Policija Republike Srpske ponovo hapsi građane zbog okupljanja na Trgu Krajine. Juče oko 18 časova i 30 minuta, o čemu je Gerila već pisala, policija je lišila slobode najmanje dva lica.
Na Trgu Krajine se okupilo dvadesetak građana nakon što je završeno okupljanje grupe Pravda za Davida u porti Sabornog hrama Hrista Spasitelja gdje su građani palili svijeće za ubijenog Davida Dragičevića.
MUP RS je izdao saopštenje u kome se navodi da su policijski službenici Policijske uprave Banja Luka, 21.01.2019. godine lišili slobode dva lica zbog činjenja prekršaja po Zakonu o javnom redu i miru. Naime, lica J.T. i Z.Š., oba iz Banjaluke, lišeni su slobode na prostoru Trga Кrajine u Banjaluci, zbog činjenja prekršaja iz člana 24. Zakona o javnom redu i miru.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Član 24. Zakona o javnom redu i miru kaže da ko ometa ili sprečava djelovanje državnih organa, privrednih društava i drugih pravnih lica koja vrše javna ovlašćenja ili njihove službenike da vrše svoje funkcije, ili ko ne postupi na licu mjesta po zakonitom zahtjevu ili naređenju njihovog službenog lica, kazniće se novčanom kaznom od 500 KM do 1.500 KM ili kaznom zatvora do 60 dana.
Prilikom intervencije policije građani su pitali policajce zašto ih tjeraju sa trga koji je javno mjesto ali nisu dobili nikakav odgovor, osim da je tako naređeno.
Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Dragan Lukač rekao je još u decembru na vanrednoj konferenciji za novinare u Banjaluci koju je održao zajedno sa direktorom Policije RS Darkom Ćulumom, da je donesena odluka o zabrani održavanja protesta na Trgu Krajine u Banjaluci.
„Na Trgu Krajine sve je bilo mirno dok se nisu pojavili opozicioni političari koji su krenuli napadati na zvaničnike Republike Srpske i policiju“, podsjetio je Lukač. Prema tumačenju ministra Lukača, potom su uslijedili i pozivi od članova grupe „Pravda za Davida“ na izvršenje krivičnih djela, upućivane su prijetnje i optužbe na račun najviših zvaničnika RS da su saučesnici u ubistvu Davida Dragičevića.
To MUP nije mogao više da toleriše, to su protivzakonite radnje i donesena je odluka o zabrani okupljanja na Trgu. Ostaje i dalje zabrana bilo kakvog javnog okupljanja ove grupe i izražavanja njihovih namjera na način na koji su to radili jer to ima obilježja i prekršaja i krivičnog djela.
Lukač je naveo da nikome neće biti zabranjeno pravo mišljenja i iznošenja javne riječi, ali ona mora biti u skladu sa zakonom, ne vrijeđajući i klevećući drugog i ne prijeteći i ne ugrožavajući bilo čiji život bez obzira da li se to odnosi na pojedince, institucije ili funkcionere.
Prema njegovim riječima, ako bude doneseno rješenje za održavanje skupa on može da bude održan u skladu sa zakonom. „Ako bez toga pokušaju da održe skup on će biti protivzakonit, neće biti dozvoljen i na taj način će svjesno ući u sukob sa policijom, ponovo je izazvati i napasti. Svi koji napadnu policiju biće sankcionisani po zakonu“, naglasio je Lukač.
Policija juče nije bila napadnuta, ali je ipak privodila građane. Po kratkom postupku.
Američki psiholog Abraham Maslov u knjizi „Psihologija nauke“ ističe da je primamljivo, ako je čekić jedini alat koji imate, da se prema svemu odnosite kao da je ekser. Vlast Republike Srpske odavno sve probleme tretira kao ekser. Udara čekićem po glavama svojih građana. Posebno onih koji se usude da misle drugačije nego vlast.
Ustav Republike Srpske u članu 30. navodi da građani imaju pravo na mirno okupljanje i javni protest. Takođe, navodi i da se sloboda okupljanja može zakonom ograničiti samo radi zaštite bezbjednosti ljudi i imovine. Teško je pretpostaviti da je onih dvadesetak građana koji su se juče okupili na Trgu Krajine moglo ugroziti bezbjednost ljudi i imovine, uzevši u obzir da su samo stajali na trgu.
U stavu 1. člana 30. Zakona o javnom okupljanju, koji reguliše druge javne skupove, stoji da su drugi javni skupovi okupljanja građana čija je svrha ostvarivanje državnih, vjerskih, humanitarnih, kulturno-umjetničkih, sportskih i drugih interesa, koja nemaju za cilj ostvarivanje prihoda i ti skupovi se ne prijavljuju. U stavu 2. stoji da je, izuzetno od stava 1. ovog člana, organizator dužan da prijavi i druge javne skupove ako karakter ili očekivani broj učesnika javnog skupa nalaže preduzimanje vanrednih mjera obezbjeđenja van redovnog vršenja policijskih poslova.
Dakle, ono što je važno jeste da se drugi javni skupovi, pod čim možemo podrazumijevati okupljanje dvadesetak građana na Trgu Krajine, ne prijavljuju. Takođe, karakter ili očekivani broj učesnika javnog skupa nije nalagao preduzimanje vanrednih mjera obezbjeđenja van redovnog vršenja policijskih poslova, tako da ni to nije bio razlog da se skup prijavljuje. Očigledno je da je forma pobijedila suštinu. Izgleda da je odluka važnija od prava građana.
Iako je dosta vode prošlo svjetskim rijekama i morima od tada, postavlja se pitanje kako bi rodonačelnici demokratije reagovali na javne skupove na trgovima. Kako bi antički Grci reagovali da se na agori traži istina i pravda? Kako bi uopšte reagovali na okupljanje građana? Jer trg, agora, forum, upravo tome i služe – okupljanju građana, a ne da građani samo prolaze preko trga, da se ne zadržavaju i da ne daj bože kažu neku ružnu riječ protiv vlasti.
Naravno da ne možemo porediti savremeni kontekst predstavničke demokratije i antički kontekst u kome su se slobodni građani grčkih polisa okupljali na trgovima, raspravljali, razmjenjivali političke ideje, odlučivali o najznačajnjim pitanjima, tražili pravdu, sudili. Ali suština je ista. A suština je da je agora, trg mjesto na kome se izražava slobodna volja građana. Mirno. Dostojanstveno. Ali i glasno, bar u očima i ušima onih kojima su zamjerke upućene. A zamjerke bole. Boli i istina. A kada istina zaboli, uzmete čekić u ruke i udarate po ekserima.
