Što je kvadrat stana u Banjaluci skuplji, to su vam veće šanse da ćete se tući sa komšijama oko parkinga.
Borba za mjesto gdje ćete ostaviti vaš autmobil dovedena je do aspurda, pa onaj ko želi da živi bliže centru, stan plaća bezobrazno skupo, a sa komšijama najmanje dva puta dnevno vodi bitku oko parkiranja.
“Postalo je gotovo nemoguće pronaći parking mjesto ispred zgrade u kojoj stanujem, pogotovo kada se kasnije vratim kući, jer tada doslovno ne postoji mjesto gdje mogu da ostavim automobil. Onda parkiram na zelenoj površini ili na trotoaru i desilo se nekoliko puta da pauk odnese vozilo ujutro. Jednostavno nemam izbora. Problem postaje i veći jer se u naselju prave nove zgrade, dolaze novi stanari sa svojim automobilima a broj parking mjesta ostaje isti”
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
rekao je za SrpskaCafe Banjalučanin koji živi u Obilićevu.
Nove zgrade u Banjaluci niču kao pečurke poslije kiše a investitori, logično, biraju najpoželjnije lokacije na kojima još nisu izgrađene zgrade. Problem parkiranja postoji u Banjaluci godinama, a gradnjom novih zgrada samo se povećava. Nove zgrade grade se, uglavnom, na ograničenim parcelama gdje nema dovoljno mjesta za nova parking mjesta.
Postavlja se pitanje zašto je problem za sada nerješiv i šta Banjalučani mogu očekivati u narednih nekoliko godina s obzirom na nesmanjen tempo gradnje novih objekata i to po pravilu u širem centru grada.
Priča je jednostavna. Investitori su obavezni da prilikom gradnje nove zgrade obezbijede određen broj parking mjesta. Oni to i čine, najčešće u podzemnim garažama, ali tu se sve završava, a problem počinje. Investitori parking mjesta prodaju zasebno od stanova. Podzemna parking mjesta koštaju i do 25 000 maraka u zavisnosti od lokacije, a stanari se uglavnom odlučuju da i onda ni ne kupuju u svojim zgradama.
Gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić pojašnjava da postoje koeficijenti po kojima se računa koliko mora biti obezbijeđeno parking mjesta za svaku površinu i objekat, da to investitori moraju da poštuju, jer u suprotnom ne mogu da dobiju dozvolu. To što podzemna parking mjesta malo ko koristi je drugi problem.
“To je sad druga stvar. Ja sam sad bio u Štokholmu, bili smo u potpuno novom kvartu, nekoliko desetina kvadratnih kilometara i ne dozvoljavaju da se automobili parkiraju uopšte na površini. Sve ide pod zemlju u podzemne garaže. Pošto je centar grada kod nas prebukiran svakako, iako je puno skuplje i nepopularno, nama objektivno riješenje jeste koristimo podzemne i nadzemne garaže. U centru imamo nekoliko podzemnih i nadzemnih garaža koje su planirane da potpuno uklonimo vozila sa ulica”
kaže Radojičić.
I pored toga problem ipak postoji. Veljko Jarić vlasnik preduzeća Aragosta invest za naš portal svjedoči da njegova firma i dalje ima neprodata podzemna parking mjesta napravljena u zgradama prije deset ili petnaest godina.
“Grad mora da napravi sistemsko riješenje za problem parkiranja. Sama gradnja ali i protivpožarni uslovi su nam najskuplji u Evropi. Nas garaža podzemna mnogo košta. Ne možemo poklanjati parking mjesta, a logično je da ne možemo ni tjerati ljude da ih kupuju. Grad mora sistemski da riješi problem parkiranja, a jedan od načina je pravljenje rejonskih garaža gdje bi stanari po prihvatljivim cijenama mogli da kupe godišnje parking karte”
priča za portal SrpskaCafe Veljko Jarić.
Jarić za SrpskaCafe kaže i da je predlagao izmjene pravilnika jer kupci stanova, većinom, jednostavno ne žele da kupuju parking mjesta.
U odjeljenju za prostorno uređenje, međutim, lopticu prebacuju u polje investitora. Slobodan Stanerević, načelnik ovog odjeljenja kaže da mu nije jasan stav investitora koji prave garaže koje im onda stoje prazne.
“Cijena garaže im je ukalkulisana u onu za stan. Razgovarao sam i sa ministarkom građevinarstva i prostornog uređenja Srebrenkom Golić i predlagao da cijena nekretnine bude vezana sa garažnim mjestom, pa bi samim tim dobili riješenje za parkiranje. Imamo poluprazne garaže, parkira se okolo, pauk nosi vozila, a cijena garaže kod izgradnje zgrade je uračunata u cijenu stana. Svjestan sam tog problema, ali ono što mi tražimo jeste da važi pravilo jedno parking mjesto jedan stan, ali trenutno smo vezanih ruku”
kaže Stanarević.
Gradska opozicija tvrdi da se na problem parkiranja upozorava godinama i da situacija postaje nepodnošljiva. Problem je u lošem planiranju gradnje, smatra odbornik SDS-a Aleksandar Petković.
“Cijene podzemnih parking mjesta kod nas dostižu i do 20 000 KM. U nekim evropskim metropolama njihova cijena je dosta niža. Sve je podređeno investitorima koji nisu uslovljeni da uz prodaju stanova imaju obavezu da obezbijede zajedničku prodaju i parking mjesta. Na taj način im se omogućava da garaže (parking mjesta) posebno prodaju i to po enormnim cijenama. Problem parkinga je toliko vidljiv da to više niko ni ne demantuje, a još je teže što se ustalila politika takvog načina izgradnje i ne mijenja se”
kaže Petković.
Sve strane u ovoj priči imaju objašnjenje za svoje postupke. Investitori uvjeravaju da poštuju pravila gradnjom dovoljnog broja podzemnih parking mjesta i da nisu odgovorni zbog toga što ih rijetko ko kupuje. Grad Banjaluka sa nadležnim odjeljenjem smatra da je problem riješen postojanjem pravilnika koji investitor ispoštuje gradnjom podzemnih parking mjesta bez obzira što parkinge niko ne koristi.
Vladimir Kovačević
