U maloj sali Banskog dvora održana je javna rasprava o nacrtu Regulacionog plana za centar najvećeg grada Republike Srpske. Stručna javnost (članovi Katedre za arhitektonsko projektovanje Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci) upozorili su na vrlo loša riješenja u predloženom Regulacionom planu a u Centru za životnu sredinu su upozorili da će centar Banjaluke ukoliko regulacioni plan bude usvojen da ostane bez klasičnih zelenih površina a da će biti ugrožena lokalna mikroklima Banjaluke.
Javna rasprava nije protekla kako je zamišljeno jer su arhitekti koji su prisustvovali raspravi, njih dvadesetak, napustili raspravu nezadovoljni načinom na koji je vođeena. Za Gerilu su rekli da su očekivali pravu raspravu a da su prisustvovali pitanjima zainteresovanih bez konkretnih odgovora predstavnika grada. U jednom trenutku je raspravu napustio i nečelnik Odjeljenja za prostorno uređenje Slobodan Stanarević pravdajući se privatnim obavezama.
U udruženju Naš prostor su ranije istakli da Banjaluci prijeti opasnost da ostane bez pet zelenih površina u užem centru grada.
Zelene površine kod Muzeja savremene umjetnosti (potpuno se popločava uz mogućnost sadnje adekvatnog manjeg drveća),
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
zelene površine kod spomenika Banu Milosavljeviću (popločava se),
zelene površine preko puta NSRS (gradnja objekta),
zelene površine od zgrade Ekvatora prema tržnici (gradnja objekta),
i zelene površine kod Tehničke škole (gradnja dva objeka).
Gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić ne smatra da Banjaluci prijeti opasnost da ostane bez zelenih površina u centru grada.
“Mislim da su primjedbe pomalo promašene i više predizborne nego realne jer ako govorimo o postojećim zelenim površinama one koje nisu bile predviđene da se na njima prave objekti nisu predviđene ni dalje. Preko puta Narodne skupštine recimo, tu je vec 15 godina predviđena zgrada. Samo je pitanje za investitora zašto je do sada nije napravio. Ako se misli zadržati zelena površina a ja sam isto pristalica zelenih površina onda treba par miliona isplatiti investitoru koji je privatni vlasnik. Uspjeli smo kroz regulacioni plan da vratimo park između Narodnog pozorišta i Banskog dvora koji je ranije bio objekat ali to je zato što je to naša zemlja. I nadam se da nećemo imati problema sa nekim privatnicima koji pokušavaju povratiti tu zemlju. Na drugim lokacijama gdje je zemljiste privatno je daleko drugačija priča.“- rekao je Radojičić prije javne rasprave.
Članovi Katedre za arhitektonsko projektovanje Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci imali su nekoliko primjedbi na nacrt Regulacionog plana koje su objavili prije desetak dana.
“Strukture gradskog zelenila nisu dobile odgovarajući konceptualno-prostorni tretman, tj. ne može se zaista govoriti o bilo kakvim ozbiljnijim potezima ili mrežama zelenila kao što su npr. avenije, drvoredi, parkovi, skverovi, zeleni krovovi. Sve se, uglavnom, svodi na skromne dodatke novim zgradama ili objektima saobraćaja. Zaista ne postoji opravdanje za to da se – uz ovoliko nedovršenih prostora u centralnoj zoni grada – ne predvidi nijedan jasno određen i imenovan park, koji bi tog naziva bio dostojan u površini i kvalitetu.
Vizija saobraćaja u ovom planu zagledana je jedino u automobil – kao jedini problem, ali i kao osnovnog klijenta. Sva logika i gotovo sva rješenja posvećeni su tome da se obezbijedi „efikasno“ saobraćanje privatnim automobilom. Mjere kojima bi se podstakli – nauštrb pretjerane upotrebe automobila, kojoj je Banja Luka već ozbiljno podlegla – javni gradski prevoz, upotreba bicikla i pješačenje, minimalne su ili nepostojeće. U nekoliko rješenja raskrsnica sa kružnim tokovima predlažu se pothodnici. Po našem mišljenju, takva rješenja za pješački saobraćaj nisu optimalna, jer rezultuju prekinutim kontinuitetima pješačkog prostora i uobičajeno, mrtvim i odbojnim prostorima samih pothodnika (čija ekonomičnost, takođe, može biti dovedena u pitanje).”
Dio primjedbi struke odnosio se i na parcelu preko puta NSRS a na kojoj je nacrtom plana planirana gradnja objekta.
“Skromna pojavnost postojećih objekata poslužila je kao odličan izgovor za predatorsko zauzimanje još jedne, kako se kaže, „top lokacije“.
Kao izgovor služe, već od ranije, relativno visoka zgrada nekadašnje Vojne komande grada (kasnije zgrada Vlade Republike Srpske) i stambena zgrada preko puta. Na njih se pozivaju sve nove visinske regulacije, ne računajući, pri tome, na pripadajuće prazne/otvorene/zelene prostore i niske/horizontalne poteze i objekte (poput same Narodne skupštine).
Narodna skupština, da bi prostorno bila u stanju da se identifikuje kao najvažnije mjesto Republike i Demokratije, zahtijeva adekvatnu ambijentalnu cjelovitost i sagledivost; zahtijeva određeni slobodan (pejzažni čak) prostor oko sebe i zahtijeva poštovanje kako visinske regulacije, tako i ukupne masivnosti okolnih objekata. Ipak, ovaj plan omogućuje da, i na tom mjestu, prostor ispolji društveno-ekonomsku i političku realnost: Republika i Demokratija nemaju prednost pred potrebama „investicija“ i zarade.
Slobodan Stanarević načelnik Odjeljenja za prostorno uređenje grada Banjaluka kaže da je pročitao primjedbe struke ali ne djeluje kao da su ga posebno zainteresovale.
“Procitao sam njihove primjedbe. Strucna javnost je iznijela svoje primjedbe. Ja postujem strucnu javnost ali o ukusima ne možemo raspravljati. Mogu oni govoriti o kompletnom regulacionom planu ali vi morate shvatiti da imate i vrednovanje i zelene površine i zahtjeve investitora i parkiranje i saobraćaj i sve to. I kada uzmete u globalu da je to jedino i ja sam ponosan na regulacioni plan.”
