za koje i sama u izvještaju konstatuje da je djelimično akreditovan.
Na predmetnim uzorcima nedostaje logo proizvođača, što je nesporna i velika nepravilnost, ali se to ocjenjuje kao ,,manje odstupanje“. Logo proizvođača je, tvrde u „Mrazu“, obavezni element koji odjevni predmet mora da sadrži i u konkretnom slučaju je propisan javnom nabavkom.
Ponuda „Mraza“ je proglašena neprihvatljivom iz tri „razloga“. Članovi prvostepene komisije su utvrdili da izvještaj o ispitivanju uzoraka koje je dostavio „Mraz“ ne sadrži ispitivanje određenih parametara iako je nesporno, jasno i lako dokazivo da je ova kompanija dostavila izvještaj centra u Španiji „AITEX“ o ispitivanju navedenih uzoraka. Vrijednost tih ispitivanja iznosi više od 10.000 KM, za razliku od vještačenja firme „Bosnainspekt“ koje su obavljali kao neakreditovana institucija, čime je i cijena vještačenja mnogo povoljnija, ali je vještačenje nerelevantno.
“Svaki uzorak tkanine koji je poslat u inostrantvo je plonbiran i uz njega je dostavljen atest na kome je jasno naznačen broj plombe koja odgovara predmetnom uzorku iz čega je jasno da to jeste uzorak koji je testiran. Pomoću toga sa sigurnošću se može utvrditi da svaki uzorak odgovara atestu i da je u potpunosti ispravan. Smatramo da je neophodno ponovo uraditi analizu tkanine i uzoraka koju je radio „Bosnainspekt“, ali sada kod ustanovâ koje su akreditovane za tražene metode” navode u „Mrazu“.
Granična policija BiH je 11. oktobra prošle godine raspisala novi tender za nabavku dijelova uniforme. Dozvoljeno je korišćenje izvještaja o ispitivanju koji je rađen za prethodni tender. „Mraz“ je dostavio identičan izvještaj bez zaključka da ispitivani uzorci odgovaraju traženim uslovima.
“Ovo je učinjeno svjesno i namjerno da bismo dokazali da uopšte nije bitno šta se nalazi u izvještaju, jer komisija prihvata i tumači izvještaj na način koji ide u interes i pogoduje drugom ponuđaču. Izvještaj koji je prvi put bio neprihvatljiv, drugi put je ocijenjen kao prihvatljiv i nije mu zamjereno to što ne sadrži zaključak. Ovakve odluke su u potpunosti neprihvatljive. Ako Granična policija prvi put nije prihvatila Izvještaj, čak ni nakon žalbenog postupka, nikako ne bi trebalo da ga prihvati u novom postupku javne nabavke “, kažu u paljanskoj kompaniji.
Kancelarija za razmatranje žalbi je 20. februara poništila postupak za nabavku dijelova uniforme za potrebe Granične policije. Granična policija je potom 20. marta godine raspisala ograničeni postupak za nabavku dijelova uniformi u vrijednosti od 4,4 miliona KM. Važno je napomenuti da je predmet postupka javne nabavke, kao i ranije, odjeća i to konkretno zimska vodono- nepropuana jakna, kratka jakna vjetro-nepropusna sa podjaknom, komplet za nošenje oružja i opreme, dvodjelni kišni komplet, zimske rukavice, zimske pantalone (muške i ženske), zimske čarape, ljetne čarape, majica kratkih rukava (T- majica), ljetne pantalone (muške i ženske).
U „Mrazu“ smatraju da je Kuprešaković oglušio o zakon već u postupku prve faze prekvalifikacija navođenjem tehničkih i profesionalnih sposobnosti koje ponuđač mora ispuniti i dokazati i koji nisu u skladu sa samom prirodom i namjenom robe koja je predmet postupka javne nabavke. U tenderskoj dokumentaciji se od ponuđača zahtijeva da je registrovan kod Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH za promet roba posebne namjene i da za sve lotove posjeduje industrijsku sigurosnu dozvolu. Nadalje, ponuđač mora dostaviti i važeće rješenje o registraciji izdato od Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa i važeću sigurosnu dozvolu.
Postupak upisa u Registar izdavanja rješenja o upisu u Registar lica spoljnotrgovinskog prometa oružja, vojne opreme i robe posebne namjene regulisan je Zakonom o kontroli oružja, vojne opreme i robe posebne namjene i Pravilnikom o vođenju registra lica spoljnotrgovinskog prometa oružja, vojne opreme i robe posebne namjene. Zakonom o kontroli oružja, vojne opreme i robe posebne namjene na koji ukazuje Pravilnik propisano je da Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH ažurira i objavljuje Zajedničku listu oružja i vojne opreme, kao i to da Ministarstvo u konsultacijama sa nadležnim državnim, entitetskim, odnosno kantonalnim ministarstvima i organima Brčko Distrikta, dosnosi Listu robe posebne namjene i objavljuje je u „Službenom glasniku BiH“.
“Kuprešaković je favorizovao određene ponuđače već u postupku raspisivanja tendera druge faze pretkvalifikacije. To je nesumnjivo uvidom u Zajedničku listu oružja i vojne opreme, kao i uvidom u Listu robe posebne namjene. Više je nego jasno da predmet konkretne javne nabavke nije niti oružje i vojna oprema, niti roba posebne namjene. Zajedničkom listom oružja i vojne opreme i Listom robe posebne namjene propisano je šta spada u oružje, vojnu opremu i robu posebne namjene. Vrsta robe koja je predmet ove javne nabavke niti se nalazi na navedenim listama, niti po svojoj suštini može predstavljati oružje, vojnu opremu ni robu posebne namjene“, stoji u krivičnoj prijavi.
Na ovim listama se nalazi oružje, municija, eksplozivi, pogonska goriva u smislu baruta (bezdimni, crni, rudarski), oblikovanja punjenja u smislu sporogorećih i detonirajućih štapina, ali nigdje nema odjevnih predmeta i čarapa. Ova rješenja se pritom izdaju privrednim društvima isključivo za izvoz, dok se predmet konkretne javne nabavke ne tiče bilo kakvog izvoza, već se isključivo odnosi na promet roba i usluga unutar Bosne i Hercegovine.
“Sigurno nije slučajnost da navedene uslove, koji su u konkretnom slučaju nepotrebni i nezakoniti, ispunjava „KM Trade“. Što opet dokazuje sve nezakonite radnje Mirka Kuprešakovića kao direktora Granične policije. Ne postoji logično objašnjenje zašto bi neko propisivao uslove koji su protivni zakonu osim u slučaju diskriminacije drugih ponuđača i pogodovanju jednom ponuđaču koji jedini ispunjava te uslove “navode u „Mrazu“.
U tenderskoj dokumentaciji su, stoji dalje, neosnovano i diskriminatorski navedeni uslovi koje ponuđač mora da ispunu koji uopšte nisu u vezi sa ispunjenjem obaveze iz javne nabavke, pa je propisano da ponuđač koji treba da sačini i isporuči čarape i ostale odjevne predmete mora da ima dozvolu za izvoz oružja i baruta.
“Ostaje potpuno nejasno u kakvoj vezi su čarape i odjevni predmeti sa barutom, eksplozivom i oružjem. Ako navedeni odjevni predmeti jesu oružje ili roba posebne namjene, ostaje nejasno zašto ih nema u listama koje propisuju koja se to vrsta robe smatra robom posebne namjene. Jasno je da je na ovaj način povrijeđen zakon, jer predmetna tenderska dokumentacija nije usklađena sa Zakonom o javnim nabavkama“, kažu u „Mrazu“.
Ovo nije prvi put da pojedine agencije u BiH namještaju tendere za „KM Trade“. Četiri policijske agencije u Bosni i Hercegovini su od firme „KM Trade“ godinama kupovale uniforme i obuću, čija se vrijednost računa u milionima, vodeći se internim pravilnicima koji iz ovog posla isključuju druge domaće firme. Ovim dokumentima je određeno da policajci moraju nositi uniforme i obuću koje odgovaraju karakteristikama američke marke „5.11“ i njemačke marke „Haix“. Jedini zastupnik robe takvih karakteristika, precizno opisanih u pravilnicima, jeste „KM Trade“ iz Visokog.
Zahvaljujući tome, visočka firma je na javnim nabavkama od 2013. godine zaradila najmanje 17,5 miliona maraka poslujući sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (MUPKS), Direkcijom za koordinaciju policijskih tijela BiH, Ministarstvom unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUPRS) i Federalnom upravom policije (FUP). Vlasnici „KM Tradea“, koji je osnovan prije 22 godine, jesu advokat Kadrija Kolić i biznismen Nihad Mašić. Firma trguje oružjem, municijom, odjećom, obućom, optikom, dvogledima, torbama i spremnicima te dronovima i drugom opremom koju prodaju u prodavnicama i putem javnih nabavki.
Prema dostupnim finansijskim izvještajima, godišnji profit firme „KM Trade“ od 2010. do 2013. godine nije prelazio 73.000 maraka. Iako najviše zarađuje prodajom oružja, municije i specijalne opreme, firma je zabilježila veliki uspjeh u poslovanju nakon što je počela prodavati uniforme policijskim agencijama.
G. Dakić, GERILA info
