Izbori su pred vratima a to je uvijek odlična prilika da političari i kandidati u Bosni i Hercegovini, svako sa svoje strane, pokuša da na osnovu “nacionalne” priče ubere što više glasova unutar svog nacionalnog korpusa. U Republici Srpskoj oproban recept privlačenja glasova je uvijek priča o razgraničenju sa Federacijom BiH, nezavisnoj Republici Srpskoj, referendumima…
Gerila je istraživala koliko su te priče realne, odnosno koliko imaju uporišta u realnosti a koliko služe isključivo u predizborne svrhe.
(Ne)mogućnost razgraničenja unutar Bosne i Hercegovine
Republika Srpska je nedjelovanjem svojih predstavnika u institucijama Bosne i Hercegovine u periodu do 2014. godine izgubila 1,7 odsto teritorije. To se desilo usvajanjem Metodologije uvođenja i vođenja jedinstvene evidencije na nivou BiH 2013. godine kojom je pojas međuentitetske linije razgraničenja sa 50 metara proširen na 250 metara širine! Svi srpski predstavnici vlasti na nivou Republike Srpske i Bosne i Hercegovine bili su na vrijeme upozoreni šta će se dogoditi usvajanjem Metodologije ali niko nije reagovao.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Kako je sve počelo?
Dejtonskim sporazumom utvrđena je međuentitetska linija razgraničenja. Ta linija povučena je na kartama i na kartama njena debljina iznosi 1 milimetar. Na terenu ta je linija široka 50 metara. Međuentitetska linija dugačka je 1150 kilometara, dakle radi se o 5,7 miliona metara kvadratnih teritorije. Teritorije koja po Dejtonu dijelom pripada Federaciji a dijelom Republici Srpskoj, sve unutar tih 50 metara.
Problem je u tome što međuentitetska linija nikada nije kartografski dokumentovana niti precizno opisana i prenesena na teren. Kartografsko prenošenje na teren značilo bi da se tačno zna da međuentitetska linija ide od tačke A do tačke B pa do tačke C i tako redom. Kristalno jasno.
Prenošenje na teren, međutim, učinjeno je na svega 80 kilometara međuentitetske linije.
Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, sprovođenje Aneksa 2 (sporazum o granici između entiteta) dato je u zadatak međunarodnim vojnim snagama ali posao nikada nije urađen. Stvarno stanje na terenu u pojasu od 50 metara međuentitetske linije dugo je bilo takvo da u tom pojasu nadležnost nema ni Federacija BiH ni Republika Srpska. I sada je stanje nepromijenjeno, samo je linija razgraničenja proširena.
Republička uprava za geodetske i imovinsko pravne poslove je u periodu 2009-2010. godine napravila Plavu knjigu u kojoj je detaljno opisana kompletna granica (po sredini 50 metara). Knjiga je predočena Miloradu Dodiku, tvrde izvori Gerile i od njega je traženo da izvrši pritisak na koalicione partnere u Sarajevu da pitanje granice konačno bude definisano. To nije učinjeno. Milorad Dodik je prošle godine izjavio da zna za postojanje Plave knjige ali da ne zna zašto bi bila data njemu.
“To je ta priča o realizaciji Dejtona koju stalno nama govore da je Dejtonski sporazum ključ. Ja mislim da je Dejtonski sporazum značajno devastiran upravo intervencijom međunarodnog faktora ovdje i nehtjenjem da se nametne priča da se realizuje odredba Dejtonskog sporazuma koja traži da se utvrdi međuentitetska linija razgraničenja. To nismo završili ali znamo gdje je i to je tačno. Kada se prisjetim a dugo sam već u politici i moram da se sjetim, kada smo tražili od visokih predstavnika da to urade oni su nam uvijek govorili ili ovako objašnjavali da to neće muslimani. Pa šta ako neće. To čujem od nekih Srba, neće muslimani da glasaju ili da se stavi na dnevni red Zakon o Ustavnom sudu. Ako je stvar nećemo pa mi nećemo Bosnu i Hercegovinu. Zašto je logično da oni neće da uredimo Ustavni sud na način na koji je uređen u čitavom svijetu a da mi kao nešto hoćemo. Pa nećemo, eto nećemo Bosnu i Hercegovinu. Zašto oni imaju pravo na svoje neće a mi nemamo. U svakom slučaju pozivam sve u BiH da riješimo nagomilana pitanja da niko nikoga ne osporava da se više uvažavamo”, rekao je na pitanje o nepostojanju međuentitetske linije razgraničenja u januaru prošle godine predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
“Apsurdno je to što je i Federalni geodetski zavod bio spreman da posao oko granice konačno bude završen”, tvrde, međutim, izvori Gerila.info.
“Pomenutom metodologijom stvara se prostor da se u zoni duž linije razgraničenja RS i FBiH stvori posebna oblast tzv. area, koja se vodi kao poseban statisticki “distrikt” oko koga se može stvoriti politička situacija za uvođenje međunarodne arbitraže zbog činjenice da se entiteti ne mogu dogovoriti oko preciznog opisa granične linije a samim tim ni oko podjele statističkih podataka u toj zoni. Šta vise, međuentitetska linija razdvajanja u širini od 50 metara ovom Metodologijom proširena je za još 200 metara tako da oblast “statističkog distrikta” u zoni međuentitetske entitetske linije razgraničenja ima širinu i do 250 metara. Imajući u vidu da je linija dugačka cca 1100 km, ukupna površina prostora je preko 2% od ukupne površine BiH tj. tri prosječne opštine RS”, u junu prošle godine je izjavio bivši prvi čovjek Republičke uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove Tihomir Gligorić.
Kako međuentitetska linija nikada nije bila definisana počelo je pitanje njenog popisivanja i obrade u popisu. Radna grupa za pripremu popisa u BiH je prvo predložila da se međuentitetska linija proširi na obe strane za još po 50 metara. Kasniji prijedlog je međuentitetsku liniju proširio 100 metara na obe strane i napravio pojas širine 250 metara.
foto Blic
Novi širi pojas međuentitetske linije razgraničenja, zvanično je obrazloženje kroz Metodologiju, formiran je radi tehničkog pitanja lakšeg popisa stanovništva i pravljenja evidencije i registra prostornih jedinica. Odlukom Agencije za statistiku BiH formira se pojas površine od preko 20 miliona metara kvadratnih. Pojas koji ne pripada ni Republici Srpskoj ni Federaciji Bosne i Hercegovine ali pripada državi Bosni i Hercegovini!
Vlast Republike Srpske detaljno je bila obaviještena na vrijeme da će Republika Srpska ući u neizvjesnu zonu gdje će vrlo lako biti izigrana sa dalekosežnim posljedicama. Praktično je u Bosni i Hercegovini, pored entiteta i distrikta Brčko, stvoren još jedan prostor a to je, tvrde odlično upućeni izvori, stvaranje pretpostavki za ustavne promjene kojima se dalje stvara prostor za kantonizaciju BiH. Novi prostor vodiće se kao distrikt jer nigdje nije u Metodologiji precizirano kome će biti dodijeljeno ono što u tom ogromnom prostoru bude popisano.
U metodologiji je taj prostor nazvan “Area” što u engleskom jeziku nema čisto geografsko značenje već nerijetko označava nešto što ima institucionalnu komponentu. U Metodologiji je taj prostor vođen kao posebna statistička cjelina a nije definisan nikakav rok do kada taj prostor, odnosno do kada pitanje međuentitetske linije sada proširene, mora biti definisan.
Vlada Republike Srpske kada je upozorena na sve što se sprema nije reagovala a predsjednik Vlade Željka Cvijanović predstavnicima Geodetske uprave je rekla da vjeruje koalicionim partnerima u Sarajevu, tvrde izvori Gerila.info.
Republika Srpska sada nema nikakve nadležnosti u pojasu dugačkom 1150 kilometara i širokom 250 metara a kada bi hipotetički Republika Srpska jednog dana proglasila nezavisnost (tema o kojoj često i uglavnom pred svake izbore manipulišu političari u Republici Srpskoj) bila bi suočena sa nepostojanjem bilo kakve svoje granice. Pored nepostojanja međuentitetske linije razgraničenja između entiteta nisu definisane ni granice Bosne i Hercegovine ni prema jednom susjedu osim prema Crnoj Gori.
Ono što u slučaju međuentitetske linije sada najvjerovatnije slijedi jeste arbitraža a međunarodna zajednica će se ponašati kao da ta linija i ne postoji jer je to unutrašnje pitanje Bosne i Hercegovine.
