Samo u Kantonu Sarajevo za manje od mjesec dana evidentirano 350 oboljelih od morbila. Prije 15-ak dana preminula je jedna beba.
Dvoje djece je na respiratorima, na Klinici za infektivne bolesti Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu smještene su 33 osobe, a postoji opasnost od daljeg širenja zaraze. Svakodnevno se u ambulanti pregleda preko 15 novooboljelih, a od februara do 20. marta na Klinici za infektivne bolesti pregledano je ukupno 350 pacijenata oboljelih od morbila.
Na Pedijatrijskoj klinici KCUS-a smješteno je dvoje djece, oboje na respiratoru zbog težih komplikacija bolesti. Poznato je da je jedna 7-mjesečna djevojčica preminula.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Najveći pritisak trpi Klinika za pedijatriju, zbog neadekvatnog postojećeg sistema zdravstvene zaštite u KS-u djece na primarnom i sekundarnom nivou.
Na Pedijatrijskoj klinici Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu prije 15-ak dana je od posljedica morbila preminula jedna beba.
Na sastanku koji je prije nekoliko dana održan u ovoj zdravstvenoj ustanovi istaknut je problem mogućnosti širenja zaraze na sve ostale pacijente koji su smješteni na lokalitetu Jezero (Dječija hirurgija, Ginekologija i porodiljstvo, kao i svi pedijatrijski pacijenti).
U Federaciji BiH posljednjih godina registrovan je pad obuhvata pokrivenosti vakcinacijom i pored svih napora koji se ulažu da bi provakcinisanost dostigla potreban procenat, a vakcinacija svoj cilj.
Posljedica toga je da se u Kantonu Sarajevo trenutno bilježi značajnije povećanje broja oboljelih od morbila (ospica i krzamaka), a obzirom na visoku infektivnost virusa, te nedovoljnu provakcinisanost, očekuje se širenje infekcije i mogućnost pojave epidemije i u drugim kantonima FBiH, ali i u ostatku države.
Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, ukupno u 2019. godini, prijavljeno je i laboratorijski potvrđeno da je jedan pacijent obolio od morbila.
Dugi niz godina, do devedesetih godina prošlog vijeka, nismo imali epidemije morbila zbog provakcinisanosti djece u visokom procentu (iznad 95 posto). Nakon devedesetih, svjedoci smo većih ili manjih epidemija koje zahvataju našu državu, podaci su i Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
U epidemiji morbila u 2014./2015. godini u FBIH registrovano je 5.103 oboljelih, od čega su 553 osobe hospitalizovane.
Iz Instituta za zdravlje navode da su aktivnosti antivakcinalnih pokreta, uglavnom na društvenim mrežama, doveli do nepovjerenje roditelja u vakcinaciju i pada obuhvata vakcinacije predstavljajući rizik za prenos uzročnika među osjetljivom populacijom, te ponovnim javljanjem epidemijskog oblika bolesti, kažu u INZ-u.
Smanjenje provakcinisanosti
U 2016. godini u Zeničko-dobojskom kantonu (ZDK) provakcinisanost sa prvom dozom MRP vakcine (morbili, rubela, parotitis/zauške) iznosila je 67 posto, u 2017. godini 61, te u 2018. godini 63 posto.
Pokrivenost sa drugom dozom MRP vakcine u 6. godini života iznosila je 2016. godine 85 posto, 2017. godine 75 i 2018. godine 77 posto.
-Vakcina štiti svakog pojedinca koji se vakciniše, ali ako se u zajednici dostigne da su svi pojedinci uredno vakcinisani, tada možemo reći da imamo dobar kolektivni imunitet, koji će spriječiti cirkulisanje uzročnika i zaštititi one koji nisu mogli biti vakcinisani ili nisu razvili dovoljnu zaštitu, navodi specijalista epidemiolog dr. Sanela Bećić, iz Službe za epidemiologiju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Zbog nedovoljne provakcinisanosti, dolazi do cirkuliranja uzročnika bolesti u populaciji i samim tim postoji mogućnost da obole i djeca koja su uredno vakcinisana.
Jedna zaražena osoba može zaraziti 12 do 18 drugih osoba
Naime, vakcine ako se primaju tačno po preporučenom kalendaru, proizvode kod najvećeg broja djece potpunu zaštitu. Ali, postoji i određeni broj djece koji neće razviti dovoljno snažnu zaštitu, te su i oni pod rizikom ukoliko su izloženi uzročniku.
-Ova djeca kao i najosjetljivija populacija kao što su dojenčad, trudnice, imunokompromitovane osobe i djeca sa trajnim medicinskim kontraindikacijama štite se kolektivnim imunitetom. Jedna zaražena osoba virusom morbila može zaraziti 12 do 18 drugih nezaštićenih osoba, pa samim tim procenat obuhvata imunizacijom na morbile mora biti 95% i viši da bi postigli efekat kolektivnog imuniteta, ističe dr. Bećić.
Zakonska obaveza, ali prije svega sigurnost za djecu
U BIH vakcinacija je zakonska obaveza za roditelje i zdravstvene radnike.
Svake godine se donosi „Naredba o obaveznim imunizacijama“ koju smo dužni poštovati. Prema „Naredbi o obaveznim imunizacijama“, predviđene su dvije doze MRP vakcine, sa navršenih 12 mjeseci i u 6. godini života. Propuštene vakcine mogu se nadoknaditi.
Naredba predviđa vakcinaciju protiv 10 zaraznih bolesti koje imaju visok epidemijski potencijal.
Sve zemlje organizuju vakcinaciju na različite načine. Cilj svake zemlje je isti- povećanje obuhvata vakcinisane djece s ciljem povećanja kolektivnog imuniteta, koji nas vodi ka sprječavanju epidemijskog oblika bolesti a poslije i iskorjenjenju bolesti.
Nadležni pozivaju i apeluju na roditelje koji nisu ispoštovali „Naredbu o obaveznim imunizacijama“, da vakcinišu svoju djecu u cilju sprečavanja širenja infekcije među osjetljivom populacijom i pojavu epidemijske forme bolesti.
Morbile: simptomi i posljedice
Morbili (ospice, krzamak) su akutna zarazna virusna bolest koja se širi kašljanjem, kihanjem, bliskim kontaktom, te izravnim dodirom sa zaraznim izlučevinama nosa i grla. Zaražena osoba može prenijeti ospice na druge nezaštićene osobe četiri dana prije izbijanja osipa do četiri dana nakon pojave osipa. Virus ostaje aktivan i zarazan u zraku ili na zaraženim površinama do dva sata. Izvor zaraze je bolestan čovjek. Kliconoštvo ne postoji.
Početni simptomi se javljaju 9-14 dana nakon infekcije i uključuju visoku temperaturu, curenje iz nosa, konjuktivitis, i sitne bijele mrlje na unutarnjoj strani usta. Nekoliko dana kasnije javlja se osip (morbiliformni), počevši od lica i vrata postepeno šireći se po ostatku tijela. Period oporavka traje 2-3 sedmice.
Uobičajene komplikacije morbila su proliv i infekcija uha. U teže komplikacije spada upala mozga, pluća i smrt, i ove komplikacije su češće kod djece mlađe od pet godina i kod starijih od 20 godina. Subakutni sklerozirajući panencefalitis (SSPE) jeste bolest CNS-a koja se kao ozbiljna i rijetka komplikacija javlja 7-10 godina nakon izlječenja.
Morbili su smrtonosna bolest, dvije oboljele osobe od 1.000 će umrijeti (podaci Svjetske zdravstvene organizacije). Specifično liječenje morbila ne postoji. Vakcinacija je najvažnija i najsnažnija mjera prevencije ove bolesti, tvrde iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
