Na izborima održanim u nedjelju velikih iznenađenja nije bilo. U PS BiH u konačnici će ući čak 15 stranaka, devet iz Federacije iz šest iz RS. Uprkos velikim osipanjima, SDA je potvrdila status najjače stranke u FBiH. Iako će u ukupnon broju glasova imati nešto lošiji rezultat nego na posljednjim izborima, to se neće pretjerano osjetiti na broju mandata.
Tako će u Parlamentu BiH SDA ponovo imati najveći broj zastupnika – njih osam. Velikih iznenađenja nema ni u kadrovskom sastavu, pa će SDA u državni parlament s dobro poznatim licima. Najveći broj glasova, njih oko 27.000, osvojio je aktuelni predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Denis Zvizdić (makar su rezultati njegovog premijerskog rada minorni). S neznatno manje glasova s druge pozicije u Parlamentarnu skupštinu ulazi Šemsudin Mehmedović. U državni parlament će i Safet Softić,dosadašnji delegat u Domu narodu. Nermin Mandra, načelnik Kaknja, predstavljat će novo lice SDA u najvišoj zakonodavnoj instituciji u državi.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Foto: Rezultati izbora za Parlamentarnu skupštinu BiH iz FBiH
Drugoplasirana je koalicija okupljena oko HDZ-a BiH, kojoj je svoje povjerenje ukazalo 115.754 ili 14,81 posto glasača. Tako je po ukupnoj rangiranosti stranaka iz FBiH HDZ BiH ostvario bolji plasman nego na prošlim izborima, kada je bio iza SDA, SDP-a i SBB-a.
Predrag Kožul osvojio je 17.555 glasova, a iza njega su Bariša Čolak (11.676), Nikola Lovrinović (9.901), Mirjana Džajić (7.211) i Darijana Katić (6.529). Treće mjesto u FBiH sa neznatno boljim rezultatom u odnosu ne prošle izbore pripalo je SDP-u BiH sa 111.819, odnosno 14,30 posto. SDP-ov kandidat sa najviše glasova je Enver Bijedić (15.270), a slijede ga Zukan Helez (13.864), Mustafa Šakić (8.521), Alma Muratović (5.967) i Saša Magazinović (5.805).
NIKŠIĆ OSMI PO PODRŠCI U SDP-u
Zanimljivo je da je predsjednik ove partije Nermin Nikšić po podršci tek osmoplasirani kandidat sa 4.961 glas. Stoga ne čudi što je upravo sebe stavio na prvo mjesto kompenzacijske liste.
Koalicija DF-GS je na četvrtom mjestu, sa 73.941 ili 9,46 posto osvojenih glasova, što predstavlja značajan pad DF-a u odnosu na izbore 2014. U PS BiH DF ide s provjerenim timom. Kandidat kojem su glasači (prema dosad prebrojanim glasovima) ukazali najveće povjerenje je Zlatan Begić (8.677), a iza njega su Dženan Đonlagić (5.234), Vlatko Glavaš (4.578), Milan Dunović (2.563) i Edina Isaković (2.452). Budući da će DF imati tri poslanika, biće interesantno na kraju vidjeti raspored mandata.
Možda i najveći gubitnik ovih izbora iz FBiH je SBB, koji je završio na petom mjestu u sa 51.848 glasova ili 6,63 posto, što je za oko 90.000 glasova manje u odnosu na izbore 2014. U SBB-u najviše glasova, njih 7.623, osvojio je aktuelni državni ministar prometa i komunikacija Ismir Jusko, a slijede ga Ćamil Zaimović sa 4.943 i Adisa Arapović Omerbegović sa 4.501 glasom.
Foto: Potpuni krah SBB-a, očekuju se prvi postizborni potezi lidera Fahrudina Radončića
Ono što nam govori ovaj rezultat je da su nove stranke nastale iz SDA većinu glasova glasačkog tijela desno od centra očito uzele SBB-u, a ne svojoj matičnoj stranci koja je ponovo potvrdila dominaciju. Od tih novih stranaka, sedmo mjesto je zauzeo Nezavisni blok Senada Šepića (33.485 ili 4,28), a osmo PDA Mirsada Kukića (32.661 ili 4,18 posto). U Nezavisnom bloku najuspješniji je bio Fuad Kasumović s oko 20.000 glasova, dok će ispred PDA u skupštinsku klupu upravo lider stranke Kukić s nevjerovatnih26.790 glasova.
Odličan rezultat na izborima ostvarila je Naša stranka sa 34.868 glasova, ili 4,46%, te će po prvi put u državni parlament, a njen predsjednik Predrag Kojović osvojio je 11.561 glas. Iznad cenzusa od 3% u Federaciji BiH je još A-SDA sa 26.159 glasova.
Foto: Rezultati izbora za Paralamentarnu skupštinu BiH iz RS
U Republici Srpskoj svoju dominaciju je još jednom potvrdio SNSD, sa 225.723 glasa, ili 39.21%. U ovoj stranci najbolje je plasiran Nebojša Radmanović (42.826), a slijede ga Staša Košarac (31.347), Nenad Stevandić (lider Ujedinjene Srpske koji je na listi SNSD-a, op.a.) sa 24.903 glasa, te Vojin Mitrović (21.959) i Lazar Prodanović(21.127).
Drugoplasirana u manjem bh. entitetu je Lista SDS-a, kojoj je svoje povjerenje dalo 141.049, ili 25,06 posto glasača. U SDS-u najbolje su prošli gradonačelnik Doboja Obren Petrović (30.276), potom Dragan Mektić (23.563), Mirko Šarović (20.707), Nenad Lalić (13.952) i Aleksandra Pandurević (11.948), koja će u parlament ući preko kompenzacijskog mandata. U PDP-u, koji je na trećem mjestu sa 72.308, ili 12,85 posto glasova, najveće povjerenje dobio je Branislav Borenović (21.095), a slijedi ga Adam Šukalo (18.124), koji bilježi ogroman rast povjerenja birača u odnosu ne prethodne izbore.
Foto: Adama Šukala birači opozicije nagradili za beskompromisnu borbu protiv Dodikovog režima
Na četvrtom mjestu u RS je DNS (58.689 ili 10,43 posto), peta je Socijalistička partija(26.386 ili 4,69 posto), a jedan mandat iz RS-a dobit će i SDA (20.670 ili 3,67 posto). Kandidati SDA sa najviše osvojenih glasova u RS su aktuelni ministar civilnih poslova Adil Osmanović (24,06%) i Dževad Mahmutović (16,07%).
Kada je riječ o raspodjeli mandata SDA će ih vjerovatno imati osam (šest direktnih i dva kompenzacijska), HDZ pet (5+0), SDP također pet (3+2), DF tri (3+0), SBB dva (0+2), NS dva (1+1), NB jedan (1+0), PDA jedan (1+0) te ASDA jedan (1+0).
Iz RS-a najviše mandata će imati SNSD pet (5+0), a slijede ga SDS sa četiri (3+1), PDPdva (1+1), DNS jedan (0+1), SP jedan (0+1) i SDA jedan (0+1).
KAKO ĆE IZGLEDATI FEDERALNI PARLAMENT
Rezultati su slični i kada su u pitanju izbori za Federalni parlament. Prema dosadašnjim neslužbenim, nepotpunim i preliminarnim rezultatima, najviše mandata u narednom četverogodišnjem periodu imat će SDA sa osvojenih 25,69 posto glasova.
Za razliku od državnog nivoa, ovdje je Socijaldemokratska partija (SDP) druga, ali sa osvojenih 14,62 posto glasova, što je gotovo duplo manje od prvoplasirane SDA. Potom slijede stranke okupljene oko Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH – HSS, HKDU, HSP-HNS, HSP DR AS, HDU, HSS SR sa osvojenih 14,3 posto glasova, koje postaju jedina grupa u parlamentu s hrvatskim nacionalnim predznakom.
Potom slijede koalicija Demokratska fronta-Građanski savez sa osvojenih nešto više od devet posto glasova i Savez za bolju budućnost, sa osvojenih 6,87 posto glasova. Izborni prag prešla je i Naša stranka sa osvojenih 4,74 posto glasova, te će povećati broj svojih zastupnika sa jednog na čak pet. Pokret demokratske akcije (PDA) također prelazi cenzus sa oko četiri posto glasova i Nezavisni blok sa osvojenih 3,5 posto glasova.
Čak 18 stranaka koje su se predložile svoje kandidate na ovim izborima za Predstavnički dom Federalnog parlamenta nije prešlo izborni cenzus od tri posto, a među njima su A-SDA, HDZ 1990, Stranka za BiH, Narod i pravda, Nezavisna bosanskohercegovačka lista i BPS.
Manje od jedan posto glasova dobile su Stranka penzionera, Laburisti BiH, Hrvatska republikanska stranka, BOSS, Srpska lista, LDS, DNZ, Hrvatska stranka, Srpska napredna stranka, Komunistička partija, Savez za Stari Grad, Demokratska stranka, Prva stranka i Savez za novu politiku.
Kada je u pitanju NS RS koalicija okupljena oko SNSD-a sada će imati uvjerljivu većinu. SNSD je najjača stranka s ukupno 28 mandata. Na drugom mjestu je SDS sa 16, a slijede DNS sa 13, PDP sa 9, SP sa 7 te NDP s 4 mandata.
U NARODNOJ SKUPŠTINI RS NIŠTA NOVO
Jedva iznad cenzusa je koalicija probosanskih stranaka Zajedno za BiH (SDA, SBiH i BPS), koja će imati tri mandata. Cenzus je prešla i nedavno formirana stranka Ujedinjena Srpska Nenada Stevandića, nakon vrlo agresivne i raskalašene predizborne kampanje. Napuštanje SDS-a i savezništvo s Dodikom očito je u konačnici bilo isplativo. Iako SDS i PDP dovode u pitanje regularnost izbora i traže ponovno prebrojavanje glasova, jasno da je SNSD neupitni pobjednik u RS.
Kada je riječ o kantonalnim skupštinama, SDA ima relativnu većinu u njih pet: Unsko-sanskom, Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom, Sarajevskom, Bosansko-podrinjskom, Srednjebosanskom, a HDZ u njih četiri: Posavskom, Hercegovačko-neretvanskom, Zapadnohercegovačkom i Kantonu 10. U Skupštini Kantona Sarajevo odličan rezultat ostvarila je novoformirana stranka bivšeg kantonalnog premijera Elmedina KonakovićaNarod i pravda sa 13,52 posto, te Naša stranka sa 12,41 posto. Nezaobilazan faktor nakon ovih izbora bit će PDA u Tuzlanskom kantonu, koja se našla na trećem mjestu (iza SDA i SDP-a), sa 20,22 posto.
Foto: Hoće li se Sarajlijama kao premijer ponovo ukazati Konaković u čijem su prethodnom mandatu više bili bez vode nego što su je imali
Kada se podvuče crta, jasno je da će nakon ovih izbora, pored dominacije u RS-u, SNSDse ponovo vratiti i u državnu vlast. U Federaciji s druge strane novu vladu će biti vrlo teško napraviti bez SDA i HDZ-a.
Ostaje jedino otvoreno pitanje koliko dugo će se morati čekati na formiranje novih vlasti uzimajući u obzir HDZ-ove najave mogućeg blokiranja imenovanja delegata u Dom naroda, bez kojih ne može biti potvrđena nova federalna Vlada, uslijed neprovođenja presude Ustavnog suda po apelaciji Bože Ljubića, te koja će im stranka u konačnici pružiti podršku za dobijanje parlamentarne većine.
Izvjesno je jedino da nas čeka turbulentan period uoči formiranja vlasti, u kojem će nesumnjivo SNSD igrati korektivnu i možda odlučujuću ulogu na državnom nivou. Naime, veliko pitanje koje se sada postavlje jeste da li će Dodik pristati na moguću HDZ-ovublokadu uspostavljanja vlasti, što u konačnici može odrediti njegovo daljnje partnerstvo sa Čovićem.
Nesumnjivo SNSD žarko želi nazad u državnu vlast, a da bi to postigao Dodik će morati odlučiti između žurnog ulaska u strukture vlasti, odnosno odlaska SDS-ovih ministara iz Vijeća ministara, među kojima su i ministar sigurnosti Dragan Mektić (Dodikov ozbiljan neprijatelj, jedini koji je najavljivao istrage protiv njega), i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović (koji je državnim odlukama kvario Dodikove privatne biznise) te nastavka svog partnerstva sa Čovićem, što je posljednjih desetak godina bila jedina konstanta u BiH.
