foto vlada rs
Vlada Republike Srpske je prihvatila dogovor ministarstva trgovine i distributera nafte i naftnih derivata tako da će gorivo u Republici Srpskoj biti jeftinije za 5 feninga. Resorni ministar Predrag Gluhaković rekao je da će cijene na pumpama širom Republike Srpske biti od 2,11- 2,29 u zavisnosti od regije. Ministar Gluhaković nije, međutim pojasnio kako je došlo do pojeftinjenja od 5 feninga po litri a da je cijena goriva i dalje veća od jednog evra kada su SRNA i RTRS precizno prije nekoliko dana izračunali da je to cijena goriva u Srpskoj što je indirektno potvrdio i predsjednik Republike Milorad Dodik tvrdnjama da je gorivo u RS najjeftinije u regionu (što nikako nije tačno ukoliko se cijena goriva poredi sa prosječnim platama-o čemu je Gerila već pisala).
Najnovijim, gotovo beznačajnim smanjenjem cijene goriva u Srpskoj cijene će, prema najavama iz ministarstva trgovine biti od 1,07 do 1.17 evra po litri. I dalje znatno više od izmišljenih 1 evro po litri.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Kolika je ustvari ušteda nakon najnovije odluke Vlade RS?
Ako kao primjer uzmemo da jedna porodica mjesečno troši 40 litara goriva ušteda na mjesečnom nivou zahvaljujući Vladi Republike Srpske će da iznosi 200 feninga odnosno dvije marke.
Usvajanjem akciza na gorivo, odluka je stupila na snagu 1 februara, gorivo u BiH je poskupilo za 18 feninga po litri. Mjesečno prosječno izdvajanje za gorivo povećano je za 720 feninga odnosno 7,2 KM. Nije nebitno to da su za povećanje akciza glasali poslanici predstavničkog doma Parlamenta BiH iz SDA, SBB, HDZ BiH, HDZ 1990 i SNSD.
Izgradnja autoputeva se godinama navodi kao jedini razlog povećanje akciza na gorivo. Od 2006 do kraja 2017 godine na ime akciza prikupljeno je 3,2 milijarde maraka. Gotovo pet miijardi zajedno sa novcem koji država, odnosno entiteti, uzimaju od vozača prilikom registracije na ime putarine. To su podaci bez tekuće 2018 godine i bez dodatnog povećanja akciza.
Niko sa sigurnošću ne može da tvrdi gdje je taj novac završio. Vlada Republike Srpske je gradnju svih dosadašnjih autoputeva finansirala iz inostranih kreditnih sredstava. Banja Luka-Prnjavor (Evropska investiciona banka 160 miliona evra), Prnjavor –Doboj (EBRD 185 miliona evra), Gradiška-Banjaluka (kombinacija domaćih sredstava i kredita EBRD 170 miliona evra).
