Na društvenim mrežama se pojavila fotografija navodnog glasačkog listića za izbor srpskog člana za Predsjedništvo BiH na Opštim izborima 2018. godine, na kojem je, pored Milorada Dodika i Mladena Ivanića, kao dva kandidata za funkciju člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda, rukom dopisano „Pravda za Davida“.
Iako na prvi pogled ovaj potez može izgledati simpatično, buntovno i istinoljubivo, u suštini može proizvesti kontraefekat u odnosu na onaj koji je autor ove fotografije namjeravao da proizvede. Naravno, ukoliko pretpostavimo da je fotografiju postavio neko ko podržava grupu „Pravda za Davida“.
Prije svega, postavlja se pitanje kako je autor fotografije došao do glasačkog listića više od dva mjeseca prije izbora, ukoliko je listić na fotografiji zaista autentičan? U Pravilniku o načinu provođenja izbora u Bosni i Hercegovini u članu 3. stav (1) koji se tiče izbornog materijala, glasački listići se tretiraju kao osjetljivi izborni materijal. Takođe, u stavu (2) se navodi da je Centralna izborna komisija BiH odgovorna za distribuciju i sigurnost izbornog materijala iz stava (1) ovog člana do izborne komisije. Dakle, postavlja se pitanje kako je neko došao do osjetljivog izbornog materijala prije održavanja izbora? To je, naravno, pitanje kojim bi se trebale baviti nadležne institucije.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Međutim, drugi aspekt problema je kontraefekat koji ova fotografija može proizvesti. Prije svega, nezahvalno je raspravljati o motivima koji su vodili autora fotografije da na glasački listić dopiše „Pravda za Davida“. To može biti nastojanje da se na taj način skrene dodatna pažnja u potrazi za istinom i pravdom u vezi sa ubistvom Davida Dragičevića. Takođe, može biti i nezadovoljstvo postojećim političkim stanjem u RS i BiH i nepovjerenje u sve političke subjekte. Dopisivanjem „Pravda za Davida“, autor fotografije je možda želio poručiti da ne vjeruje nikome od ponuđenih kandidata i da je za njega „Pravda za Davida“ jedini izbor.
Tu dolazimo do paradoksa. Vjerovatno u najboljoj namjeri da skrene dodatnu pažnju javnosti na slučaj ubistva Davida Dragičevića ili da izrazi svoj politički stav, autor ove fotografije je u stvari učinio „medvjeđu uslugu“ i grupi „Pravda za Davida“, ali i opoziciji u RS koja od početka podržava ovu grupu. Kako?
Grupa „Pravda za Davida“ od početka sumnja u „dobru volju“ predstavnika institucija i vlasti u Republici Srpskoj da riješe slučaj ubistva Davida Dragičevića. Opozicija u RS takođe sumnja u institucije i vlast u RS da imaju volje i želje da riješe ovaj slučaj. U svojim istupima iznose optužbe na račun predstavnika vlasti i institucija RS da opstruišu rješavanje ubistva Davida Dragičevića. Predstavnici opozicije, da su u mogućnosti, odnosno da dođu na vlast, odmah bi riješili slučaj, kako ističu. A na vlast mogu doći samo pobjedom na izborima.
Fejsbuk grupa „Pravda za Davida“ ima preko 200.000 pratilaca. Naravno, nisu svi iz BiH, kao što ne mora da znači da bi svi glasali za opoziciju na sledećim izborima, ali opet mogu predstavljati respektabilan politički faktor, bar u očima opozicije. Fotografija glasačkog listića na kojem je dopisano „Pravda za Davida“ može motivisati, ne samo pratioce grupe „Pravda za Davida“ na Fejsbuku, nego i građane koji ne koriste društvene mreže ali podržavaju Davora Dragičevića u potrazi za istinom i pravdom u vezi sa ubistvom njegovog sina, da na izborima i sami dopišu „Pravda za Davida“ na svom glasačkom listiću, i tako ga učine nevažećim. To je ono što bi najviše odgovaralo vladajućoj strukturi.
Apstinenti, bijeli i nevažeći glasački listići omogućavaju vladajućoj koaliciji da i dalje ostane na vlasti. Svjedoci smo da se opozicija u RS muči da animira i motiviše apstinente da izađu na izbore i promjene političku situaciju. Uz pretpostavku da se među građanima koji podržavaju borbu za istinu i pravdu u vezi sa ubistvom Davida Dragičevića, nalaze i apstinenti koji su razočarani i u vlast i u opoziciju, naočigled istinoljubiv gest dopisivanja „Pravda za Davida“ na glasački listić u stvari koristi samo vladajućoj strukturi u RS.
Ukoliko bi značajan broj građana na izborima iz revolta dopisao istu ili sličnu parolu, njihovi glasački listići bi bili nevažeći i na taj način ne bi mogli učestvovati u odlučivanju o pobjedniku izbora. Paradoksalno, u borbi za istinu i pravdu, nastojeći da promjenom političke opcije na vlasti doprinesu i promjeni rukovodeće strukture u institucijama RS i na taj način konačno „otkoče“ rješavanje slučaja ubistva Davida Dragičevića, građani koji dopišu „Pravda za Davida“ na glasački listić umjesto da glasaju za one za koje misle da mogu uticati na promjene, u suštini doprinose održavanju političkog i društvenog statusa quo.