Danas ili najkasnije sutra će se pred poslanicima Narodne skupštine Republike Srpske pod tačkom 27. naći i prijedlog odluke o usvajanju Zoning plana područja posebne namjene “Janjske otoke” po skraćenom postupku.
GERILA.info je već pisala o izgradnji MHe na rijeci Plivi/Pljevi u pravcu prema selu Pljeva kada su se mještani pobunili protiv izgradnje mini hidroelektrane. Prema nepotvrđenim informacijama koje imamo, na rijekama Pliva i Janj, koji su prirodni rezervoari čiste vode i pravo bogatstvo Republike Srpske, planira se čak 11 mini hidroelektrana. Druga elektrana, o kojoj će danas najvjerovanije raspravljati narodni poslanici, bi trebala biti pravljena na možda i najljepšoj lokaciji rijeke Janj i cijele te regije – na Janjskim otokama.
Prema našim informacijama jedan poznati banjalučki tajkun blizak vlastima u Srpskoj je otkupio tu koncesiju za MHE i upravo zahvaljujući tome se uskoro priprema izgradnja hidrocentrale.
Prateći dosadašnji razvoj situacije vezano za usvajanje Zoning plana područja posebne namjene “Janjske otoke” koji je usvojen po skraćenom postupku na sjednici Odbora za zaštitu životne sredine Narodne skupštine Republike Srpske održanoj 29. januara, te je kao takav sada pred poslanicima na Drugoj redovnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske uz veliku vjerovatnoću za njegovo usvajanje u skladu sa trenutnom političkom klimom.
“Izrada i usvajanje Zoning plana kao sprovedbenog dokumenta nije u saglasnosti sa važećim Prostornim planom Republike Srpske, a koji područje rijeka Janj i Plive, kao i Janjskih Otoka prepoznaje kao prostor predviđen za zaštitu prirodnih vrijednosti. Smatramo da u skladu sa Prostornim planom, a u cilju zaštite prirodnih vrijednosti trebalo se voditi smjernicama iz Zakona o zaštiti prirode, odnosno propisanim procedurama za ustanovljenje zaštićenog prirodnog dobra“, poručili su iz Centra za životnu sredinu za Gerila.info.
“Ono što Janjske otoke čini posebnim je raznovrsnost staništa i reljefa na tako malom prostoru. Ovakvi uslovi su rezultirali bogatstvom u biljnom i životinjskom svijetu. Izvori rijeka Janj i Plive, njihovi vodopadi i brzaci, kao i najpoznatiji lokalitet Janjske otoke oduševljavaju svojom ljepotom i posebnošću. Kroz sferu svog djelovanja Centar je u više navrata skretao pažnju nadležnih i javnosti na prirodne vrijednosti koje će i u ovom slučaju biti pod negativnim uticajem usvajanjem Zoning plana i njegove naknadne realizacije, što može u konačnici dovesti do nepovratnog narušavanja prirodnih vrijednosti ovog posebnog područja“, izričito naglašavaju u Centru za životnu sredinu.
Za zaštitu životne sredine na teritoriji Šipova bore se i u Ekološko-Turističkom udruženju “Eko–Zona” koji se već godinama bore da zaštite prirodne resurse ovog kraja.
“Nadam se da će NSRS odustati od ove odluke zato što je Eko zona podnijela inicijativu koju je ministarstvo prihvatilo, a radi se o zaštiti te dvije rijeke: Janju i Plivi“, rekao je za Gerilu Nenad Bužanin, direktor Ekološko-Turističkog udruženja “Eko–Zona” iz Šipova. Bužanin će danas svoje argumente iznositi i narodnim poslanicima, i nada se konačnoj pobjedi.
“Rečeno je da se do završetka procedure ne smje ništa tamo raditi i graditi“, naglasio je Bužanin.
Iz Centra za životnu sredinu odavno osporavaju tezu o dobrobiti izgradnje MHe na rijekama Srpske i BiH.
“Nažalost, stručne analize su pokazale da male hidroelektrane ne donose korist za društvo, nego samo za pojedince, što je u kontekstu “razumne štete” daleko od istine. Ovakvim odlukama se dovodi u pitanje očuvanje izuzetnih prirodnih vrijednosti ovog područja za buduća pokoljenja, a koje su, podsjećamo, bile prepoznate i uvrštene u režim zaštite i u vrijeme SFRJ. Nerijetko se od strane pojedinaca iz nadležnih institucija manipuliše kroz zamjenu teza da je izrada Zoning plana zapravo pokretanje procesa zaštite, što nije istina, jer se radi o dva različita zakona. Zaštita se proglašava prema Zakonu o zaštiti prirode dok se prostorno planski dokumenti donose prema Zakonu o uređenju prostora i građenju RS“, objašnjavaju u Centru za životnu sredinu.
Ipak, ono što treba sve da zabrine je tišina od strane stanovnika navedenih područja, što do skora nije bio slučaj.
Nezavisni odbornik u Skupštini opštine Šipovo, Zlatko Keleč već je bio akter borbe za spas korita rijeke Plive kada se uzvodno od Šipova gradila MHE “Glavica”. Sada je na žalost, kaže Keleč, situacija drugačija.
“Kada pričaš sa ljudima koji tu žive oni su protiv, ali kada treba nešto učiniti poput peticije onda se ćuti. Ja sam od svoje borbe samo dobio još neprijatelja, i to važnih ljudi. Ispada da sam ja sam u toj priči i da samo meni smeta izgradnja tih centrala. Zbog toga što sam ja raskrinkao tu priču i dokazao kolika je, odnosno nije, korist opštine Šipovo i njenih građana u toj priči na ime te koncesije. Ljudi nemaju pojma da na računima za električnu energiju izdvajaju sredstva za te MHe. Kod nas je sve povezano kroz politiku i kroz ljude koji odlučuju, a sa druge strane imate nedostatak svijesti i znanja o ekologiji“, zaključio je za Gerila.info Zlatko Keleč.
Kakav će epilog glasanja, ali i sama debata, biti – ostaje da uskoro vidimo. Ukoliko se dogodi ono što svi očekuju i čega se pribojavaju, ljepote Janja i Janjskih otoka (ali i mnogih drugih rijeka) sjećaćemo se samo sa fotografija.
Sa druge strane našim potomcima će, ako ovako nastavimo, ostati upravo samo to.
Fotografije.
GERILA.info
